Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe outou e tiaturi i te hoê fenua paradaiso

E nehenehe outou e tiaturi i te hoê fenua paradaiso

E nehenehe outou e tiaturi i te hoê fenua paradaiso

I TE roaraa o te tuatapaparaa, ua tiaturi e mau mirioni taata e i te pae hopea e faarue ratou i te fenua e e haere ratou i nia te raˈi. Ua manaˈo te tahi e aita roa ˈtu to tatou Atua Poiete i hinaaro ia riro te fenua ei vahi faaearaa tamau no tatou. E mea ino roa ˈtu â te manaˈo o te feia haavî ia ratou iho. No e rave rahi o ratou, e mea ino te fenua e te mau mea materia atoa—e haafifi i te tupuraa pae varua mau e te taairaa piri e te Atua.

Aita te mau taata e manaˈo ra mai te reira, i ite i ta te Atua i parau no nia i te fenua paradaiso aore ra ua maiti ratou i te tâuˈa ore i te reira. Oia mau, i teie mahana, e rave rahi o te ore e anaanatae nei e hiˈopoa i ta te Atua i faaurua i te mau taata e papai no nia i teie tumu parau i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia. (Timoteo 2, 3:16, 17) E ere anei râ i te mea paari i te tiaturi i te Parau a te Atua i te farii noa i te mau haapiiraa niu ore a te taata? (Roma 3:4) Oia mau, e mea faufaa roa ia na reira tatou, i te mea e te faaara nei te Bibilia ia tatou e te haapoiri ra te hoê puai ino ite-ore-hia râ i te taata i te pae varua e ‘te haavare nei i to te ao atoa nei.’—Apokalupo 12:9; Korinetia 2, 4:4.

No te aha te mau manaˈo e anoi ai?

No te mau manaˈo tuea ore no nia i te nephe i ore ai te taata i taa faahou i te opuaraa a te Atua no te fenua nei. Te tiaturi nei e rave rahi i te pohe-ore-raa o te nephe—te hoê mea e taa ê atu i te tino taata e e ora noa i muri aˈe i te pohe. Te tiaturi nei te tahi atu e ua vai na te nephe na mua aˈe a poietehia ˈi te tino taata. Ia au i te hoê buka, ua manaˈo te philosopho Heleni o Platon e ua “tapeahia” te nephe “i roto i te tino ei utua no te mau hara i ravehia a vai ai oia i nia i te raˈi.” Oia atoa, ua parau te taata maimi i te pae faaroo o Origène no te senekele 3, e “ua hara te mau nephe [i nia i te raˈi] hou a tahoêhia ˈi i te hoê tino” e ua “tapeahia [i roto i tera tino i nia i te fenua nei] ei utua no ta ratou mau hara.” E te tiaturi nei e mau mirioni taata e e vahi tamataraa noa te fenua no te tere o te taata i nia i te raˈi.

E mea rahi atoa te manaˈo no nia i te tupu i nia i te nephe ia pohe te hoê taata. Ia au i te buka ra History of Western Philosophy, ua haaparare to Aiphiti i te manaˈo e “e pou te nephe o tei pohe i te ao i raro i te fenua.” Ua haapapu te mau philosopho i muri aˈe e eita te nephe o tei pohe e pou i te ao pouri i raro i te fenua e paiuma râ i nia i te hoê ao varua rahi aˈe. Ua parauhia e te tiaturi ra te philosopho Heleni o Socrates e i te poheraa e “reva” te nephe “i te [hoê] vahi ite-ore-hia . . . e e ora i te toea o to ˈna oraraa e te mau atua.”

Eaha ta te Bibilia e parau ra?

Aita noa ˈˈe te Parau faauruahia a te Atua, te Bibilia, e parau ra e e nephe pohe ore to te taata. A taio i te haapapuraa a te Genese 2:7 (MN). Te na ôhia ra e: “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei, ua haapuai ihora oia i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra, riro aˈera te taata ei [nephe] ora.” E mea maramarama e te papu. I to te Atua poieteraa i te taata matamua, o Adamu, aita O ˈna i tuu i te tahi mea materia ore i roto ia ˈna. Aita, te parau ra te Bibilia e “riro aˈera te taata ei nephe ora.” Aita to te taata e nephe. E nephe oia.

I to ˈna poieteraa i te fenua e te fetii taata, aita roa ˈtu o Iehova i hinaaro ia pohe te taata. Te opuaraa a te Atua, ia ora te taata i nia i te fenua e a muri noa ˈtu i roto i te mau huru tupuraa paradaiso. Ua pohe o Adamu no to ˈna noa faaroo ore i te ture a te Atua. (Genese 2:8, 15-17; 3:1-6; Isaia 45:18) I te poheraa te taata matamua, ua haere anei o ˈna i te tahi ao varua? Aita! Ua hoˈi oia—te nephe ra o Adamu—i te repo ora ore no reira mai o ˈna.—Genese 3:17-19.

Ua taeahia tatou paatoa i te hara e te pohe no ǒ mai i to tatou tupuna ra o Adamu. (Roma 5:12) Te pohe, o te oreraa ïa e ora, mai ia Adamu atoa ra. (Salamo 146:3, 4) Oia mau, i roto i na buka e 66, aita roa ˈtu te Bibilia e taai ra i te parau “pohe ore” aore ra “mure ore” e te parau ra “nephe.” Area râ, te parau maitai ra te mau Papai e te nephe—te taata—e mea pohe ïa. E pohe te nephe.—Koheleta 9:5, 10; Ezekiela 18:4.

E mea ino anei te mau mea materia?

Eaha ïa no nia i te manaˈo e e mea ino te mau mea materia, tae noa ˈtu te fenua? O te manaˈo ïa o te mau melo o te Manichéisme, te hoê faaroo haamauhia e te taata ra o Mani i Peresia i te senekele 3 T.T. Te parau ra The New Encyclopædia Britannica: “E pahonoraa te Manichéisme i te horuhoru o te taata.” Ua tiaturi o Mani e “e mea natura ore” te riroraa ei taata “e mea teimaha, e e mea ino roa.” Ua parau atoa o ˈna e te ravea hoê e haere ê ai te “horuhoru,” o te haere-ê-raa ïa te nephe i rapae i te tino, te faarueraa i te fenua, e te naearaa i te oraraa varua i roto i te ao varua.

Taa ê atu, te parau maira te Bibilia no nia i to te Atua manaˈo i “te mau mea atoa ta ˈna i hamani” i to ˈna poieteraa i te fenua e te taata, “e mea maitai roa.” (Genese 1:31) I tera ra tau, aita e fifi i rotopu i te mau taata e te Atua. Ua oaoa o Adamu e o Eva i te mau auraa piri e o Iehova, mai te taata tia roa atoa ra o Iesu Mesia i oaoa na i te taairaa piri e to ˈna Metua i te raˈi.—Mataio 3:17.

Ahiri aita to tatou na metua matamua o Adamu e o Eva i hara, e vai mure ore noa ïa to raua taairaa piri e te Atua ra o Iehova i nia i te hoê fenua paradaiso. Ua haamata to raua oraraa i roto i te paradaiso, te parau maira hoi te Bibilia e: “Ua ô . . . te Atua ra o Iehova i te ô i te pae i te hitia o te râ i Edene ra, e ua tuu ihora oia i te taata ta ˈna i hamani ra i reira.” (Genese 2:8) I roto i tera ô paradaiso to Eva poieteraahia. Ahiri aita o Adamu e o Eva i hara, e rave amui ïa raua e to raua huaai tia roa i te ohipa ma te oaoa e riro roa ˈtu ai te fenua taatoa ei paradaiso. (Genese 2:21; 3:23, 24) E riro hoi te fenua paradaiso ei nohoraa mure ore no te huitaata.

No te aha te tahi e haere ai i nia i te raˈi?

‘Teie râ,’ o ta outou paha e parau, ‘te faahiti ra te Bibilia i te parau o te mau taata e haere i nia i te raˈi, e ere anei?’ E. I muri aˈe i to Adamu hararaa, ua opua Iehova e haamau i te hoê Basileia i nia i te raˈi, i reira te tahi o te huaai o Adamu ‘e faatere ai ei arii i te fenua nei’ e o Iesu Mesia. (Apokalupo 5:10, MN; Roma 8:17) E faatiahia mai ratou no te oraraa pohe ore i nia i te raˈi. To ratou numera tia, 144 000 ïa e o te mau pǐpǐ haapao maitai a Iesu no te senekele matamua te feia matamua.—Luka 12:32; Korinetia 1, 15:42-44; Apokalupo 14:1-5.

Teie râ, e ere i te opuaraa matamua a te Atua ia faarue te feia tia i te fenua e ia haere i nia i te raˈi. Oia mau, a vai ai oia i te fenua nei, ua parau o Iesu e: “Aore roa e taata i tae i nia i te raˈi, maori râ o tei haere mai i raro mai nia mai i te raˈi ra, o te Tamaiti a te taata i nia i te raˈi ra.” (Ioane 3:13) Na roto i “te Tamaiti a te taata,” o Iesu Mesia, ua horoa te Atua i te hoo ia nehenehe te feia o te faatupu i te faaroo i te tusia o Iesu e fanaˈo i te ora mure ore. (Roma 5:8) Ihea râ tera mau mirioni taata e ora ˈi e a muri noa ˈtu?

E tupu te opuaraa matamua a te Atua

Noa ˈtu e ua opua te Atua e rave i te tahi o te huitaata no te tavini ei arii apiti e o Iesu Mesia i roto i te Basileia i te raˈi, e ere i te auraa e e pauroa te taata maitatai o te haere i nia i te raˈi. Ua poiete o Iehova i te fenua ia riro ei nohoraa paradaiso no te fetii taata. Fatata roa i teie nei, e faatupu te Atua i ta ˈna opuaraa matamua.—Mataio 6:9, 10.

I raro aˈe i te faatereraa a Iesu Mesia e to ˈna mau arii apiti i nia i te raˈi, e tupu ai te hau e te oaoa i te fenua taatoa. (Salamo 37:9-11) E faatiahia mai te feia i roto i te mehara o te Atua e e fanaˈo i te ea maitai. (Ohipa 24:15) Maoti to ratou taiva ore i te Atua, e fanaˈo te huitaata faaroo i te mea i erehia e to tatou na metua matamua—te ora mure ore ei taata tia roa i nia i te fenua paradaiso.—Apokalupo 21:3, 4.

E faatupu iho â te Atua ra o Iehova i ta ˈna i opua i te rave. Ua parau oia na roto i ta ˈna peropheta Isaia: “Mai te ûa mau e topa nei, e mai te hiona, no nia mai i te raˈi ra, e aore i hoˈi faahou i reira; ua faararirari râ i te fenua ra, e ua faatupu ra, e ua faahotu mai hoi i ta ˈna, i noaa ˈi hoi te huero i te feia e ueue, e te maa i te feia i amu ra: oia atoa te parau no roto i to ˈu nei vaha; e ore e hoˈi faufaa ore noa mai ia ˈu nei, e tupu râ tei opuahia e au ra; e noaa hoi te mea i faaue atu ai au ra.”—Isaia 55:10, 11.

I roto i te buka bibilia a Isaia, e noaa ia tatou te hohoˈa o te huru oraraa e fanaˈohia i nia i te fenua paradaiso. Aita e taata o te paradaiso e parau e, “Ua paruparu vau i te maˈi.” (Isaia 33:24) Eita te animara e riro ei atâtaraa no te taata. (Isaia 11:6-9) E patu te taata i te mau fare nehenehe e na ratou e parahi e e faaapu e e amu i te maa atoa. (Isaia 65:21-25) Hau atu â, na te Atua “e haamou roa i te pohe e a muri noa ˈtu; e na te Fatu ra, na Iehova, e horoi i te roimata i te mau mata atoa ra.”—Isaia 25:8.

Fatata, e fanaˈo te huitaata faaroo i taua mau huru haamaitairaa ra. “E faaorahia” ratou “i te tapea ra o te pohe, ia noaa te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.” (Roma 8:21) Auê ïa te faahiahia ia ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso fenua i tǎpǔhia! (Luka 23:43) E nehenehe outou atoa mai te peu e e pee outou i teie nei i te ite mau o te mau Papai e e faatupu outou i te faaroo i te Atua ra o Iehova e ia Iesu Mesia. E e nehenehe outou e papu e e tano ia tiaturi i te fenua paradaiso.

[Hohoˈa i te api 4]

Ua hamanihia o Adamu e o Eva no te ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua paradaiso

[Hohoˈa i te api 5]

I roto i te paradaiso fenua . . .

e patu ratou i te fare

e tanu ratou i te vine

e haamaitaihia ratou e Iehova

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]

Fenua: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./NASA