Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E ara anaˈe i “to te taata ěê reo”

E ara anaˈe i “to te taata ěê reo”

E ara anaˈe i “to te taata ěê reo”

“E ore [roa] ratou e pee i te taata ê, e horo ê ratou i reira, aore hoi ratou i ite i to te taata ěê reo.”—IOANE 10:5; MN.

1, 2. (a) Ua aha Maria i to Iesu piiraa ia ˈna ma to ˈna iˈoa, e te faataa ra teie tupuraa i teihea parau ta Iesu i faahiti na mua ˈtu? (b) Maoti te aha e faaea noa ˈi tatou i pihai iho ia Iesu?

 TE HIˈO noa ra Iesu, tei faatiahia mai, i te vahine e tia ra i pihai iho i to ˈna menema aita e tino i roto. Ua matau maitai o ˈna ia ˈna. O Maria Magadala to ˈna iˈoa. Fatata e piti matahiti na mua ˈtu, i faaora na oia ia Maria i te mana demoni. Mai reira mai, ua apee Maria ia ˈna e ta ˈna mau aposetolo, a haapao ai i to ratou mau hinaaro i te mau mahana atoa. (Luka 8:1-3) I teie râ mahana, te oto ra Maria no te mea ua ite oia ia Iesu i te poheraa, e i teie nei, ua moe to ˈna tino! No reira, e ui Iesu ia ˈna: “E tera ra vahine, eaha oe i oto ai? o vai ta oe e imi na?” Ma te manaˈo e o te taata faaapu, e pahono oia e: “E hoa, na oe oia i hopoi ê ra, e faaite mai oe i te vaiihoraahia oia e oe na, e na ˈu oia e tii atu e hopoi ê.” E parau Iesu e: “E Maria.” E taa oioi ia ˈna i ta ˈna huru paraparau matauhia ia ˈna. “E te Orometua,” ta ˈna ïa e parau ma te oaoa. E e tauahi oia ia ˈna.—Ioane 20:11-18.

2 Ma te haaputapû, te faataa ra teie aamu i ta Iesu i parau na mua ˈtu. A faaau ai oia ia ˈna i te hoê tiai mamoe e ta ˈna mau pǐpǐ i te mamoe, ua parau oia e e taˈo, aore ra e pii, te tiai i ta ˈna iho mau mamoe ma te faahiti i te iˈoa e e ite ratou i to ˈna reo. (Ioane 10:3, 4, 14, 27, 28) Oia mau, mai te mamoe e taa o vai to ˈna tiai, ua taa ia Maria e o te Mesia to ˈna Tiai. E parau mau atoa no ta Iesu mau pǐpǐ i teie tau. (Ioane 10:16) Maoti to ˈna tariˈa haroaroa e faaea noa ˈi te hoê mamoe i pihai iho i to ˈna tiai, maoti atoa to tatou haroaroaraa pae varua e pee maite ai tatou i te taahiraa o to tatou Tiai mamoe Maitai ra o Iesu Mesia.—Ioane 13:15; Ioane 1, 2:6; 5:20.

3. Eaha te tahi mau uiraa e puta mai no nia i ta Iesu faahohoˈaraa o te aua mamoe?

3 Te faataa atoa ra râ tera noa faahohoˈaraa e maoti to ˈna ite i te taa i te reo o te taata e nehenehe ai te mamoe e ite e e hoa anei tera aore ra e enemi. Mea faufaa roa te reira no te mea e enemi piˈo to tatou. O vai ma ïa? Eaha ta ratou e rave? E nafea tatou e paruru ai ia tatou? No te ite i te pahonoraa, e hiˈo mai tatou eaha ˈtu â ta Iesu e parau ra i roto i ta ˈna faahohoˈaraa o te aua mamoe.

‘O te ore e tomo na te uputa’

4. Ia au i te faahohoˈaraa o te tiai mamoe, e pee te mamoe ia vai, e e ore ratou e pee ia vai?

4 Te parau ra Iesu e: “E na te uputa â te tiai mamoe i te tomo. E iriti mai ïa te tiai opani ra ia ˈna, e e faaroo mai te mamoe i to ˈna reo, e taˈo atu â oia i tana iho mamoe ma te faahiti atu i te iˈoa, e e aratai oia ia ratou i rapae au. E ia aratai oia i tana iho mamoe i rapae au ra, e na mua oia ia ratou i te haere, e pee mai ratou ia ˈna, ua ite hoi ratou i to ˈna reo. E ore [roa] ratou e pee i te taata ê, e horo ê ratou i reira, aore hoi ratou i ite i to te taata ěê reo.” (Ioane 10:2-5; MN) A tapao na, e faahiti Iesu i te taˈo “reo” e toru taime. E piti taime oia e faahiti ai i te reo o te tiai mamoe, te toru râ o te taime, o “to te taata ěê [ïa] reo.” Teihea taata ê ta Iesu e parau ra?

5. No te aha tatou e ore ai e farii maitai i te taata ê ta te Ioane pene 10 e faahiti ra?

5 Aita Iesu e parau ra i te taata ê ta tatou e hinaaro e ite, aore ra e farii maitai atu—e taˈo teie o te “hamani maitai i te taata ěê” te auraa na roto i te reo tumu o te Bibilia. (Hebera 13:2) I roto i ta Iesu faahohoˈaraa, e ere te taata ê i te manihini. Eita oia ‘e na te uputa i te tomo i roto i te aua mamoe, e paiuma râ oia na te tahi eˈa ê.’ E “eiâ ïa [oia] e te haru.” (Ioane 10:1) O vai tei faahiti-matamua-hia i roto i te Parau a te Atua ei eiâ e te haru? O te Diabolo ïa o Satani. Ta te buka Genese ïa e haapapu ra.

Te taime matamua i faaroohia ˈi te reo o te hoê varua ê

6, 7. No te aha e tano ai ia parau e e varua ê e te eiâ o Satani?

6 Te faataa ra te Genese 3:1-5 mea nafea te reo o te hoê varua ê i te faarooraahia i te fenua nei no te taime matamua. Te faatiahia ra e na roto i te arai o te hoê ophi, ua farerei Satani i te vahine matamua ra o Eva e ua paraparau ia ˈna ma te haavare. Parau mau, aita Satani i parau-roa-hia e “varua ê” i roto i teie faatiaraa. Te faaite ra râ ta ˈna mau haaraa e i roto e rave rahi tuhaa, e au oia i te taata ê o ta Iesu faahohoˈaraa i roto i te Ioane pene 10. E hiˈo mai tatou i te tahi mau tuearaa.

7 Te parau ra Iesu e eita te taata ê e haere tia ˈtu i te mamoe ra i roto i te aua. Aita atoa Satani i farerei tia ˈtu ia Eva, ua faaohipa râ oia i te hoê ophi. Te faaite ra teie raveraa paari eaha mau â o Satani, oia hoi e varua ê piˈo. Hau atu â, e opua te taata ê i roto i te aua mamoe e faaere i te fatu mau i ta ˈna mau mamoe. Oia mau, mea ino atu â oia i te eiâ, no te mea e opua atoa oia e ‘taparahi e e haapau roa.’ (Ioane 10:10) E eiâ atoa o Satani. Ma te haavare ia Eva, ua eiâ oia i to ˈna auraro i te Atua. Hau atu â, ua faatae atoa mai Satani i te pohe i nia i te huitaata. E taparahi taata ïa oia.

8. Mea nafea to Satani taviriraa i ta Iehova parau e to ˈna manaˈo?

8 Te itehia ra to Satani haerea tia ore a taviri ai oia i ta Iehova parau e to ˈna manaˈo. “Oia ïa [anei], ua parau mai te Atua e, Eiaha orua e amu i to te mau raau atoa?” ta ˈna ïa i ui ia Eva. Te faahua maere ra o Satani, mai te huru ra e te na ô ra oia: ‘Eaha hoi te Atua e etaeta roa ˈi?’ Ua parau â oia: “Ua ite . . . te Atua e, ua amu anaˈe orua i to reira, e araara ïa to orua mata.” A hiˈo na i ta ˈna parau: “Ua ite . . . te Atua.” Te na ô ra ïa oia ei auraa parau: ‘Ua ite au i ta te Atua i ite. Ua ite au i to ˈna manaˈo, e manaˈo ino.’ (Genese 2:16, 17; 3:1, 5) Tera noa râ, aita Eva raua Adamu i fariu ê i te reo o teie varua ê. Ua faaroo raua e roohia ˈtura raua e to raua huaai i te ati.—Roma 5:12, 14.

9. No te aha tatou e manaˈo ai e e faaroohia to te taata ěê reo i teie tau?

9 Te faaohipa ra Satani i taua noa mau raveraa ra no te haavare i te nunaa o te Atua i teie tau. (Apokalupo 12:9) E ‘metua oia no te haavare,’ e te feia o te tamata mai ia ˈna i te haavare i te mau tavini a te Atua, e tamarii ïa ratou na ˈna. (Ioane 8:44) E tapao mai tatou i te tahi mau ravea e faaroohia ˈi to teie feia ěê reo i teie tau.

E nafea to te taata ěê reo e faaroohia ˈi i teie tau

10. Eaha te hoê ravea e faaroohia ˈi to te taata ěê reo?

10 Te mau haaferuriraa tano ore. Te na ô ra te aposetolo Paulo: “Eiaha outou ia turori noa ˈtu i te parau rii ěê au ore ra.” (Hebera 13:9) Teihea ïa huru parau, aore ra haapiiraa? I te mea e e nehenehe ‘tatou e turori,’ mea maramarama maitai e te parau ra Paulo i te mau haapiiraa o te faaino i to tatou huru faito noa i te pae varua. Na vai e parau nei i teie mau haapiiraa ěê? Teie ta Paulo i parau i te hoê pǔpǔ matahiapo Kerisetiano: “E tia mai . . . te taata i roto ia outou iho, e parau mai i te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ.” (Ohipa 20:30) Oia mau, i teie tau mai i to Paulo tau, te tamata nei te tahi mau taata, e melo hoi ratou na mua ˈˈe no te amuiraa Kerisetiano, i te haavare i te mau mamoe ma “te parau piˈo”—te parau huru ê e te parau haavare roa ino. Mai ta te aposetolo Petero e parau ra, te faaohipa ra ratou i te “parau haavare”—te parau o te hohoˈa ra i te parau mau, i te tanoraa râ, mea faufaa ore ïa mai te moni haavare.—Petero 2, 2:3.

11. E nafea te Petero 2, 2:1, 3 e faaite ai i te raveraa e te fa a te mau apotata?

11 Te faaite atoa ra Petero i te mau raveraa a te mau apotata ma te parau e e “faatupu omoe noa [ratou] i te hairesi pohe ra.” (Petero 2, 2:1, 3) Mai te eiâ, i roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te aua mamoe, o te ore e tomo ‘na te uputa, o te paiuma râ na te tahi eˈa ê,’ e paraparau atoa mai te mau apotata ma te mau ravea omoe. (Galatia 2:4; Iuda 4) Eaha ta ratou fa? Te parau faahou ra Petero e: “E taoˈahia ta ratou ia outou.” Oia mau, noa ˈtu eaha ta te mau apotata e parau no te faatia ia ratou, e ‘eiâ, e taparahi e e haapau roa’ ta ratou fa mau. (Ioane 10:10) E ara anaˈe ïa i taua taata ěê ra!

12. (a) E nafea ta tatou mau amuimuiraa e haafaaroo ai ia tatou i to te taata ěê reo? (b) Eaha te tuearaa i rotopu i ta Satani mau ravea paari e ta te taata ěê i teie tau?

12 Te mau hoa iino. E nehenehe to te taata ěê reo e faaroohia na roto i te feia ta tatou e amuimui. Mea atâta iho â râ te mau amuimuiraa iino no te feia apî. (Korinetia 1, 15:33) A haamanaˈo, ua farerei Satani ia Eva—te melo apî aˈe e e ere i te mea aravihi roa o na taata faaipoipo matamua. Ua faatiaturi oia ia ˈna e te taotia roa ra Iehova i to ˈna tiamâraa, e ere roa ˈtu hoi i te parau mau. Mea here na Iehova i na taata ta ˈna i hamani e ua haapao oia i to raua maitai. (Isaia 48:17) I teie tau atoa, te tamata ra te taata ěê i te faatiaturi ia outou, te feia apî, e te taotia roa ra to outou mau metua Kerisetiano i to outou tiamâraa. E nafea tera taata ěê e faaino ai ia outou? Te faˈi ra te hoê potii Kerisetiano e: “No te hoê taime, ua paruparu rii to ˈu faaroo no to ˈu mau hoa haapiiraa. E parau noa ratou e mea taotia ta ˈu haapaoraa e te etaeta.” Te parau mau râ, mea here na to outou mau metua ia outou. No reira, ia tamata te mau hoa haapiiraa i te turai ia outou ia manaˈo ino i to outou mau metua, eiaha e vare atu mai ia Eva.

13. Eaha te haerea paari ta Davida i pee, e eaha te hoê ravea e nehenehe ai tatou e pee ia ˈna?

13 Teie ta te papai salamo e parau ra no nia i te mau amuimuiraa iino: “Aore au i parahi i roto i te mau taata haapao ore i te parau, aore hoi i amui i roto i te feia haavare.” (Salamo 26:4) Te tapao faahou ra anei outou i te huru mau o te taata ěê? E huna ratou o vai mau ratou—mai ia Satani i huna o vai mau oia ma te faaohipa i te hoê ophi. I teie tau, te huna nei te tahi mau taata morare ore o vai mau ratou e eaha to ratou hinaaro mau ma te faaohipa i te Internet. Na roto i te mau reni paraparauraa roro uira, e parau paha te tahi mau taata paari faufau e mea apî ratou no te râmâ ia outou. E te feia apî e, a haapao maitai roa ia outou ia ore outou e fifi i te pae varua.—Salamo 119:101; Maseli 22:3.

14. E nafea te mau ravea haaparareraa parau e haapuroro ai i te tahi taime i to te taata ěê reo?

14 Te mau pariraa haavare. E mea tano te tahi mau parau apî no nia i te mau Ite no Iehova, i te tahi râ taime te faaohipahia ra te mau ravea haaparareraa parau no te haapuroro i to te taata ěê reo pae tahi. Ei hiˈoraa, i roto i te hoê parau apî i te hoê fenua, ua parauhia ma te hape e ua turu te mau Ite i te faatereraa a Hitler i te Piti o te Tamaˈi rahi. I te tahi atu fenua, ua pari te hoê vea i te mau Ite i te vavahiraa i te mau fare pure. I te tahi atu â mau fenua, ua pari te mau ravea haaparareraa parau i te mau Ite i te patoiraa i te rapaau i ta ratou mau tamarii e oia atoa i te tapo-roa-raa i te mata i nia i te mau hara rahi a to ratou mau hoa faaroo. (Mataio 10:22) Noa ˈtu râ, e taa i te feia haavare ore tei matau maitai ia tatou e mea hape tera mau pariraa.

15. No te aha e ere ai i te haerea paari ia tiaturi i te mau mea atoa e hohorahia ra i roto i te mau ravea haaparareraa parau?

15 Eaha ta tatou e rave ia faarooroo tatou i te mau pariraa i haapararehia e te reo o taua taata ěê ra? E mea maitai ia pee tatou i te aˈoraa o te Maseli 14:15: “Te faaroo ra te ite ore i te mau parau atoa ra; te hiˈo maitai ra râ te taata haapao ra i to ˈna taahiraa.” E ere i te haerea paari ia tiaturi i te mau mea atoa e hohorahia ra ei parau mau i roto i te mau ravea haaparareraa parau. Eita iho â ïa tatou e hiˈo ino i te mau parau apî atoa a te ao nei, ua ite râ tatou e “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.”—Ioane 1, 5:19.

‘E tamata i te mau parau faaurua’

16. (a) E nafea te huru o te mamoe mau e faataa ˈi i te tanoraa o ta Iesu i parau i roto i te Ioane 10:4? (b) Eaha ta te Bibilia e faaitoito ra ia tatou ia rave?

16 E nafea râ e papu ai ia tatou e e hoa anei tera aore ra e enemi? Te parau ra Iesu e e pee te mau mamoe i te tiai, “ua ite hoi ratou i to ˈna reo.” (Ioane 10:4) Eita te mamoe e pee i te tiai no to ˈna huru faaahuraa, no to ˈna râ reo. I roto i te hoê buka no nia i te mau fenua bibilia, ua parau na te hoê ratere e e ite te mau mamoe i to ratou tiai maoti to ˈna ahu, eiaha to ˈna reo. Ua pahono te hoê tiai mamoe e o te reo ta ratou i ite. No te haapapu i te reira, ua taui raua i to raua ahu. Ma te ahu o te tiai i nia ia ˈna, ua pii te taata ê i te mau mamoe, aita râ ratou i haere mai. Aita ratou i ite i to ˈna reo. A pii ai râ te tiai ia ratou, noa ˈtu e ua taui oia i te ahu, ua haere oioi mai te mau mamoe. No reira, e hohoˈa paha te hoê taata i te hoê tiai, no te mau mamoe râ, e ere tera i te haapapuraa e e tiai mau oia. Oia mau, e tamata te mamoe i te reo o te taata pii, ma te faaau atu i te reo o te tiai. Te faaitoito atoa ra te Parau a te Atua ia tatou ia na reira—ia ‘tamata i te mau [parau faaurua] ra, i te itearaa e no ǒ mai i te Atua ra.’ (Ioane 1, 4:1; MN; Timoteo 2, 1:13) E nafea tatou e na reira ˈi?

17. (a) E nafea tatou e matau ai i te reo o Iehova? (b) Maoti te ite ia Iehova e nehenehe ai tatou e aha?

17 Te taa ra ia tatou e ia ite maitai atu â tatou i to Iehova reo, aore ra poroi, e taa maitai atu â ïa ia tatou te reo o te hoê taata ê. Te faaite ra te Bibilia e nafea ia haamaitai i taua ite ra, ma te na ô e: “E na to outou tariˈa e faaroo i te hoê reo i muri mai ia outou, i te na ôraa e, Teie te eˈa: e na reira i te haere.” (Isaia 30:21) No ǒ mai taua “reo” ra i muri mai ia tatou i te Parau a te Atua. I te mau taime atoa e taio ai tatou i te Parau a te Atua, e faaroo tatou ei auraa parau i te reo o to tatou Tiai mamoe Rahi ra o Iehova. (Salamo 23:1) No reira, ia haapii atu â tatou i te Bibilia, e matau atu â ïa tatou i te reo o te Atua. E maoti taua ite rahi ra e taa oioi ai ia tatou to te taata ěê reo.—Galatia 1:8.

18. (a) Eaha ˈtu â te auraa e ite i to Iehova reo? (b) Ia au i te Mataio 17:5, no te aha tatou e auraro ai i to Iesu reo?

18 Eaha ˈtu â te auraa e ite i to Iehova reo? Hau atu i te faaroo, e auraro atoa tatou i to ˈna reo. A hiˈo faahou na i te Isaia 30:21. Te na ô ra te Parau a te Atua e: “Teie te eˈa.” Oia, na roto i te haapiiraa i te Bibilia, e faaroo tatou i te mau aratairaa a Iehova. I muri iho, te poroi ra oia e: “E na reira i te haere.” Te hinaaro ra Iehova ia faaohipa tatou i ta tatou e faaroo ra. Inaha, na roto i te faaohiparaa i ta tatou e haapii ra, e faaite ïa tatou e aita noa tatou i faaroo i to Iehova reo, te auraro atoa ra râ tatou i te reira. (Deuteronomi 28:1) Te auraroraa i to Iehova reo, o te auraro-atoa-raa ïa i to Iesu reo, na Iehova hoi e parau mai ra. (Mataio 17:5) Te nahea mai ra Iesu, te Tiai mamoe Maitai? Te poroi mai ra oia ia tatou e faariro i te taata ei pǐpǐ e e tiaturi i “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45; 28:18-20) Ia auraro tatou i to ˈna reo, e ora ïa tatou e a muri noa ˈtu.—Ohipa 3:23.

“E horo ê ratou”

19. Eaha to tatou huru i mua i to te taata ěê reo?

19 Eaha ïa to tatou huru i mua i to te taata ěê reo e tia ˈi? Mai to te mau mamoe ïa. Te parau ra Iesu e: “E ore [roa] ratou e pee i te taata ê, e horo ê ratou.” (Ioane 10:5; MN) E toopiti huru to tatou. A tahi, “e ore roa” tatou “e pee” i te hoê taata ê. Oia, e patoi roa ino tatou ia ˈna. Inaha, i roto i te reo Heleni o te Bibilia, te horoa ra te parau ra “e ore roa” i te ravea puai roa ˈˈe e faaite ai i te patoiraa. (Mataio 24:35; Hebera 13:5) A piti, “e horo ê,” aore ra e fariu ê, tatou ia ˈna. Tera anaˈe te huru tano i nia i te feia aita ta ratou mau haapiiraa e tuati ra i te reo o te Tiai mamoe Maitai.

20. E nafea tatou i mua i (a) te mau apotata faahema, (b) te mau hoa iino, (c) te mau parau pae tahi i roto i te mau ravea haaparareraa parau?

20 No reira, ia faarooroo tatou i te feia e parau ra i te mau manaˈo apotata, e hinaaro tatou e pee i ta te Parau a te Atua e poroi ra: “E hiˈo maitai iho na outou i te feia i faataa ê, e te faatupu i te mea e turori ai ra, e te au ore i te parau i haapiihia e outou na, e fariu ê atu outou ia ratou.” (Roma 16:17; Tito 3:10) Oia atoa, e hinaaro te mau Kerisetiano apî o te faaû ra i te mau fifi atâta e faahoa i te mau taata iino, e pee i te aˈoraa ta Paulo i horoa i te taata apî ra o Timoteo: “E maue ê oe i te mau hinaaro o te apîraa ra.” E ia pari-haavare-hia tatou i roto i te mau ravea haaparareraa parau, e haamanaˈo tatou i ta Paulo atoa aˈoraa ia Timoteo: ‘E opai tia ˈtu ratou [te feia e faaroo i to te taata ěê reo] i te fabula. E faaitoito râ oe i te mau mea atoa na.’ (Timoteo 2, 2:22; 4:3-5) Noa ˈtu e e mea navenave to te taata ěê reo, e maue ê tatou i te mau mea atoa o te faaino i to tatou faaroo.—Salamo 26:5; Maseli 7:5, 21; Apokalupo 18:2, 4.

21. Eaha te haamaitairaa e tiai mai ra i te feia e patoi i to te taata ěê reo?

21 Ma te haapae i to te taata ěê reo e pahono ai te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua i ta te Tiai mamoe Maitai i parau i roto i te Luka 12:32. Te na ô ra hoi Iesu ia ratou e: “Eiaha e mǎtaˈu, e tau nǎnǎ iti e; e mea hinaaro na to outou Metua i te horoa mai i te basileia no outou.” Oia atoa, te tiai ru nei te mau “mamoe ê atu” i te faaroo i ta Iesu parau: “A haere mai outou, e te feia i faaorahia e tau Metua, e parahi i te basileia i haapaohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua nei.” (Ioane 10:16; Mataio 25:34) Auê ïa haamaitairaa mahanahana te tiai mai ra ia tatou mai te peu e e patoi tatou i “to te taata ěê reo”!

Te haamanaˈo ra anei outou?

• No te aha e tano ai i nia ia Satani te faataaraa o te taata ê i roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te aua mamoe?

• E nafea to te taata ěê reo e faaroohia ˈi i teie tau?

• E nafea e taa ˈi ia tatou to te taata ěê reo?

• Eaha to tatou huru i mua i to te taata ěê reo e tia ˈi?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 27]

Ua taa ia Maria e o te Mesia tera

[Hohoˈa i te api 28]

Eita te taata ê e haere tia ˈtu i te mamoe ra

[Hohoˈa i te api 30]

Eaha to tatou huru i mua i to te taata ěê reo?