Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Hamani-ino-hia, mea oaoa râ

Hamani-ino-hia, mea oaoa râ

Hamani-ino-hia, mea oaoa râ

“E ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, e ia pari haavare noa mai te taata ia outou i te mau ino atoa nei, no ˈu.”—MATAIO 5:11.

1. Eaha ta Iesu i haapapu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te oaoa e te hamani-ino-raa?

 I TO Iesu tono-matamua-raa i ta ˈna mau aposetolo e poro i te Basileia, ua faaara oia ia ratou e e û ratou i te patoiraa. Ua na ô atu oia: “E ririhia outou e te taata atoa no to ˈu nei iˈoa.” (Mataio 10:5-18, 22) Na mua ˈtu râ, i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa, ua haapapu oia i ta ˈna mau aposetolo e te tahi atu e eita taua patoiraa ra e haafifi i to ratou oaoa hohonu. Inaha, ua faaau atoa Iesu i te oaoaraa i te hamani-ino-raahia te mau Kerisetiano! E nafea te hamani-ino-raa e hopoi mai ai i te oaoa?

Mauiui no te parau-tia

2. Ia au ia Iesu e te aposetolo Petero, teihea huru mauiui te hopoi mai i te oaoa?

2 Teie te vau o te oaoa ta Iesu i faahiti: ‘E ao to tei hamani-ino-hia no te parau-tia ra; no ratou hoi te basileia ra o te ao.’ (Mataio 5:10) E ere te mauiui iho i te mea faahiahia. Ua papai te aposetolo Petero e: “I papaihia ra outou i ta outou iho hara, a faaoromai ai outou, eaha to reira haamaitairaa? ia pohe râ outou ma te haapao maitai, a faaoromai ai outou, e mea au ïa i te Atua.” Ua na ô atoa oia e: “Eiaha roa râ to outou pohe i te pohe taparahi taata, e te eiâ, e te rave parau ino, e te haapeapea ia vetahi ê ra. Ei pohe [k]erisetiano to ˈna ra, eiaha oia e haama; e haamaitai râ oia i te Atua i te reira.” (Petero 1, 2:20; 4:15, 16) Ia au i ta Iesu parau, e hopoi mai te mauiui i te oaoa ia faaoromaihia te reira no te parau-tia.

3. (a) Eaha te auraa e hamani-ino-hia no te parau-tia? (b) Eaha te faahopearaa o te hamani-ino-raa i nia i te mau Kerisetiano matamua?

3 E faitohia te parau-tia mau i te auraroraa i to te Atua hinaaro e ta ˈna mau faaueraa. No reira, te auraa e mauiui no te parau-tia oia ïa e mauiui no te patoiraa i te faaheporaa e ofati i te mau ture aveia aore ra titauraa a te Atua. Ua hamani-ino-hia te mau aposetolo na te mau aratai ati Iuda no te patoiraa i te faaea i te poro ma te iˈoa o Iesu. (Ohipa 4:18-20; 5:27-29, 40) Ua ere anei ratou i to ratou oaoa aore ra ua mau anei ta ratou pororaa? Aita roa ˈtu! Ua “haere . . . ratou mai te aro atu o te sunederi ra ma te oaoa, i te mea no to ˈna iˈoa i manaˈohia ˈi ratou e au ia ratou taua hamani ino ra. E aore e mahana tuua ia ratou i te aˈo, e te haapii atu i te taata, e o Iesu â te Mesia, i roto i te hiero, e i tera fare, i tera fare.” (Ohipa 5:41, 42) Ua faaoaoa tera hamani-ino-raa ia ratou e ua itoito rahi faahou ratou i roto i te pororaa. I muri aˈe, ua hamani-ino-hia te mau Kerisetiano matamua na to Roma no to ratou patoiraa i te haamori i te emepera.

4. Eaha te tahi mau tumu i hamani-ino-hia ˈi te mau Kerisetiano?

4 I teie tau, ua hamani-ino-hia te mau Ite no Iehova no to ratou patoiraa i te faaea i te poro i “te evanelia o te basileia.” (Mataio 24:14) I te opaniraahia ta ratou mau putuputuraa Kerisetiano, ua farii ratou i te mauiui eiaha râ i te faaea i te haaputuputu mai ta te Bibilia e poroi ra. (Hebera 10:24, 25) Ua hamani-ino-hia ratou no to ratou tiaraa amui ore Kerisetiano aore ra no to ratou patoiraa i te faaohipa i te toto ma te tano ore. (Ioane 17:14; Ohipa 15:28, 29) Teie râ, te ite nei te nunaa o te Atua i teie mahana i te hau e te oaoa rahi o roto mai no to ratou patururaa i te parau-tia.—Petero 1, 3:14.

Faainohia no te Mesia

5. Eaha te tumu rahi e hamani-ino-hia ˈi te nunaa o Iehova i teie mahana?

5 No nia atoa te iva o te oaoa ta Iesu i faahiti i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa i te faarururaa i te hamani-ino-raa. Ua na ô oia e: “E ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, e ia pari haavare noa mai te taata ia outou i te mau ino atoa nei, no ˈu.” (Mataio 5:11) Te tumu rahi e hamani-ino-hia ˈi te nunaa o Iehova, oia ïa e ere ratou no teie nei ao ino. Ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Ahiri outou no teie nei ao, e au mai teie nei ao i to ˈna iho: no te mea râ e ere outou i to teie nei ao, o vau i maiti ia outou no roto i teie nei ao, e riri mai ai teie nei ao ia outou.” (Ioane 15:19) Ua parau atoa te aposetolo Petero e: “Te maere ra ratou i te mea aore outou i amui atoa ia ratou i taua peu hauti rahi ra, ma te faaino hoi ia outou.”—Petero 1, 4:4.

6. (a) No te aha te toea e to ratou mau hoa e faainohia ˈi e e hamani-ino-hia ˈi? (b) Te faaiti ra anei taua faainoraa ra i to tatou oaoa?

6 Ua ite ê na tatou e ua hamani-ino-hia te mau Kerisetiano matamua no to ratou patoiraa i te faaea i te poro ma te iˈoa o Iesu. Ua faaue te Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Ei ite . . . outou no ˈu . . . e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” (Ohipa 1:8) Ma te itoito rahi, te rave ra te toea haapao maitai o te mau taeae faatavaihia o te Mesia, tauturuhia e to ratou mau hoa taiva ore o te “feia rahi roa,” i taua ohipa faauehia ra. (Apokalupo 7:9) No reira Satani e tamaˈi atu ai “i te toea o to ˈna ra huaai [to te “vahine,” te faanahonahoraa i te raˈi a te Atua], o tei haapao i te parau a te Atua ra, o tei mau maite i te parau a Iesu Mesia i faaite maira.” (Apokalupo 12:9, 17) Ei Ite no Iehova, te faaite nei tatou ia Iesu, te Arii e faatere nei o te Basileia, o te haamou i te mau faatereraa taata o te haafifi i te ao apî parau-tia a te Atua. (Daniela 2:44; Petero 2, 3:13) No reira tatou e faainohia ˈi e e hamani-ino-hia ˈi, teie râ, te oaoa nei tatou i te mauiui no te iˈoa o te Mesia.—Petero 1, 4:14.

7, 8. Eaha ta te feia patoi i parau ma te haavare no nia i te mau Kerisetiano matamua?

7 Ua parau Iesu e mea maitai ia hiˈo ta ˈna mau pǐpǐ ia ratou iho ei feia oaoa “ia pari haavare noa mai te taata ia [ratou] i te mau ino atoa” no ˈna. (Mataio 5:11) Ua tupu mau â te reira i nia i te mau Kerisetiano matamua. A tapeahia ˈi te aposetolo Paulo i Roma, i na area matahiti 59-61 T.T. teie ta te mau aratai ati Iuda i parau no te mau Kerisetiano: “I tena na pǔpǔ, ua faainohia ïa e aita vahi toe, ua ite matou.” (Ohipa 28:22) Ua parihia o Paulo e o Sila i te ‘orure hau i te mau fenua atoa,’ a ore atu ai e ‘au i ta Kaisara parau.’—Ohipa 17:6, 7.

8 Teie ta te taata tuatapapa ra o Kenneth Latourette i parau no nia i te mau Kerisetiano i te tau o te Hau emepera Roma: “Ua rau te pariraa. Ua parauhia e e feia tiaturi ore i te Atua te mau Kerisetiano no to ratou patoiraa i te apiti i te mau oroa etene. I te mea e aita ratou i apiti roa i te oraraa o te oire—te mau oroa etene, te mau faaanaanataeraa manaˈo huiraatira . . .—ua faarirohia ratou ma te tâhitohito ei enemi o te nunaa taata. . . . Ua parauhia e e farerei na te mau Kerisetiano tane e vahine i te po . . . e e taoto na ratou te tahi i te tahi. . . . No te mea noa e e faatupuhia [te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia] i rotopu noa i te feia faaroo, ua atutu te parau e e pûpû tamau na te mau Kerisetiano i te aiû ei tusia e e amu ratou i to ˈna toto e to ˈna iˈo.” Hau atu â, no to te mau Kerisetiano matamua patoiraa i te haamori i te emepera, ua parihia ratou ei enemi o te Hau.

9. Mea nafea to te mau Kerisetiano no te senekele matamua pahonoraa i te mau pariraa haavare, e eaha te tupuraa i teie mahana?

9 Aita taua mau pariraa haavare ra i tapea i te mau Kerisetiano matamua eiaha e rave i ta ratou ohipa faauehia e poro i te evanelia o te Basileia. I na matahiti 60-61 T.T., ua tia ia Paulo ia faaite i “te evanelia” e ‘hotu ra e e maraa ra i te ao atoa nei’ e o te ‘faaite-haere-hia ra i te taata atoa i raro aˈe i teie nei raˈi.’ (Kolosa 1:5, 6, 23; MN) Tera atoa te tupuraa i teie mahana. Te pari-haavare-hia ra te mau Ite no Iehova, mai te mau Kerisetiano no te senekele matamua. Teie râ, te ruperupe nei te pororaa i te poroi o te Basileia i teie mahana e te faaoaoa rahi nei te reira i te feia e rave ra i teie ohipa.

E oaoa no te hamani-ino-raahia mai te mau peropheta

10, 11. (a) Mea nafea to Iesu faaotiraa i ta ˈna vauvauraa i te iva o te oaoa? (b) No te aha te mau peropheta i hamani-ino-hia ˈi? A horoa i te tahi mau hiˈoraa.

10 Ua faaoti Iesu i ta ˈna vauvauraa i te iva o te oaoa ma te parau e: “A oaoa, . . . i na reira hoi ratou i te hamani ino i te mau peropheta ra, o mua ïa ia outou.” (Mataio 5:12) Aita te mau peropheta ta Iehova i tono e faaara ia Iseraela taiva i farii-maitai-hia e e pinepine, ua hamani-ino-hia ratou. (Ieremia 7:25, 26) Na te aposetolo Paulo i haapapu i te reira, ma te papai: ‘Eaha ˈtu â ta ˈu parau ia parau? E maoro hua hoi ia parau vau i te mau peropheta ra; no te faaroo e ati rahi to te tahi pae i te tâhitohito, e te papai; e te ruuruu, e te tapearaa.’—Hebera 11:32-38.

11 A faatere ai te arii ino ra o Ahaba e ta ˈna vahine ra o Iezebela, mea rahi te peropheta a Iehova i taparahihia i te ˈoˈe. (Te mau arii 1, 18:4, 13; 19:10) Ua tapeahia te peropheta Ieremia e ua hurihia ˈtura i roto i te hoê apoo vari. (Ieremia 20:1, 2; 38:6) Ua hurihia te peropheta Daniela i roto i te apoo o te mau liona. (Daniela 6:16, 17) Ua hamani-ino-hia tera mau peropheta atoa hou te Kerisetianoraa no to ratou parururaa i te haamoriraa viivii ore a Iehova. Mea rahi te peropheta i hamani-ino-hia na te mau aratai haapaoraa ati Iuda. Ua parau Iesu e e “tamarii” te mau papai parau e te mau Pharisea “na te feia i taparahi i te mau peropheta.”—Mataio 23:31.

12. No te aha e fanaˈoraa taa ê no tatou te mau Ite no Iehova ia hamani-ino-hia tatou mai te mau peropheta no tahito ra?

12 I teie mahana, e pinepine tatou te mau Ite no Iehova i te hamani-ino-hia no to tatou itoito rahi e poro i te evanelia o te Basileia. Te pari nei to tatou mau enemi ia tatou i “te haaparareraa i te faaroo ma te haavî,” ua ite râ tatou e ua faahapa-atoa-hia te feia haamori taiva ore o Iehova hou ia tatou mai tera. (Ieremia 11:21; 20:8, 11) E fanaˈoraa taa ê râ no tatou ia mauiui no te hoê â tumu i mauiui ai te mau peropheta haapao maitai no tahito ra. Ua papai te pǐpǐ Iakobo e: “E rave, e au mau taeae, i te mau peropheta, o tei parau mai ma te iˈoa o te Fatu ra [o Iehova], ei hiˈoraa i te haamahuraa i te ino, e te faaoromai. Inaha hoi tatou, te parau nei tatou e, e ao to te feia i tamau maite i te faaoromai.”—Iakobo 5:10, 11.

Te tahi mau tumu rahi e oaoa ˈi tatou

13. (a) No te aha tatou e ore ai e toaruaru no te hamani-ino-raa? (b) Eaha te tauturu ia tatou ia mau papu, e eaha ta te reira e haapapu ra?

13 Aita tatou e toaruaru nei no te hamani-ino-raa, te tamahanahanahia ra râ tatou e te manaˈo e te pee ra tatou i te taahiraa avae o te mau peropheta, o te mau Kerisetiano matamua, e o te Mesia ra o Iesu iho. (Petero 1, 2:21) Te ite nei tatou i te mauruuru rahi i roto i te mau Papai, mai teie mau parau a te aposetolo Petero: ‘E au mau here e, eiaha e maere i te hamani ino uˈana i roto ia outou ei tamataraa ia outou, mai te mea e ua roohia outou i te tahi mea ê. E ia faainohia outou i te iˈoa o te Mesia ra, e ao to outou, no te mea te faaea ra te varua hanahana, te varua o te Atua i nia iho ia outou.’ (Petero 1, 4:12, 14) Ua ite iho â tatou e e tia ia tatou ia mau papu i roto i te hamani-ino-raa no te mea noa te faaea ra te varua o Iehova i nia iho ia tatou e te horoa maira i te puai. E haapapuraa te turu a te varua moˈa e te haamaitai ra Iehova ia tatou, e te faaoaoa rahi ra te reira ia tatou.—Salamo 5:12; Philipi 1:27-29.

14. Eaha te tahi mau tumu e oaoa ˈi tatou ia hamani-ino-hia tatou no te parau-tia?

14 Te tahi atu tumu e oaoa ˈi tatou ia patoihia e ia hamani-ino-hia tatou no te parau-tia, oia ïa e haapapuraa te reira e te ora nei tatou ei Kerisetiano mau e te paieti. Ua papai te aposetolo Paulo e: “Te feia atoa e opua e haapao i te paieti ei roto â i te Mesia ra ia Iesu, e hamani-ino-atoa-hia ïa.” (Timoteo 2, 3:12) Te oaoa roa nei tatou i te manaˈo e e riro to tatou tapearaa i te hapa ore i roto i te tamataraa ei pahonoraa hau i te pariraa a Satani e te tavini nei te mau mea ora atoa ta Iehova i hamani ia ˈNa ma te miimii. (Ioba 1:9-11; 2:3, 4) Te oaoa nei tatou i te apitiraa, noa ˈtu e mea haihai roa, i te faatiaraa i te mana arii parau-tia o Iehova.—Maseli 27:11.

A ouˈauˈa i te oaoa no te utua maitai

15, 16. (a) Eaha te tumu ta Iesu i faahiti e ‘oaoa ˈi e e ouˈauˈa noa ˈi tatou i te oaoa’? (b) Eaha te utua maitai i te ao no te mau Kerisetiano faatavaihia, e e nafea to ratou mau hoa o te mau “mamoe ê atu” e faautua-maitai-atoa-hia ˈi?

15 Ua faahiti Iesu i te tahi atu â tumu e oaoa ˈi tatou ia faainohia e ia hamani-ino-hia tatou mai te mau peropheta no tahito ra. I te pae hopea o te iva o te oaoa, ua parau oia e: “A oaoa, e ia ouˈauˈa noa i te oaoa; e utua [maitai] rahi hoi ta outou i te ao ra.” (Mataio 5:12; MN) Ua papai te aposetolo Paulo e: “E utua te pohe no te hara, area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia.” (Roma 6:23) Oia, o te ora te “utua maitai rahi,” e e ere i te hoê utua e au ia tatou ia fanaˈo. E ô tamoni ore râ. Ua parau Iesu e e utua maitai “i te ao ra” no ǒ mai hoi ia Iehova ra.

16 E fanaˈo te feia faatavaihia i “te korona ora,” oia hoi te ora pohe ore e te Mesia i nia i te raˈi. (Iakobo 1:12, 17) Area te mau “mamoe ê atu” e tiaturi ra e ora i te fenua nei, te tiai ra ïa i te fanaˈo i te ora mure ore i nia i te hoê fenua paradaiso. (Ioane 10:16; Apokalupo 21:3-5) No na pǔpǔ e piti, e ere i te “utua maitai” e au ia ratou ia fanaˈo. E roaa ia ratou ta ratou utua maitai no ‘te rahi o te maitai o te Atua,’ a parau atu ai te aposetolo Paulo e: “Ia haamaitaihia te Atua i to ˈna ra horoa eita e tia ia parau ra.”—Korinetia 2, 9:14, 15.

17. No te aha tatou e nehenehe ai e oaoa ia hamani-ino-hia tatou e e ‘ouˈauˈa noa ˈi i te oaoa’ ei auraa parau?

17 Ua papai te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano, ua fatata hoi vetahi i te hamani-ino-roa-hia na te emepera Néron, e: “Te oaoa atoa nei . . . tatou i te mau ati nei; ua ite hoi tatou e, na te pohe e faatupu i te faaoromai; e na te faaoromai e faatupu i te ite; na te ite e faatupu i te tiai: e ore hoi te tiai e faahaama mai.” Ua parau atoa oia e: “E oaoa i te tiairaa; e faaoromai i te pohe.” (Roma 5:3-5; 12:12) Noa ˈtu e tei te raˈi aore ra tei te fenua to tatou tiaturiraa, e hau ê ta tatou utua maitai no te tapearaa i te haapao maitai i roto i te tamataraa, i te mau mea atoa e au ia tatou ia fanaˈo. E oaoa otia ore to tatou i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu no te tavini e te arue i to tatou Metua î i te here ra o Iehova, i raro aˈe i te faatereraa a to tatou Arii ra o Iesu Mesia. Ei auraa parau, e ‘ouˈauˈa noa tatou i te oaoa.’

18. A piri mai ai te hopea, eaha ta te mau fenua e rave, e eaha ta Iehova e rave?

18 I te tahi mau fenua, ua hamani-ino-hia te mau Ite no Iehova e te hamani-ino-noa-hia ra. I roto i ta ˈna parau tohu no nia i te hopea o teie nei ao, ua faaara Iesu i te mau Kerisetiano mau e: “E ririhia outou e te mau fenua atoa i to ˈu nei iˈoa.” (Mataio 24:9) A piri ai tatou i te hopea, e turai Satani i te mau fenua ia riri i te nunaa o Iehova. (Ezekiela 38:10-12, 14-16) Na te reira e faataa i te taime e ohipa mai ai Iehova. “E na reira vau i te faarahi ia ˈu iho, e te haamaitai ia ˈu iho; e itehia hoi au e te mau fenua atoa e rave rahi; e ite hoi ratou e, o vau o Iehova.” (Ezekiela 38:23) I reira ïa Iehova e haamaitai ai i to ˈna iˈoa rahi e e faaora ˈi i to ˈna nunaa i te hamani-ino-raa. No reira, “e ao to te taata e faaoromai.”—Iakobo 1:12.

19. A tiai noa ˈi i te ‘mahana rahi o te Atua,’ e mea maitai ia aha tatou?

19 A piri roa mai ai ‘taua mahana rahi o te Atua ra,’ e oaoa anaˈe no te mea no to Iesu iˈoa ‘i manaˈohia ˈi tatou e au ia tatou te hamani ino.’ (Petero 2, 3:10-13; Ohipa 5:41) Mai te mau Kerisetiano matamua, ia tamau tatou ‘aore e mahana tuua i te aˈo e te haapii atu i te taata e o Iesu â te Mesia’ e i te poro i te faatereraa a to ˈna Basileia a tiai noa ˈi i ta tatou utua maitai i roto i te ao apî parau-tia a Iehova.—Ohipa 5:42; Iakobo 5:11.

Haamanaˈoraa

• Eaha te auraa e mauiui no te parau-tia?

• Eaha te faahopearaa o te hamani-ino-raa i nia i te mau Kerisetiano matamua?

• No te aha e nehenehe ai e parau e te hamani-ino-hia ra te mau Ite no Iehova mai te mau peropheta no tahito ra?

• No te aha tatou e nehenehe ai e ‘oaoa e e ouˈauˈa noa i te oaoa’ ia hamani-ino-hia tatou?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te mau api 26, 27]

‘E ao to outou ia faaino mai e ia hamani ino mai te taata ia outou’

[Faaiteraa i te tumu]

Pǔpǔ i roto i te fare tapearaa: Chicago Herald-American