Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E manuïa “te tavini haapao maitai” i roto i te hiˈopoaraa!

E manuïa “te tavini haapao maitai” i roto i te hiˈopoaraa!

E manuïa “te tavini haapao maitai” i roto i te hiˈopoaraa!

“Ua tae . . . i te tau e tupu ai te [haavaraa i te fare] o te Atua.”—PETERO 1, 4:17; MN.

1. Eaha ta Iesu i ite i to ˈna hiˈopoaraa i te “tavini”?

 I TE Penetekose 33 T.T., ua faatoroa Iesu i te hoê “tavini” no te horoa i te maa i te hora mau na ta ˈna mau “rave ohipa.” I te matahiti 1914, ua faateronohia Iesu ei Arii, e ua fatata te taime e hiˈopoahia ˈi taua “tavini” ra. Ua itea ia ˈna e mea ‘haapao maitai e mea paari’ te rahiraa o te mau melo o te “tavini.” No reira oia i faariro ai ia ˈna ei tiaau “i te mau taoˈa atoa na ˈna ra.” (Mataio 24:45-47; MN) Te vai atoa ra râ te hoê tavini ino, aita i haapao maitai e aita atoa i paari.

“Taua tavini ino ra”

2, 3. Nohea mai “taua tavini ino ra,” e mea nafea to ˈna faraa mai?

2 Ua faahiti Iesu i te tavini ino i muri rii aˈe i to ˈna faahitiraa i “te tavini haapao maitai e te paari.” Ua na ô oia e: “Area [taua] tavini ino ra, o tei parau i roto i to ˈna iho aau, E maoro tau fatu e hoˈi mai ai; papai ihora i te mau taetaeae tavini to ˈna ra, amu ihora i te maa, inu ihora i te ava, oia e te feia atoa i faataero ra; ia tae i te mahana manaˈo-ore-hia e ana ra, e te hora itea-ore-hia e ana e tae mai ai te fatu o taua tavini ra, a [faautua roa ino] ai ia ˈna, a tuu atu ai i ta ˈna tufaa i roto i te feia haavare atoa ra: tei reira te oto e te auauraa niho.” (Mataio 24:48-51; MN) Te huti ra te parau “taua tavini ino ra” i to tatou ara-maite-raa i nia i ta Iesu i parau na mua ˈtu no nia i te tavini haapao maitai e te paari. Oia mau, no roto mai te “tavini ino” i te tavini haapao maitai. * Mea nafea?

3 Hou te matahiti 1914, mea rahi te melo o te pǔpǔ o te tavini haapao maitai tei tiaturi roa e farerei i te Tane faaipoipo apî i nia i te raˈi i taua matahiti ra, aita râ i tupu. Ei faahopearaa o te reira e te tahi atu mau tupuraa, ua peapea e rave rahi e ua inoino te tahi pae. Ua “papai” vaha ˈtura te tahi pae i to ratou mau taeae tahito e ua faahoa ˈtu i ‘te feia faataero,’ te mau pǔpǔ faaroo a te Amuiraa faaroo Kerisetiano.—Isaia 28:1-3; 32:6.

4. Ua aha Iesu i te “tavini ino” e i te feia atoa i pee i to ˈna huru feruriraa?

4 Ua itea ˈtura e o teie mau Kerisetiano tahito te “tavini ino,” e ua faautua “roa ino” Iesu ia ratou. Mea nafea? Ua faarue oia ia ratou, a ere atu ai ratou i to ratou tiaturiraa e ora i nia i te raˈi. Aita râ ratou i haamou-oioi-hia. Ua faaruru ratou na mua i te hoê tau oto e te auauraa niho i roto i “te pouri i vaho” i te amuiraa Kerisetiano. (Mataio 8:12) Mai taua tau ra, ua faaite te tahi atu feia faatavaihia i te hoê â huru feruriraa ino, a riro atu ai ratou ei “tavini ino.” Ua pee te tahi pae o te mau “mamoe ê atu” i to ratou haapao ore. (Ioane 10:16) Tei roto tera mau enemi atoa o te Mesia i “te pouri i vaho” i te pae varua.

5. Taa ê roa i te “tavini ino,” eaha te huru o te tavini haapao maitai e te paari?

5 Ua hiˈopoa-atoa-hia râ te tavini haapao maitai e te paari mai “taua tavini ino ra.” Aita ratou i inoino, ua vaiiho râ ia faaafarohia ratou. (Korinetia 2, 13:11) Ua puai to ratou here ia Iehova e i to ratou mau taeae. Ua riro atura ratou ei ‘pou e ei tumu o te parau mau’ i teie “anotau hopea” arepurepu.—Timoteo 1, 3:15; Timoteo 2, 3:1.

Na paretenia paari e te maamaa

6. (a) Mea nafea to Iesu faataaraa i te paari o ta ˈna pǔpǔ o te tavini haapao maitai? (b) Hou te matahiti 1914, eaha te poroi ta te mau Kerisetiano faatavaihia i faaite haere?

6 I muri aˈe i te faahitiraa i “taua tavini ino ra,” ua horoa Iesu e piti parabole no te faaite no te aha te tahi mau Kerisetiano faatavaihia e haapao maitai e e paari ai, area te tahi atu ra, eita ïa. * No te faataa i te paari, teie ta ˈna i parau: “E au te basileia o te ao i na paretenia tino ahuru i reira, tei rave i ta ratou mau lamepa e haere atura ia farerei i te tane faaipoipo apî ra. E feia paari e toopae, e maamaa hoi e toopae. O te feia maamaa ra, i hopoi atura i ta ratou mau lamepa, aita râ i hopoi atoa i te mori: area te feia paari ra, ua hopoi i ta ratou mau lamepa ma te mori atoa i roto i ta ratou mau farii.” (Mataio 25:1-4) Te haamanaˈo maira na paretenia hoê ahuru i te mau Kerisetiano faatavaihia hou te matahiti 1914. Ua feruri ratou e ua fatata te tane faaipoipo apî, o Iesu Mesia, i te fa mai. Ua “haere” atura ratou e farerei ia ˈna, a poro ai ma te mǎtaˈu ore e e hope “to te Etene anotau” i te matahiti 1914.—Luka 21:24.

7. Inafea e no te aha te mau Kerisetiano faatavaihia i ‘mairi ai i te taoto,’ ei auraa parau?

7 Ua tano ratou. Ua hope to te Etene anotau i te matahiti 1914, e ua faatere mai te Basileia o te Atua, o te Mesia ra o Iesu te Arii, i nia râ i te raˈi itea ore. I te fenua nei, ua faaruru te huitaata i te “ati” i tohuhia. (Apokalupo 12:10, 12) Ua haamata te hoê tau hiˈopoaraa. No te mea aita ratou i taa maitai i te mau mea, ua manaˈo te mau Kerisetiano faatavaihia e ‘te maoro ra te tane faaipoipo apî.’ No te taa ore e te riri o te ao, ua faataupupu te rahiraa e ua fatata roa te pororaa i te mau. Mai na paretenia o te parabole, ua ‘tiaruhe ratou e ua mairi i te taoto’ i te pae varua, a na reira atoa ˈi te feia faahua Kerisetiano haapao ore i muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo a Iesu.—Mataio 25:5; Apokalupo 11:7, 8; 12:17.

8. No te aha i piihia ˈi: “Inaha, te haere mai nei te tane faaipoipo apî” e ua tae i te taime e aha ˈi te mau Kerisetiano faatavaihia?

8 E i te matahiti 1919, ua tupu te tahi ohipa manaˈo-ore-hia. Te taio nei tatou e: “E tae aˈera i te tuiraa po ra, o te pii maira, Inaha, te haere mai nei te tane faaipoipo apî nei, e haere outou ia farerei atu ia ˈna. Ua tia aˈera te mau paretenia atoa ra i nia, ua faanehenehe ihora i ta ratou mau lamepa.” (Mataio 25:6, 7) I te taime aita faahou e tiaturiraa, te piihia maira e rave i te ohipa! I te matahiti 1918, ua haere mai Iesu “te vea a te faufaa” i te hiero pae varua o Iehova e hiˈopoa e e tamâ i te amuiraa a te Atua. (Malaki 3:1) I teie nei, ua titauhia ia haere te mau Kerisetiano faatavaihia e farerei ia ˈna i roto i te aua i te fenua o taua hiero ra. Ua tae i te taime e ‘haaparare ai ratou i te maramarama.’—Isaia 60:1, MN; Philipi 2:14, 15.

9, 10. I te matahiti 1919, no te aha te tahi mau Kerisetiano i “paari” ai e te tahi i ‘maamaa ˈi’?

9 Eiaha na râ e ru! I roto i te parabole, ua fifihia te tahi pae o na vahine apî. Ua na ô â Iesu: “Ua parau atura te feia maamaa ra i te feia paari, Ho mai i te tahi vahi i ta outou mori na; te pohe nei hoi ta matou mau lamepa.” (Mataio 25:8) Aita anaˈe e mori, eita ïa te mau lamepa e turama. Te haamanaˈo maira te mori i te Parau mau a te Atua e to ˈna varua moˈa, o te haapuai i te feia haamori mau ia taˈitaˈi i te maramarama. (Salamo 119:130; Daniela 5:14) Hou te matahiti 1919, ua imi maite te mau Kerisetiano faatavaihia paari i te haroaroa i te hinaaro o te Atua no ratou, noa ˈtu to ratou paruparu taime poto. No reira ratou i ineine ai i to ratou piiraahia e haaparare i te maramarama.—Timoteo 2, 4:2; Hebera 10:24, 25.

10 Aita râ te tahi feia faatavaihia i ineine i te rave i te mau haapaeraa aore ra i te faaitoito roa, noa ˈtu to ratou hinaaro rahi e farerei i te Tane faaipoipo apî. No reira, i te taeraa i te taime e poro ai i te parau apî maitai, aita ratou i ineine. (Mataio 24:14) Ua tamata atoa ratou i te faataupupu i to ratou mau hoa itoito rahi, ma te ani maa vahi iti o ta ratou mori. I roto i te parabole a Iesu, ua aha na paretenia paari? Ua na ô ratou e: “Eiaha, o te ore hoi o te navai ia opere na tatou atoa; e haere râ outou i te feia hoo ra hoo atu ai i ta outou iho.” (Mataio 25:9) Oia atoa i te matahiti 1919, aita te mau Kerisetiano faatavaihia taiva ore i rave i te tahi mea o te faaiti i to ratou aravihi e taˈitaˈi i te maramarama. No reira, ua manuïa ratou i roto i te hiˈopoaraa.

11. Eaha tei tupu i nia i na paretenia maamaa?

11 E faaoti Iesu e: “E te haere atura [na paretenia maamaa] e hoo ra, tae maira taua tane faaipoipo apî ra, e te feia i ineine ra, haere atura ïa e oia atoa i roto i te oroa faaipoiporaa, e opanihia ihora te uputa. E i muri aˈera, ua haere maira te tahi pae paretenia ra, ua na ô maira, E te fatu, e te fatu, a iriti aˈe na ia matou. Ua parau atura râ oia, na ô atura, Aore au i ite ia outou, oia mau ta ˈu e parau ia outou na.” (Mataio 25:10-12) Oia, aita te tahi pae i ineine i te taeraa mai te Tane faaipoipo apî. Aita ïa ratou i manuïa i roto i te hiˈopoaraa e ua ere i te haamaitairaa e apiti i te oroa faaipoiporaa i te raˈi. Auê te peapea e!

Te parabole o te taleni

12. (a) Eaha ta Iesu i faaohipa no te faataa i te haapao maitai? (b) O vai te taata i “reva”?

12 I muri aˈe i te faataaraa i te paari, ua faataa Iesu i te haapao maitai. Ua parau oia e: “E au . . . te Tamaiti a te taata nei i te hoê taata i opua i to ˈna tere, e ua parau atura i to ˈna iho mau tavini, tuu atura i ta ˈna taoˈa ia ratou. Tuu atura oia i ta te tahi, e pae ïa taleni, e piti ta te tahi, hoê ta te tahi; i tei au atoa i taua na taata ra; reva ˈtura i to ˈna tere.” (Mataio 25:14, 15) O Iesu iho te taata o te parabole tei “reva” i to ˈna maueraa i nia i te raˈi i te matahiti 33 T.T. Hou râ to ˈna maueraa, ua tuu Iesu i “ta ˈna taoˈa” i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai. Mea nafea?

13. Mea nafea to Iesu faaineineraa i te hoê tuhaa ohipa rahi e to ˈna faatiaraa i ta ˈna mau “tavini” ia hoo haere?

13 I te roaraa o ta ˈna taviniraa i te fenua nei, ua haamata Iesu i te faaineine i te hoê tuhaa ohipa rahi ma te poro i te parau apî maitai o te Basileia e ati aˈe te fenua o Iseraela. (Mataio 9:35-38) Hou oia a ‘reva ˈi,’ ua tuu oia i taua tuhaa ohipa ra i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai, ma te parau e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:18-20; MN) Na roto i teie mau parau, ua faatia Iesu i ta ˈna mau “tavini” ia hoo haere e tae noa ˈtu i to ˈna hoˈiraa mai, “i tei au atoa i taua na taata ra.”

14. No te aha e ere hoê â rahiraa ohipa hoo haere ta te taatoaraa?

14 Ia au i te parau “i tei au atoa i taua na taata ra,” e ere hoê â tupuraa aore ra ravea ta te mau Kerisetiano atoa no te senekele matamua. Mea vata te tahi pae, mai ia Paulo e ia Timoteo, no te rave hope roa i te ohipa pororaa e te haapiiraa. No te mau tupuraa o te tahi atu, ua iti roa mai to ratou tiamâraa e haa. Ei hiˈoraa, e mau tîtî te tahi mau Kerisetiano, e mea maˈimaˈi e mea paari te tahi atu, aore ra e hopoia utuafare ta ratou. Parau mau, aita te tahi mau hopoia i roto i te amuiraa i horoahia na te mau pǐpǐ atoa. Aita te mau vahine e te tahi mau tane faatavaihia i horoa i te haapiiraa i roto i te amuiraa. (Korinetia 1, 14:34; Timoteo 1, 3:1; Iakobo 3:1) Noa ˈtu râ to ratou iho tupuraa, ua faauehia te mau pǐpǐ tane e vahine faatavaihia atoa a te Mesia e hoo haere, ma te faaohipa maitai i ta ratou mau ravea e to ratou tupuraa i roto i te taviniraa Kerisetiano. Te na reira atoa nei te mau pǐpǐ a te Mesia no teie tau.

E haamata te tau hiˈopoaraa!

15, 16. (a) Eaha te tau i faaauhia ˈi te parau? (b) Eaha te mau ravea apî no te “hoo haere” i horoahia na te feia haapao maitai?

15 Te na ô â ra te parabole e: “E maoro aˈera, hoˈi maira te fatu o taua mau tavini ra, faaau maira i te parau ia ratou.” (Mataio 25:19) I te matahiti 1914—mea maoro ïa i muri aˈe i te matahiti 33 T.T.—ua haamata te vai-arii-raa mai o te Mesia ra o Iesu. E toru matahiti e te afa i muri aˈe, i te matahiti 1918, ua tae mai oia i te hiero pae varua o te Atua e ua faatupu i ta Petero parau: “Ua tae . . . i te tau e tupu ai te [haavaraa i te fare] o te Atua.” (Petero 1, 4:17; MN; Malaki 3:1) Ua tae mai te tau faaauraa parau.

16 Ua aha te mau tavini, te mau taeae faatavaihia o Iesu, i te mau “taleni” a te Arii? Mai te matahiti 33 T.T. e tae atu i te matahiti 1914, mea rahi tei haa puai i roto i te ohipa “hoo haere” a Iesu. (Mataio 25:16) I te roaraa atoa o te Tamaˈi rahi Matamua, ua faaite ratou i te hinaaro puai e tavini i te Fatu. Ua tano ïa ia horoa i te mau ravea apî no te “hoo haere” na te feia haapao maitai. Ua tae mai te tau hopea o teie nei ao. Ua porohia te parau apî maitai i te ao nei. Ua ootihia ‘te auhune o te fenua.’ (Apokalupo 14:6, 7, 14-16) Ua itea mai te mau melo hopea o te pǔpǔ o te sitona e ua haaputuputuhia te “feia rahi roa” o te mau mamoe ê atu.—Apokalupo 7:9; Mataio 13:24-30.

17. Mea nafea to te mau Kerisetiano faatavaihia haapao maitai ‘haereraa i roto i te oaoaraa a to ratou fatu’?

17 E tau oaoa te auhune. (Salamo 126:6) No reira i te matahiti 1919, i to Iesu horoaraa i te hopoia rahi atu â na to ˈna mau taeae faatavaihia haapao maitai, ua parau oia ma te tano e: “Ua haapao maitai oe i tena na taoˈa iti haihai, e faatiaau atu vau ia oe i nia iho i te mea rahi: e haere oe i roto i te . . . oaoaraa a to fatu.” (Mataio 25:21, 23) Hau atu â, eita e noaa ia feruri i te oaoa o te Fatu tei faaterono-apî-hia ei Arii o te Basileia o te Atua. (Salamo 45:1, 2, 6, 7) Te ite nei te pǔpǔ o te tavini haapao maitai i taua oaoa ra ma te tia ˈtu no te Arii e ma te faarahi i ta ˈna mau taoˈa i te fenua nei. (Korinetia 2, 5:20) Te itehia ra to ratou oaoa i roto i te parau tohu o te Isaia 61:10 (MN): “E oaoa roa vau ia Iehova; e ouˈauˈa noa tau [nephe] i te oaoa i tau Atua. Ua faaahu mai oia ia ˈu i te ahu ra i te ora.”

18. No te aha te tahi pae i ore ai i manuïa i roto i te hiˈopoaraa, e eaha te faahopearaa?

18 Tera noa râ, aita te tahi pae i manuïa i roto i te hiˈopoaraa. Te taio nei tatou e: “Ua haere maira . . . tei rave i te taleni hoê ra, na ô maira, E tau fatu, ua ite au e e taata iriâ oe, e ere i ta oe i tanu ra e ooti â oe, e ere hoi i ta oe i ueue ra e haaputu â oe; mǎtaˈu aˈera vau haere atura, huna ihora vau i te taleni na oe i raro i te repo: inaha, i faahoˈi mai nei â vau i ta oe iho.” (Mataio 25:24, 25) Oia atoa, aita te tahi mau Kerisetiano faatavaihia i “hoo haere.” Hou te matahiti 1914, aita ratou i faaite i to ratou tiaturiraa ma te aau tae ia vetahi ê, e aita i hinaaro e haamata i te matahiti 1919. Eaha to Iesu huru i mua i to ratou faatura ore? Ua iriti ê oia i ta ratou mau fanaˈoraa taa ê atoa. Ua ‘hurihia ratou i roto i te pouri i rapae au ra, tei reira te oto e te auauraa niho.’—Mataio 25:28, 30.

E tamau te hiˈopoaraa

19. E nafea te hiˈopoaraa e tamau ai, e eaha te faaotiraa papu a te mau Kerisetiano faatavaihia atoa?

19 Parau mau e i to Iesu haamataraa i ta ˈna hiˈopoaraa i te matahiti 1918, aitâ te rahiraa o te feia o te riro ei tavini faatavaihia a te Mesia i te tau hopea, i tavini atura ia Iehova. Ua mairi anei ratou i te hiˈopoaraa? Aita roa ˈtu. Ua haamata noa te hiˈopoaraa i te matahiti 1918/19 e ua manuïa te tavini haapao maitai e te paari ei pǔpǔ. Te hiˈopoa-noa-hia ra te Kerisetiano faatavaihia taitahi e tae roa i te taime e tapao-roa-hia ˈi oia. (Apokalupo 7:1-3) No reira te mau taeae faatavaihia o te Mesia e faaoti papu ai e “hoo haere” maite â e e faahotu i te paari, ma te haaputu rahi i te mori ia anaana noa te maramarama. Ua ite ratou e ia hope to ratou taitahi oraraa haapao maitai, e farii Iesu ia ratou i nia i te raˈi.—Mataio 24:13; Ioane 14:2-4; Korinetia 1, 15:50, 51.

20. (a) Eaha te faaotiraa papu a te mau mamoe ê atu? (b) Ua ite maite te mau Kerisetiano faatavaihia i te aha?

20 Te pee ra te feia rahi roa o te mau mamoe ê atu i to ratou mau taeae faatavaihia. Ua taa ia ratou e e hopoi mai to ratou ite i te mau opuaraa a te Atua i te hopoia rahi. (Ezekiela 3:17-21) No reira, maoti te Parau a Iehova e to ˈna varua moˈa, te haaputu rahi atoa ra ratou i ta ratou mori na roto i te haapiiraa e te mau putuputuraa. E te faaanaana nei ratou i to ratou maramarama, ma te poro e te haapii i te taata e ma te “hoo haere” e to ratou mau taeae faatavaihia. Ua ite maite râ te mau Kerisetiano faatavaihia e e taleni ta ratou. E titauhia ia faˈi ratou i ta ratou huru faaohiparaa i te mau taoˈa a te Fatu i te fenua nei. Noa ˈtu e mea iti ratou, eita ta ratou e nehenehe e horoa i ta ratou hopoia na te feia rahi roa. Ma te haamanaˈo i te reira, te tiaau noa ra te tavini haapao maitai e te paari i te ohipa hoo haere a te Fatu, a mauruuru ai no te turu a te mau melo itoito rahi o te feia rahi roa. Te farii ra teie mau melo i te hopoia a to ratou mau taeae faatavaihia e te oaoa roa nei ratou i te haa i raro aˈe i ta ratou tiaauraa.

21. Eaha te aˈoraa e tano no te mau Kerisetiano atoa e tae mai i to tatou tau?

21 Noa ˈtu e te faataa ra teie na parabole i te mau ohipa i tupu i te area matahiti 1919, e tano te mau manaˈo tumu o na parabole no te mau Kerisetiano mau atoa i teie anotau hopea. Na mua roa, no te mau Kerisetiano faatavaihia ïa hou te matahiti 1919 ta Iesu aˈoraa i te hopea o te parabole o na paretenia hoê ahuru, e no te mau Kerisetiano atoa râ. Ia pee ïa tatou i ta Iesu parau: “E teie nei, e ara, aore hoi outou i ite i te mahana e te hora atoa e tae mai ai te Tamaiti a te taata.”—Mataio 25:13.

[Nota i raro i te api]

^ Oia atoa, i muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo, no roto mai te mau “urî taehae roa” i te mau matahiapo Kerisetiano faatavaihia.—Ohipa 20:29, 30.

^ Ei faahohonuraa ˈtu i te parabole a Iesu, a hiˈo i te buka Te ino ore no te ao atoa nei i raro aˈe i te Faatereraa a te ‘Tamaiti hui arii no te hau,’ neneihia e te mau Ite no Iehova, pene 5 e te 6.

E nehenehe anei outou e faataa?

• Inafea to Iesu hiˈopoaraa i ta ˈna mau pǐpǐ, e eaha ta ˈna i ite?

• No te aha te tahi mau Kerisetiano faatavaihia i faahotu ai i te huru feruriraa o “taua varua ino ra”?

• E nafea tatou e faaite ai e mea paari tatou i te pae varua?

• Mai to Iesu mau taeae faatavaihia haapao maitai, e nafea tatou e “hoo haere” noa ˈi?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia i te api 28]

AFEA IESU E TAE MAI AI?

I roto i te Mataio pene 24 e te 25, te parauhia ra e e “tae mai” Iesu i roto i te mau tupuraa taa ê. Eita oia e “tae” tino roa “mai.” E “tae mai” râ oia ma te haapao mai i te huitaata aore ra ta ˈna mau pǐpǐ, e pinepine no te haava ia ratou. No reira, i te matahiti 1914, ua “tae mai” oia no te haamata i to ˈna vairaa mai ei Arii faateronohia. (Mataio 16:28; 17:1; Ohipa 1:11) I te matahiti 1918, ua “tae mai” oia ei vea a te faufaa no te haava i te feia e faahua tavini ra ia Iehova. (Malaki 3:1-3; Petero 1, 4:17) I Aramagedo, e “tae mai” oia no te haava i te mau enemi o Iehova.—Apokalupo 19:11-16.

Te taeraa mai (aore ra, haerea mai) i faahitihia tau taime i roto i te Mataio 24:29-44 e 25:31-46, tei “te ati rahi” ïa. (Apokalupo 7:14) Area te taeraa mai i faahitihia tau taime i roto i te Mataio 24:45 e tae atu i te 25:30, ua taaihia ïa i ta ˈna haavaraa i te feia faahua pǐpǐ mai te matahiti 1918 atu. E tano ia parau, ei hiˈoraa, e e tupu te haamauruururaa o te tavini haapao maitai, te haavaraa o na paretenia maamaa, e te haavaraa o te tavini faatau tei huna i te taleni a te Fatu, ia “tae mai” Iesu i te ati rahi. Te auraa ïa e mea rahi te melo faatavaihia o te ore e haapao maitai i taua taime ra e e monohia ratou. Te faaite ra râ te Apokalupo 7:3 e e hope roa te mau tavini faatavaihia a te Mesia i te ‘tapao-roa-hia’ i taua taime ra.

[Hohoˈa i te api 26]

Aita te “tavini ino” i haamaitaihia i te matahiti 1919

[Hohoˈa i te api 27]

Ua ineine na paretenia paari i te taeraa mai te tane faaipoipo apî

[Hohoˈa i te api 29]

Ua “hoo haere” na tavini haapao maitai

Aita te tavini faatau i na reira

[Hohoˈa i te api 30]

Te faaanaana noa ra te feia faatavaihia e te “feia rahi roa” i to ratou maramarama