Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te imiraa i te oaoa

Te imiraa i te oaoa

Te imiraa i te oaoa

A TAU matahiti aˈenei, ua uihia te taata i Farani, Heremani, Beretane, e i te Hau Amui no Marite, “Eaha te titauhia e oaoa ˈi outou?” I nia i te feia i uiuihia, e 89 % tei parau e o te ea maitai ïa; e 79 % tei faahiti i te hoê faaipoiporaa aore ra auhoaraa maitai; e 62 % tei faataa i te mau maitai o te tiaraa metua; e e 51 % tei manaˈo e o te hoê toroa manuïa te titauhia no te oaoa. E noa ˈtu e ua haapiihia na te rahiraa o te taata e eita te moni e hopoi mai i te oaoa, e 47 % o te feia i uiuihia tei papu e e hopoi mai iho â te moni i te oaoa. Eaha ta te mau tupuraa e faaite ra?

A tahi, a hiˈo na i tei parauhia te taairaa i rotopu i te moni e te oaoa. Ua faaite te hoê titorotororaa manaˈo o na taata ona roa ˈˈe hoê hanere i te Hau Amui e aita ratou i oaoa hau atu i te rahiraa o te taata. Hau atu â, noa ˈtu e ua fatata i te tataipiti ta te taata e rave rahi i te Hau Amui mau taoˈa materia i na matahiti e toru ahuru i mairi aˈenei, aita roa ratou i hau atu i te oaoa i na mua ˈˈe ra, ia au i te mau aivanaa rapaau i te feruriraa. Inaha, te faaite ra te hoê parau faataa e: “I taua noa area taime ra, ua maraa rahi te numera o te feia hepohepo. Ua tataitoru te rahiraa taurearea i haapohe ia ratou. Ua tataipiti te numera o te mau faataaraa.” I roto fatata e 50 fenua taa ê, ua faaoti te feia maimi i hiˈopoa i te taairaa i rotopu i te moni e te oaoa e eita ta te moni e nehenehe e hoo mai i te oaoa.

I muri iho, eaha te faufaa o te ea maitai, te hoê faaipoiporaa maitai, e te hoê toroa manuïa no te oaoa? Oia mau, ahiri e mea hinaaro-mau-hia taua mau mea ra no te oaoa, eaha ïa no te mau mirioni taata aita e fanaˈo ra i te ea maitai e no te feia atoa aita e fanaˈo ra i te hoê faaipoiporaa maitai? Eaha te parau no te feia faaipoipo aita e tamarii e no te mau tane e vahine atoa aita e toroa manuïa? E oraraa oaoa ore anei tei faataahia no te taatoaraa o tera mau taata? E e moe anei te huru oaoa o te feia e fanaˈo ra i teie nei i te ea maitai e te hoê faaipoiporaa maitai mai te peu e e taui to ratou tupuraa?

Te imi ra anei tatou i te oaoa i te vahi tano?

E hinaaro te taata atoa e oaoa. E ere i te mea maere no te mea e ua faataahia Tei Poiete i te taata mai “te Atua no ˈna te ao [aore ra oaoa],” e ua hamanihia te taata ia au i to te Atua iho huru. (Timoteo 1, 1:11; Genese 1:26, 27) No reira, e naturaraa iho â no te taata ia imi i te oaoa. E rave rahi râ o te ite ra e e au te tapearaa i te oaoa i te tapearaa i te one tahatai—e hemo ohie e piti atoa ra.

E ere anei râ e te tutava puai roa ra vetahi ia noaa te oaoa? Ua manaˈo te philosopho totiare ra o Eric Hoffer mai te reira. Ua tapao oia e: “O te imiraa i te oaoa te hoê o te mau tumu rahi o te oaoa ore.” E parau mau iho â mai te peu e e imi tatou i te oaoa i te mau vahi tano ore. I roto i tera tupuraa, e faaû papu tatou i te inoino e te mauiui. Te tamataraa i te riro mai ei taata ona; te tutavaraa ia tui te roo aore ra ia itehia mai; te tapiraa i te mau fa poritita, te totiare aore ra te faaravairaa faufaa; aore ra te ora-noa-raa no ˈna iho e te haamâha-oioi-raa i to ˈna iho mau hinaaro, eita teie mau mea atoa e hopoi mai i te oaoa. Te taa ra ia tatou no te aha te tahi pae i pee ai i te manaˈo huru ê i horoahia e te hoê papai buka o tei tapao e: “Ahiri paˈi tatou i faaea i te tutava ia oaoa, e nehenehe ïa tatou e oaoa au noa!”

Te mea anaanatae, te faaite atoa ra te titorotororaa manaˈo i faahitihia i te omuaraa o teie tumu parau e e 40 % o te feia i uiuihia tei manaˈo e e noaa mai te oaoa na roto i te raveraa i te mea maitai e te tautururaa ia vetahi ê. E e 25 % o te feia i uiuihia tei haapapu e e tuhaa rahi ta te faaroo e te tiaturiraa i te pae haapaoraa i roto i te oaoaraa. Ma te papu, ia hiˈopoa maitai tatou i te mea e hinaarohia no te oaoa mau e tia ˈi. E tauturu to muri nei tumu parau ia tatou ia na reira.

[Hohoˈa i te api 3]

E rave rahi o te manaˈo nei e o te moni, te hoê oraraa utuafare maitai, aore ra te hoê toroa manuïa te ravea faufaa o te oaoa. Tera anei to outou manaˈo?