Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Tahiti e te imiraa i te paradaiso

Tahiti e te imiraa i te paradaiso

Tahiti e te imiraa i te paradaiso

Ahia ˈtura mahana to te pahi taueueraahia e te are o Patitifa. I raro aˈe i te mahana puai, te rave ra te mau ihitai tei maˈihia no te uaina tahito, te pape piropiro e te maa pê, i taua noâ mau ohipa haumani ma te rohirohi ore. Ua faaroo-taue-hia ˈtura te hoê reo: “Fenua! Fenua i mua i te pae aui!” Na te atea ˈtu, te ite-rii-hia ra te hoê tupuai. Tau hora i muri aˈe, aita faahou e feaaraa—e motu to mua mai.

MAI to ˈna iho â iteraahia e to Europa, ua tuea o Tahiti i te taˈo ra “paradaiso.” I muri aˈe, ua papai o Louis Antoine de Bougainville, te horo pahi Farani no te senekele 18 o tei aratai i te tere maimiraa i faataahia aˈenei, e: “E au ra e ua afaihia vau i roto i te ô i Edene.” E piti senekele i muri aˈe, te au noa ra te mau ratere e reva i Tahiti. Mai tei na mua ˈtu ia ratou, e rave rahi o te imi ra i te paradaiso.

No te aha râ te taata e anaanatae roa ˈi i te manaˈo o te paradaiso? E mea nafea to Tahiti riroraa ei hohoˈa o taua moemoeâ ra? No te ite i te pahonoraa, e hoˈi anaˈe na i te haamataraa o te oraraa o te taata.

Te paradaiso i moe

E tano iho â ia faahiahia tatou i te taˈo “paradaiso.” No te mea ua hamanihia tatou no te ora i roto i te paradaiso! Ia au i te Bibilia, ua haamaitai te Atua i to tatou nau metua matamua i te hoê nohoraa tei faataahia mai te hoê “paradaiso”—te hoê aua, aore ra ô, nehenehe. (Genese 2:8) E au ra e ua faanahohia teie aua i nia i te hoê tâpû fenua i mairihia te iˈoa ra Edene, te auraa ra “Oaoa.” E aai noa o Edene no te mau aivanaa no teie tau, te faataa ra râ te Bibilia i taua ô ra mai te hoê vahi i vai mau na i roto i te tuatapaparaa e te horoa ra i te tahi mau haamaramaramaraa teotarafia no nia i to ˈna vairaa matamua. (Genese 2:10-14) No te mea e aita e ite-faahou-hia ra na vahi teotarafia, oia hoi na anavai o Pisona e o Gihona, aitâ i itehia teihea roa te aua.

Ua orure hau to tatou nau metua matamua i te Atua e ua faaere ia tatou paatoa i te paradaiso. (Genese 3:1-23) Aita râ i noaa i te taata ia faaore i roto i to ˈna aau i te hinaaro e ora i roto i te paradaiso. Ua ite-atoa-hia te mau faatiaraa o teie aamu bibilia i roto e rave rahi aai. Ei hiˈoraa, ua hamani to Heleni i te aai o te tau auro—te hoê tau maitai roa a fanaˈo ai te taata i te hoê oraraa hau e te ohie.

E rave rahi tei tamata i te ite faahou ia Edene tei moe maoro na. Ua imi atu te tahi pae i Etiopia—ma te manuïa ore iho â ïa. Te na ô ra te hoê aai e ua itea ia Brendan, te hoê ekalesiatiko no te senekele 6, te paradaiso i nia i te hoê motu i te pae apatoa tooa o te râ o Ataranitita. Ia au i te tahi atu mau aai, tei nia ïa i te hoê mouˈa teitei. No te mau tuea-ore-raa o teie mau aai, ua autâ te horo pahi tuiroo ra o Christophe Colomb e: “Aita roa ˈtu i itea ia ˈu e aita atoa vau i taio aˈenei i te hoê papai Latino aore ra Heleni o tei faaite maitai i teihea vahi o te ao e vai ai te paradaiso fenua.” Ua tiaturi atura oia e tei te tahi vahi ïa i te pae apatoa o te Équateur.

I muri aˈe i te toru o to ˈna tere i te Ao Apî, ua parau o Colomb e: “E au ra e to ǒ nei te paradaiso fenua, no te mea te tuea ra i te tatararaa a te mau peata e a te mau aivanaa teologia ta ˈu i faahiti na.” E ere râ o te Ao Apî te paradaiso ta Colomb i manaˈo na.

Te mau totaiete tia roa feruri-noa-hia

Noa ˈtu râ, aita te tahi mau aivanaa i tuu. Ua hamani ratou i te manaˈo o te hoê paradaiso no a muri aˈe o te faaineinehia e te taata, aita râ i paturu i te imi-faahou-raa ia Edene. Ua hamani te tahi mau taata papai buka i te mau aai o te mau totaiete “tia roa” tei taa ê maitai i te mau totaiete piˈo o to ratou tau. Aita mau râ hoê aˈe i hohoˈa ia Edene. Ua manaˈo teie mau taata i te hoê oire paradaiso faanaho-maitai-hia, eiaha râ i te hoê oraraa tiamâ i roto i te hoê aua aita e otia. I te senekele 16 ei hiˈoraa, ua faatia te tia hau Beretane ra o Thomas More i te hoê tere feruri-noa-hia i te hoê fenua ta ˈna i mairi i te iˈoa ra Utopie, te auraa ra “aita hoê aˈe vahi.”

Ua tapiri atu to muri mai feia papai buka i to ratou iho mau manaˈo i to More. I te roaraa o te mau matahiti, ua hamani e rave rahi feia papai no Europa i ta ratou iho mau “totaiete tia roa feruri-noa-hia.” E ere roa ˈtu râ teie mau totaiete “tia roa” feruri-noa-hia i te mau aua o te oaoa. Ua faanaho ratou i te oaoa ma te haavî i te taata, a haafifi atu ai i te huru matamua e te tiamâraa o te taata. Teie râ, mai ta te orometua haapii i te tuatapaparaa o Henri Baudet i tapao, ua faaite mai te mau moemoeâ o te mau totaiete tia roa feruri-noa-hia i te hoê “hinaaro tamau i te hoê oraraa maitai aˈe . . . e i te hoê totaiete tia aˈe.”

Tahiti—haamataraa o te hoê aai

I te senekele 18, o te mau moana Apatoa matau-ore-hiâ te vahi hopea e itea mai ai paha te paradaiso. Te tumu râ i fano ai o Bougainville i Patitifa i Titema 1766, no te mataitai ïa, ia noaa mai te mau aihuaraau apî e te mau tapihooraa apî.

Tau avaˈe fanoraa i muri aˈe, ua ite atu o Bougainville ia Tahiti. Te vai ra te tahi atu mau motu, aita râ i tia ia ˈna ia tutau no te toˈa aˈau. O Tahiti râ te vahi papu. Ua ite atu te mau horo pahi tei rohirohi roa i te hoê huiraatira farii maitai e i te maa rahi. No ratou, ua na nia ˈˈe te tupuraa mau i te moemoeâ. E paradaiso no te pae rua ma o Tahiti e e rave rahi tuhaa tei au i te mau totaiete tia roa feruri-noa-hia.

A tahi, e motu o Tahiti mai i roto i te mau aamu feruri-noa-hia. E au iho â o Tahiti i te paradaiso. Tau hanere anavai e toparaa pape o te vahi ra i te fenua heeuri nehenehe roa. E au ra e mea tupu noa mai te mau uru raau ma te ore e tanuhia e te taata. Ua rahi atu â te nehenehe o Tahiti no te ahuaraˈi au maitai e aita e fifi atâta no te pae rua ma—aita e ophi, e manumanu atâta, e e mouˈa auahi.

A piti, e mau taata roroa to Tahiti, te haviti, e te oraora maitai. Ua maere te mau ihitai niho ore e te tia niho tei oru i te maˈi scorbut, i te niho uouo o te taata Tahiti. E mau taata maitatai atoa ratou; ua au oioi noa te mau ihitai ia ratou no to ratou farii maitai. E au ra atoa e mea aifaito te mau taata Tahiti atoa—te hoê o te mau manaˈo tumu o te mau papai e paturu ra i te mau aai. Aita e veve. Aita e taotiaraa i te pae taatiraa i rotopu i te mau taata Tahiti. Inaha, ua rave te mau ihitai i te mau taatiraa morare ore e te tahi mau vahine Tahiti purotu.

Oia, no Bougainville e no te mau ihitai, o Tahiti te Edene tei itehia mai. A faarue ai oia i te motu, ua hinaaro ru o Bougainville e faaite i te ao i te paradaiso tei itea mai ia ˈna. I muri aˈe i to ˈna tere e toru matahiti e ati aˈe te ao nei, ua nenei oia i te aamu o to ˈna mau tere. Ua horoa mai ta ˈna buka tei hoo-rahi-hia i te aai o te hoê motu maitai roa ino no te fenua ê. I moe na te paradaiso, e au ra râ e o Tahiti te paradaiso mau i teie nei!

Te mau fifi atâta o te aai

E pinepine râ, mea ê roa te mau aai i te tupuraa mau. A tahi, ua roohia te mau taata Tahiti i te maˈi e te pohe mai te tahi atu mau taata atoa. Aita ratou i aifaito, ua ora hoi ratou i roto i te hoê nanairaa toroa totiare etaeta e te haavî atoa. Ua faatupu ratou i te mau tamaˈi opu fetii e ua pûpû i te taata ei tusia. Mai te rahiraa o te taata, e ere o te taatoaraa o te mau taata Tahiti te mea purotu. E ia au i te taata tuatapapa ra o K. Howe, e au ra e ua “faauehia” te mau vahine ta te mau horo pahi i farerei atu “ia faaturi” no te farii maitai i te mau ratere.

Noa ˈtu râ, ua rahi mai te aai o te “paradaiso i ite-faahou-hia.” Ua fano atu te mau taata papai e te mau taata peni hohoˈa, mai te peni hohoˈa Farani ra o Paul Gauguin, i reira. Maoti ta Gauguin mau hohoˈa oraora o te oraraa i Tahiti i tui roa ˈi te roo o te motu. Eaha te mau faahopearaa no Tahiti? Ua horoa mai te aai i te hoê manaˈo oti noa no nia i te motu e to ˈna mau taata. I to ratou hoˈiraa i to ratou fenua, ua ani-noa-hia i te mau ratere e, “A faatia mai na i to oe faaearaa i te mau vahine Tahiti.”

Paradaiso—te hoê tiaturiraa i moe?

I teie mau matahiti i mahemo, ua faaruru o Tahiti i te tahi atu mau fifi. Ua û te motu i te mau vero i te omuaraa o te mau matahiti 1980, a tuino atu ai i te mau toˈa aˈau. Na te taata iho râ i faaino roa ˈtu i te motu. Ua faaino riirii e ua haaviivii te mau paturaa i te repo. Te na ô ra o Donna Leong, te hoê vahine îite no te tauiraa i te pehu, e: “Te hamani nei te tapihaa ratere e rave rahi roa pehu. . . . Ia ore te haaviiviiraa o to ratou heipuni e tâuˈahia, e ere faahou ïa o Tahiti e te tahi atu mau motu i te fenua e pue noa te animara e te raau tupu e ma te mau roto ninamu ateate.”

Noa ˈtu râ, te vai noa ra te tiaturiraa o te hoê paradaiso o te haamau-faahou-hia. Ua fafau o Iesu Mesia iho i te hoê taata rave hara tatarahapa e: ‘Ei Paradaiso ïa oe e o vau atoa’! (Luka 23:43) Aita o Iesu e manaˈo ra i te tahi totaiete tia roa etaeta, mai tei faataahia i roto i te aai, i te hoê râ paradaiso i nia i te fenua taatoa, e tiaauhia e te hoê faatereraa i te raˈi. * Te tiai nei na Ite no Iehova 1 700 tiahapa no Tahiti i teie paradaiso no a muri aˈe. Te horoa nei ratou i to ratou taime no te faaite i taua tiaturiraa ra i to ratou mau taata-tupu. Noa ˈtu e e au o Tahiti i te paradaiso, aita râ teie motu nehenehe e tuati ra i te Paradaiso ta te Atua e fatata i te haamau i nia i te fenua taatoa. Aita ïa i faufaa ore te imiraa i teie Paradaiso.

[Nota i raro i te api]

^ par. 24 Ei faahohonuraa i te parau fafau a te Atua no nia i te hoê paradaiso, a hiˈo i te buka Te ite e aratai i te ora mure ore, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 18]

I manaˈohia na e e paradaiso haviti o Tahiti

[Faaiteraa i te tumu]

Hohoˈa i penihia e William Hodges, 1766

Yale Center for British Art, Paul Mellon Collection, USA/Photo: Bridgeman Art Library

[Hohoˈa i te api 19]

Ua farii maitai to Tahiti ia Bougainville

[Faaiteraa i te tumu]

Ma te parau faatia a te National Library of Australia NK 5066

[Hohoˈa i te api 20]

Te oaoa ra te mau Ite no Iehova i te faaite i to ratou taata-tupu i te Paradaiso no a muri aˈe

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 19]

Hohoˈa: ma te parau faatia a Tahiti Tourisme

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 21]

Api 20: feia hoe, toparaa pape, e i muri mai: ma te parau faatia a Tahiti Tourisme