Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Ia itoito noa outou i te Fatu”

“Ia itoito noa outou i te Fatu”

“Ia itoito noa outou i te Fatu”

“Ia itoito [noa] outou i te Fatu, e i to ˈna ra puai rahi.”—EPHESIA 6:10; MN.

1. (a) Eaha te aroraa taa ê tei tupu fatata e 3 000 matahiti aˈenei? (b) No te aha Davida i upootia ˈi?

 FATATA e 3 000 matahiti aˈenei, e piti taata tei aro i ropu e piti nuu enemi i nia i te tahua aroraa. E tiai mamoe te mea apî aˈe e o Davida to ˈna iˈoa. I mua ia ˈna, o Golia ïa, e tiapai taata e te puai roa. E 57 kilo te teiaha o to ˈna ahu veo e e mahae iti rahi e te teiaha ta ˈna e te hoê ˈoˈe rahi. Aita roa ˈtu e haana tamaˈi to Davida, e maa noa ta ˈna mauhaa. No te aito Philiseti ra o Golia, e faaoooraa ïa e na te hoê Iseraela apî e faaû ia ˈna. (Samuela 1, 17:42-44) No te feia mataitai i na pae e piti, ua papu ê na o vai te upootia. Teie râ, eita e riro noa te re i te feia etaeta. (Koheleta 9:11) Ua upootia Davida, inaha ua aro oia ma te puai o Iehova. “Na Iehova . . . teie nei tamaˈi,” ta ˈna ïa i parau. Ia au i te faatiaraa bibilia, ua “pau . . . te Philiseti ia Davida i te maa anaˈe ra e te ofai.”—Samuela 1, 17:47, 50.

2. Teihea huru aroraa ta te mau Kerisetiano e apiti nei?

2 Aita te mau Kerisetiano e apiti nei i roto i te hoê tamaˈi pae tino. Te parahi hau noa nei ratou i roto i te taata atoa, tera râ, e aroraa pae varua ta ratou i te mau enemi puai roa. (Roma 12:18) I te pene hopea o ta ˈna rata i to Ephesia, te faataa ra Paulo i te hoê aroraa ta te mau Kerisetiano atoa e apiti ra. Teie ta ˈna i papai: “E ere . . . i te taata anaˈe ra ta tatou e to nei o te feia hau atoa râ, e te mana, e te mau tavana o teie nei ao pouri, e te mau varua iino i te reva nei.”—Ephesia 6:12.

3. Ia au i te Ephesia 6:10, eaha te hinaarohia ia manuïa iho â tatou?

3 O Satani e te mau demoni tera “mau varua iino,” o te hinaaro ra e faaino i to tatou taairaa e te Atua ra o Iehova. I te mea e mea puai aˈe ratou ia tatou, hoê â ïa to tatou huru tupuraa e to Davida, e eita tatou e upootia mai te peu e eita tatou e turui i nia i te puai o te Atua. Te aˈo maira hoi Paulo ‘ia itoito [noa] i te Fatu e i to ˈna puai rahi.’ (Ephesia 6:10; MN) I muri aˈe i te horoaraa i taua aˈoraa ra, te faataa ra te aposetolo i te mau faanahoraa pae varua e te mau huru maitatai Kerisetiano o te tauturu ia tatou ia upootia.—Ephesia 6:11-17.

4. Eaha na manaˈo faufaa e piti ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?

4 E hiˈopoa mai tatou i teie nei eaha ta te mau Papai e parau ra no nia i te mau vahi puai e te mau ravea a to tatou enemi. I muri iho, e ite mai tatou i te ravea parururaa e mea tia ia faaohipa tatou no te paruru ia tatou. Mai te peu e e pee tatou i ta Iehova mau faaueraa, mea papu e eita to tatou mau enemi e upootia.

Te hoê toraa i te mau varua iino

5. E nafea te faaohiparaa o te taˈo “to” i roto i te Ephesia 6:12 e tauturu ai ia tatou ia taa i te raveraa a Satani?

5 Te faataa ra Paulo e “ta tatou e to nei o . . . te mau varua iino [ïa] i te reva nei.” Te varua ino rahi, o te Diabolo iho â ïa o Satani, “te demoni rahi.” (Mataio 12:24-26) Te faahohoˈa ra te Bibilia i ta tatou aroraa i te hoê ‘toraa,’ aore ra taputôraa. I roto i te mau aroraa i Heleni i tahito ra, e tamata te maona taitahi i te faataueue i to ˈna apiti no te faatopa ia ˈna. Te hinaaro atoa ra te Diabolo ia taueue tatou i te pae varua. Eaha ta ˈna e rave?

6. A faaite na roto i te mau Papai e nafea te Diabolo e faaohipa ˈi i te mau ravea rau no te faaaueue i to tatou faaroo.

6 E haa paha te Diabolo mai te hoê ophi, te hoê liona uuru ra, aore ra te hoê atoa melahi no te maramarama. (Korinetia 2, 11:3, 14; Petero 1, 5:8) E nehenehe ta ˈna e faaohipa i te taata no te hamani ino aore ra no te faatoaruaru ia tatou. (Apokalupo 2:10) I te mea e te vai nei to te ao atoa i raro aˈe i to ˈna mana, e nehenehe ta Satani e faaohipa hope roa i to ˈna mau hinaaro e ta ˈna mau faaanaanataeraa no te faahema ia tatou. (Timoteo 2, 2:26; Ioane 1, 2:16; 5:19) E nehenehe ta ˈna e faaohipa i te mau manaˈo apotata aore ra o teie nei ao no te haavare ia tatou, mai ta ˈna i haavare ia Eva.—Timoteo 1, 2:14.

7. Eaha te mau taotiaraa o te mau demoni, e eaha te mau maitai ta tatou e fanaˈo nei?

7 Noa ˈtu te rahi o te mauhaa e o te mana o Satani e ta ˈna mau demoni ia hiˈohia, e taotiaraa to ratou. Eita ta teie mau varua iino e nehenehe e faahepo ia tatou ia rave i te mau ohipa iino o te haapeapea i to tatou Metua i te raˈi. E tiamâraa to tatou e maiti, e e nehenehe tatou e haavî i to tatou mau manaˈo e ta tatou mau ohipa. Hau atu â, e ere o tatou anaˈe teie e aro nei. Mai i te tau o Elisaia ra, oia atoa i to tatou nei tau: “E rahi to tatou e iti to ratou.” (Te mau arii 2, 6:16) Te haapapu mai ra te Bibilia e mai te peu e e auraro tatou i te Atua e e patoi tatou i te Diabolo, e maue ê atu oia ia tatou.—Iakobo 4:7.

Ua ite tatou i te mau opuaraa a Satani

8, 9. Eaha te mau fifi ta Satani i faatae i nia ia Ioba no te ofati i to ˈna hapa ore, e eaha te mau fifi atâta pae varua ta tatou e faaruru nei i teie tau?

8 Aita tatou i roto i te ite ore i ta Satani mau ravea, aore ra opuaraa, no te mea te heheu ra te mau Papai i ta ˈna mau ravea matamua roa. (Korinetia 2, 2:11) No te tairi i te taata parau-tia ra o Ioba, ua faaohipa te Diabolo i te mau fifi iti rahi i te pae faaravairaa faufaa, te pohe o tei herehia, te patoiraa a te utuafare, te mauiui o te tino, e te mau faahaparaa tano ore a te mau hoa haavare. Ua hepohepo Ioba e ua manaˈo oia e ua faarue te Atua ia ˈna. (Ioba 10:1, 2) Noa ˈtu e aita Satani e faatupu roa nei i teie mau fifi i teie tau, te faahoruhoru nei te reira e rave rahi Kerisetiano, e e nehenehe te Diabolo e faaohipa i te reira no to ˈna iho maitai.

9 Ua rahi oioi te mau fifi atâta i te pae varua i teie anotau hopea. Te ora nei tatou i roto i te hoê ao e ua na nia ˈˈe te mau fa materia i te mau fa pae varua. Te faataa noa ra te mau ravea haaparareraa parau i te mau taatiraa tia ore i te pae tino ei tumu o te oaoa eiaha o te oto. E “te hinaaro” nei te rahiraa o te taata ‘i te mau mea navenave eiaha te Atua.’ (Timoteo 2, 3:1-5) E nehenehe teie huru feruriraa e faataueue ia tatou i te pae varua mai te peu e eita tatou e ‘mârô maite atu no te faaroo.’—Iuda 3.

10-12. (a) Eaha te faaararaa ta Iesu i horoa i roto i ta ˈna faahohoˈaraa o te taata ueue huero? (b) A faataa e nafea te mau faufaa pae varua e nehenehe ai e uumihia.

10 Hoê o te mau ravea manuïa roa ˈˈe a Satani, o te raveraa ïa e ia pee roa tatou i teie nei ao e ta ˈna mau fa materia. I roto i ta ˈna faahohoˈaraa o te taata ueue huero, ua faaara Iesu e i roto i te tahi mau tupuraa, e ‘hoene te parau [o te Basileia] i te titau rahi i to teie nei ao ra e te haavare o te taoˈa.’ (Mataio 13:18, 22) E “uumi-roa-hia” te auraa o te taˈo Heleni i hurihia i ǒ nei ei “hoene.”

11 I roto i te uru raau no te pae rua ma, e itehia te suke uumi, o te tupu mǎrû noa a taviriviri ai i nia i te hoê tumu raau. E moe riirii roa te tumu raau i raro aˈe i te mau aˈa o te suke uumi o te paari noa ˈtu. E rave mai te mau aˈa rau o te suke uumi i te rahiraa o te maa i roto i te repo i raro i te tumu raau, a faaere atu ai to ˈna mau amaa i te tumu raau i te maramarama. I te pae hopea, e pohe te tumu raau.

12 Oia atoa, e nehenehe te titau rahi i to teie nei ao, i te taoˈa e i te hoê oraraa fanaˈo e faaiti riirii e rave rahi o to tatou taime e to tatou itoito. Ia tiatonu tatou i te mau mea o teie nei ao, e nehenehe tatou e tuu ohie i te hiti i ta tatou iho haapiiraa bibilia e e matau i te mairi i te mau putuputuraa Kerisetiano, a ere atu ai i te maa varua. E mono ïa te mau fa materia i te mau fa pae varua, e i te pae hopea, e riro ohie noa tatou ia Satani.

E mea tia ia patoi atu tatou

13, 14. Ia aha tatou ia aro mai Satani e tia ˈi?

13 Ua aˈo Paulo i te mau hoa faaroo ia ‘patoi atu i te mau ravea paari a te Diabolo ra.’ (Ephesia 6:11) Parau mau, eita ta tatou e nehenehe e haamou i te Diabolo e ta ˈna mau demoni. Ua faataa te Atua i taua ohipa ra na Iesu Mesia. (Apokalupo 20:1, 2) Hou râ Satani e iriti-ê-hia ˈi, e mea tia ia “patoi atu” tatou ia ore tatou e pau i ta ˈna mau aroraa.

14 Ua haapapu atoa te aposetolo Petero i te faufaaraa ia patoi atu tatou ia Satani. “E haapao maitai, e faaitoito,” ta Petero ïa i papai. ‘Te hahaere nei to outou enemi o te Diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra: o te patoi atu ïa ma te faaroo turori ore, ua ite hoi outou e tei to outou mau taeae atoa i te ao nei taua mau pohe ra.’ (Petero 1, 5:8, 9) Oia mau, mea faufaa roa te turu a to tatou mau taeae e tuahine pae varua no te patoi atu ia aro mai te Diabolo mai te liona uuru ra.

15, 16. A horoa i te hoê hiˈoraa bibilia no te faaite e nafea te turu a te mau hoa faaroo e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia patoi atu.

15 Ia uuru te hoê liona na pihai iho mai i te vahi matie i Afirika, e raˈu te mau disina i te horo ia atea ê roa ratou i te liona. Area te mau elefani, e hiˈoraa ïa ratou o te turu te tahi i te tahi. Teie ta te hoê buka (Elephants—Gentle Giants of Africa and Asia) e faataa ra: “Te hoê ravea parururaa ta te aere elefani matauhia e faaohipa pinepine, oia hoi e haaati te mau elefani paari i te mau elefani apî, o te paruruhia i ropu ia ratou.” I mua i teie faaiteraa i te puai e te turu, mea varavara te mau liona i te haru i te mau elefani apî.

16 Ia haamǎtaˈuhia tatou e Satani e ta ˈna mau demoni, e mea tia atoa ia parahi amui tatou ma te aau hoê e to tatou mau taeae aueue ore i roto i te faaroo. Ua faˈi Paulo e ua “haamahanahana” te tahi mau hoa Kerisetiano ia ˈna i to ˈna tapearaahia i Roma. (Kolosa 4:10, 11) Hoê anaˈe taime e itehia ˈi te taˈo Heleni tei hurihia “haamahanahana” i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. Ia au i te hoê buka a Vine (Expository Dictionary of New Testament Words), “te auraa o te ihoparau o te taˈo, e raau tamǎrû ïa i te mauiui.” Mai te hoê raau parai tamǎrû, e nehenehe te turu a te feia haamori paari o Iehova e tamǎrû i te oto no te mauiui o te aau aore ra o te tino.

17. Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia tapea i to tatou haapao maitai i te Atua?

17 E nehenehe te faaitoitoraa a te mau hoa Kerisetiano i teie mahana e haapapu i ta tatou faaotiraa e tavini i te Atua ma te haapao maitai. O te mau matahiapo Kerisetiano iho â râ te hinaaro e pûpû i te tauturu pae varua. (Iakobo 5:13-15) Te tahi atoa turu i te haapao maitai, o te haapiiraa bibilia tamau ïa e te haere-noa-raa i te mau putuputuraa e te mau tairururaa Kerisetiano. E tauturu to tatou taairaa piri e te Atua ia tatou ia tapea i to tatou haapao maitai ia ˈna. Oia mau, ia amu tatou, ia inu, aore ra ia rave i te tahi mea, mea maitai ia hinaaro tatou e rave i te mau mea atoa ma te haamaitai i te Atua. (Korinetia 1, 10:31) Mea faufaa roa atoa ïa te tiaturiraa ia Iehova ma te pure ia pee noa tatou i te haerea o te faaoaoa ia ˈna.—Salamo 37:5.

18. No te aha mea maitai ai ia ore tatou e rohirohi noa ˈtu e e faaiti mai te mau tupuraa ahoaho i to tatou puai?

18 I te tahi taime, e aro mai Satani i te taime e manaˈo ai tatou e e ere tatou i te mea puai i te pae varua. E ouˈa te hoê liona i nia i te hoê animara paruparu. E nehenehe te mau fifi utuafare, te faaravairaa faufaa, aore ra te maˈi e faaiti mai i to tatou puai pae varua. Eiaha râ tatou e rohirohi i te rave i te mea o te faaoaoa i te Atua, ua parau hoi Paulo e: ‘Ia paruparu vau ra, te puai ra ïa vau i reira.’ (Korinetia 2, 12:10; Galatia 6:9; Tesalonia 2, 3:13) Eaha te auraa o ta ˈna parau? Oia ïa e nehenehe te mana o te Atua e haavî i to tatou mau paruparu, mai te peu e e fariu tatou ia Iehova ra no te ani i te puai. Te faaite ra to Davida upootiaraa i nia ia Golia e e nehenehe ta te Atua e haapuai i to ˈna nunaa e e na reira iho â oia. E nehenehe te mau Ite no Iehova no teie tau e haapapu e i te mau taime ahoaho roa, ua ite ratou i te rima haamahanahana o te Atua.—Daniela 10:19.

19. A horoa i te hoê hiˈoraa no te faaite e nafea Iehova e haapuai ai i ta ˈna mau tavini.

19 Teie ta te tahi nau taata faaipoipo i papai no nia i ta te Atua turu ia raua: “I te roaraa o te mau matahiti, ua tavini mâua ia Iehova ei tane e vahine faaipoipo e ua fanaˈo mâua e rave rahi haamaitairaa e ua matau mâua e rave rahi taata maitatai. Ua faaineine e ua haapuai atoa Iehova ia mâua no te faaruru i te mau fifi ma te manuïa. Mai ia Ioba, aita noa mâua i taa no te aha te tahi mau mea i tupu ai, ua ite râ mâua e ua ineine noa Iehova i te tauturu ia mâua.”

20. Eaha te haapapuraa bibilia e faaite ra e e turu noa Iehova i to ˈna nunaa?

20 E ere to Iehova rima i te mea poto roa no te turu e no te haapuai i to ˈna nunaa haapao maitai. (Isaia 59:1) Ua himene te papai salamo Davida e: “Te mau ra Iehova i te feia e hiˈa ra, e ua faatia i te feia e piˈo i raro ra.” (Salamo 145:14) Oia mau, o to tatou Metua i te raˈi te “tauturu mai ia tatou i tera mahana, i tera mahana” e te horoa mai i ta tatou e hinaaro mau ra.—Salamo 68:19.

E titauhia ia ahu tatou i “te haana tamaˈi atoa a te Atua”

21. Mea nafea to Paulo haapapuraa i te faufaaraa o te haana tamaˈi pae varua?

21 Ua hiˈopoa mai tatou i te tahi mau ravea a Satani e ua ite mai i te faufaaraa ia patoi atu i ta ˈna mau aroraa. I teie nei, e mea tia ia hiˈopoa tatou i te tahi atu tauturu faufaa roa no te paruru maitai i to tatou faaroo. E piti taime i roto i ta ˈna rata i to Ephesia, ua faahiti te aposetolo Paulo i te hoê tuhaa faufaa roa no te patoi atu i te mau ravea paari a Satani e no te upootia i roto i ta tatou toraa i te mau varua iino. Teie ta Paulo i papai: “A ahu na i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te [D]iabolo ra. A rave hoi outou i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te enemi i te mahana ino ra, e tia roa aˈera ïa, ia mau â.”—Ephesia 6:11, 13.

22, 23. (a) Eaha to nia iho atoa i to tatou haana tamaˈi pae varua? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i to muri nei tumu parau?

22 Oia, e titauhia ia ahu tatou i “te haana tamaˈi atoa a te Atua.” I to Paulo papairaa i ta ˈna rata i to Ephesia, te tiaihia ra oia e te hoê faehau Roma, o te ahu i te tahi taime i te haana tamaˈi atoa. Na te Atua râ i faauru i te aposetolo no te faahiti i te haana tamaˈi pae varua faufaa roa no te tavini taitahi a Iehova.

23 I nia iho i teie haana tamaˈi a te Atua, te vai atoa ra te mau huru maitatai e titauhia ia faahotu te hoê Kerisetiano e te mau faanahoraa pae varua ta Iehova i rave. I roto i to muri nei tumu parau, e hiˈopoa mai tatou i te tuhaa taitahi o te haana tamaˈi pae varua. E tauturu te reira ia tatou ia ite eaha te huru o to tatou haana tamaˈi i roto i ta tatou tamaˈi pae varua. I te hoê â taime, e ite tatou e nafea te hiˈoraa maitai roa o Iesu Mesia e tauturu ai ia tatou ia manuïa i te patoi i te Diabolo ra o Satani.

E nafea outou e pahono ai?

• Eaha te aroraa a te mau Kerisetiano atoa?

• A faataa i te tahi mau ravea a Satani.

• E nafea te turu a te mau hoa faaroo e nehenehe ai e haapuai ia tatou?

• Ia turui tatou i nia i to vai puai e tia ˈi, e no te aha?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 7]

Ta te mau Kerisetiano ‘e to nei, o te mau varua iino’ ïa

[Hohoˈa i te api 8]

E nehenehe e hoene te parau o te Basileia i te titau rahi i to teie nei ao

[Hohoˈa i te api 9]

E nehenehe te mau hoa Kerisetiano e “haamahanahana”

[Hohoˈa i te api 10]

Te pure ra anei outou i te Atua no te ani i te puai?