Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau tavini oaoa a Iehova

Te mau tavini oaoa a Iehova

Te mau tavini oaoa a Iehova

“E ao to tei ite i to ratou veve i te pae varua.”—MATAIO 5:3, MN.

1. Eaha te oaoa mau, e eaha ta te reira e faaite ra?

 MEA poihere roa te nunaa o Iehova i to ratou ao, aore ra oaoa. Teie ta te papai salamo Davida i parau: “E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.” (Salamo 144:15) E huru aau au maitai te oaoa. No ǒ mai te oaoa hohonu roa ˈˈe, ta tatou e ite i roto roa ia tatou, i te iteraa e te haamaitaihia ra tatou e Iehova. (Maseli 10:22) E faaite tera oaoa i te hoê taairaa piri e to tatou Metua i te raˈi e te iteraa e te rave ra tatou i to ˈna hinaaro. (Salamo 112:1; 119:1, 2) A tapao e ua faahiti Iesu e iva tumu e nehenehe ai tatou e oaoa. E tauturu mai te hiˈopoaraa i te reira i roto i teie tumu parau e to muri iho, ia taa e e nehenehe mau â tatou e oaoa mai te peu e e tavini tatou ma te haapao maitai i “te Atua no ˈna te ao,” aore ra i te Atua oaoa, o Iehova.—Timoteo 1, 1:11.

Ia ite tatou i to tatou veve i te pae varua

2. I teihea taime to Iesu faahitiraa i te oaoa, e eaha ta ˈna parau matamua?

2 I te matahiti 31 T.T., ua horoa Iesu hoê o te mau oreroraa tuiroo roa ˈˈe i roto i te tuatapaparaa. E parauhia te reira te Aˈoraa i nia i te mouˈa no te mea ua horoa oia i te reira i nia i te hoê mouˈa e itehia ˈtu te miti no Galilea. Te na ô ra te Evanelia a Mataio (MN): “E ite atura Iesu i te rahi o te taata, haere atura oia i nia i te mouˈa: parahi ihora i raro, e ua haere maira ta ˈna mau pǐpǐ i pihai iho ia ˈna. Ua parau atura tana vaha, haapii atura ia ratou, na ô atura, E ao to tei [ite i to ratou veve i te pae varua], no ratou hoi te basileia ra o te ao.” Ia au i te huriraa mau, e taiohia ta Iesu parau matamua mai teie: “E ao to tei veve te aau,” aore ra “E ao to tei taparu te aau.” (Mataio 5:1-3; Kingdom Interlinear; nota i raro i te api) Te na ô ra te tahi atu huriraa (Today’s English Version) e: “E ao to tei ite e mea veve ratou i te pae varua.”

3. E nafea te hoê huru haehaa e faaoaoa ˈi ia tatou?

3 I roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa, ua faaite Iesu e e oaoa ˈtu â te hoê taata mai te peu e ua ite oia i to ˈna veve i te pae varua. Te taparu nei te mau Kerisetiano haehaa, tei ite maitai i to ratou tiaraa taata hara, i ta Iehova faaoreraa hara maoti te tusia taraehara o te Mesia. (Ioane 1, 1:9) No reira e hau ai to ratou feruriraa e e oaoa mau ai ratou. ‘E ao to ˈna to tei faaorehia ta ˈna hara, e tei tapoˈihia to ˈna ino.’—Salamo 32:1; 119:165.

4. (a) E nafea tatou e faaite ai e ua ite tatou i to tatou veve i te pae varua e to vetahi ê? (b) Eaha te faaoaoa ˈtu â ia tatou ia ite tatou i to tatou veve i te pae varua?

4 E turai te iteraa i to tatou veve i te pae varua ia tatou ia taio i te Bibilia i te mau mahana atoa, ia amu i te maa varua e operehia ra i “te hora mau” na “te tavini haapao maitai e te paari,” e ia haere tamau i te mau putuputuraa Kerisetiano. (Mataio 24:45; Salamo 1:1, 2; 119:111; Hebera 10:25) E faaite mai te aroha i te taata-tupu i to vetahi ê veve i te pae varua e e turai ia tatou ia poro e ia haapii ma te itoito rahi i te parau apî maitai o te Basileia. (Mareko 13:10; Roma 1:14-16) E faaoaoa te faaiteraa i te pue parau mau ia vetahi ê ia tatou. (Ohipa 20:20, 35, MN) E rahi atu â to tatou oaoa ia feruriruri tatou i te tiaturiraa faahiahia o te Basileia e te mau haamaitairaa ta te Basileia e hopoi mai. Te tiaturiraa o te “nǎnǎ iti” o te mau Kerisetiano faatavaihia, o te ora pohe ore ïa i nia i te raˈi ei melo o te faatereraa a te Basileia o te Mesia. (Luka 12:32; Korinetia 1, 15:50, 54) To te mau “mamoe ê atu,” o te ora mure ore ïa i nia i te fenua paradaiso i raro aˈe i te faatereraa a taua Basileia ra.—Ioane 10:16; Salamo 37:11; Mataio 25:34, 46.

E nafea tei oto e oaoa ˈi

5. (a) Eaha te auraa o te parau “tei oto”? (b) E nafea tei oto e faaoaoahia ˈi?

5 E au ra e aita ta Iesu mau parau i muri iho no nia i te oaoa e tano ra. Ua parau oia: “E ao to tei oto; e faaoaoahia hoi ratou.” (Mataio 5:4) E nafea te hoê taata e oto ai e e oaoa atoa ˈi? No te taa i te auraa o ta Iesu parau, e mea tia ia hiˈo tatou teihea huru oto ta ˈna e parau ra. Te faataa ra te pǐpǐ Iakobo e e oto tatou no te mea e taata hara tatou. Teie ta ˈna i papai: “E horoi na i to outou rima, e te feia rave hara ra; e tamâ na i to outou aau, e te feia aau piti na; a autâ na outou, a mihi, e ia manii to outou roimata; ia riro hoi to outou ata ei auê, e to outou oaoa ei taiâ: a faahaehaa na outou i mua i te aro o te Atua, e na ˈna outou e faateitei.” (Iakobo 4:8-10) Te faaoaoahia ra te feia e oto mau nei no to ratou tiaraa taata hara i to ratou haapiiraa e e nehenehe ta ratou mau hara e faaorehia ia faahotu ratou i te faaroo i te tusia taraehara o te Mesia e ia tatarahapa mau ratou ma te rave i te hinaaro o Iehova. (Ioane 3:16; Korinetia 2, 7:9, 10) E nehenehe ïa ratou e fanaˈo i te taairaa faufaa roa e o Iehova e te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu no te tavini e no te arue ia ˈna. Te ite nei ratou i te oaoa rahi i roto ia ratou.—Roma 4:7, 8.

6. No te aha vetahi e oto ai, e e nafea ratou e faaoaoahia ˈi?

6 Te faahiti atoa ra Iesu i te feia e oto ra no te mau ohipa au ore roa e tupu nei i te fenua nei. Ua faatano Iesu i te parau tohu o te Isaia 61:1, 2 i nia ia ˈna iho, o te na ô ra: ‘Tei nia ia ˈu te varua o te Fatu ra o Iehova, no te mea ua faatahinu mai Iehova ia ˈu; ua tono mai oia ia ˈu ei faaite i te parau oaoa i te aau mǎrû ra: ei faaora hoi i te feia aau oto, ia haamahanahana i te feia e mihi ra.’ E hopoia atoa teie na te mau Kerisetiano faatavaihia i te fenua nei, o te rave ra i te reira ma te tauturu a to ratou mau hoa, te mau “mamoe ê atu.” Te rave nei ratou paatoa i te ohipa tapaoraa taipe i te rae o “te mau taata i autâ noa e ua pii hua, i te mau parau faufau atoa i ravehia i roto [ia Ierusalema apotata o te faahohoˈa ra i te Amuiraa faaroo Kerisetiano].” (Ezekiela 9:4) Te faaoaoahia ra tera feia oto na “te evanelia o te basileia.” (Mataio 24:14) Te oaoa nei ratou i te haapiiraa e e fatata roa te ao ino a Satani i te monohia na te ao apî parau-tia a Iehova.

E oaoa tei mǎrû

7. E ere te taˈo “mǎrû” i te aha?

7 Ua parau â Iesu i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa: “E ao to tei mǎrû; e riro hoi ia ratou te fenua.” (Mataio 5:5) I te tahi taime, e manaˈohia e e huru paruparu te mǎrû. E ere râ te reira. Teie ta te hoê aivanaa Bibilia i papai no nia i te auraa o te taˈo i hurihia ei “mǎrû”: “Te naturaraa puai roa ˈˈe o te taata [mǎrû], oia ïa e taata hitahita ore roa oia. E ere i te mǎrû perehu, i te here o te aau, i te hau faaea noa. E puai hitahita ore râ.” Ua parau Iesu no ˈna e: “Te mǎrû nei . . . au e te haehaa o te aau.” (Mataio 11:29) Ua faaitoito râ Iesu i te paruru i te mau faaueraa tumu parau-tia.—Mataio 21:12, 13; 23:13-33.

8. Mea piri roa te mǎrû i te aha, e no te aha e mea faufaa ˈi teie huru maitai i roto i to tatou taairaa e o vetahi ê?

8 No reira, mea piri roa te mǎrû i te hitahita ore. Inaha, ua faahiti amui te aposetolo Paulo i nau huru ia ˈna i faataa poto i ‘ta te varua e faatupu.’ (Galatia 5:22, 23; MN) E mea tia ia faatupuhia te mǎrû maoti te tauturu a te varua moˈa. E huru maitai Kerisetiano teie o te tauturu ia tatou ia parahi hau noa e te feia i rapaeau e i roto i te amuiraa. Ua papai Paulo e: “E faaaau aroha noa, e te hamani maitai, e te haehaa, e te mǎrû, e te faaoromai rahi, . . . e faaoromai te tahi i te tahi, e e faaore te tahi i ta te tahi hapa.”—Kolosa 3:12, 13.

9. (a) No te aha e faaite ai i te mǎrû eiaha noa i roto i to tatou taairaa e o vetahi ê? (b) E nafea e ‘riro ai te fenua’ i te feia mǎrû?

9 Eita râ tatou e faaite i te mǎrû i roto noa i to tatou taairaa e o vetahi ê. Ma te auraro maite i te mana arii o Iehova, te faaite ra tatou e e taata mǎrû tatou. To Iesu Mesia te hiˈoraa maitai roa i roto i teie tuhaa, ua faaite hoi oia i te mǎrû e ua auraro roa i te hinaaro o to ˈna Metua a vai ai oia i te fenua nei. (Ioane 5:19, 30) E fatu Iesu i te fenua, o ˈna hoi te Arii faatoroahia o te reira. (Salamo 2:6-8; Daniela 7:13, 14) O ˈna e na 144 000 “feia tufaa” i maitihia i “roto i te taata” no te “faatere . . . ei arii i te fenua,” te fanaˈo i teie tufaa. (Roma 8:17; Apokalupo 5:9, 10, MN; 14:1, 3, 4; Daniela 7:27) E faatere te Mesia e to ˈna mau hoa arii i te mau mirioni tane e vahine e au i te mamoe, o te ite i te tupuraa oaoa o te parau tohu a te papai salamo: “Te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra.”—Salamo 37:11; Mataio 25:33, 34, 46.

E oaoa tei hiaai i te parau-tia

10. Eaha te hoê ravea e faaîhia ˈi te feia e “hiaai i te parau-tia”?

10 Teie te tahi atu oaoa ta Iesu i faahiti i nia i te mouˈa no Galilea: “E ao to tei hiaai i te [parau-tia]; e faaîhia hoi ratou.” (Mataio 5:6; MN) Te haamau ra Iehova i te mau ture aveia parau-tia no te mau Kerisetiano. No reira, te feia e hiaai ra i te parau-tia te hiaai ra ïa i te aratairaa a te Atua. Ua ite maitai ratou i to ratou tiaraa taata hara e te tia ore e te hinaaro ra i te hoê tiaraa fariihia i te aro o Iehova. Te oaoa roa nei ratou i te iteraa i roto i te Parau a te Atua e ia tatarahapa e ia imi ratou i te faaoreraa hara maoti te tusia taraehara o te Mesia, e nehenehe ratou e fanaˈo i te hoê tiaraa parau-tia i te aro o te Atua!—Ohipa 2:38; 10:43; 13:38, 39; Roma 5:19.

11, 12. (a) E nafea e raea ˈi i te mau Kerisetiano faatavaihia te parau-tia? (b) E nafea e mâha ˈi te hiaai i te parau-tia o te mau hoa o te feia faatavaihia?

11 Ua parau Iesu e e oaoa ratou, i te mea e e “faaîhia,” aore ra e haamâhahia, ratou. Ua faarirohia te mau Kerisetiano faatavaihia o te “mana” e te Mesia i nia i te raˈi, ei feia ‘tia no te ora.’ (Roma 5:1, 9, 16-18) E faatavai Iehova ia ratou ei tamarii pae varua. E riro ratou ei feia aiˈa apiti e te Mesia, o te haa ei arii e ei tahuˈa i roto i te faatereraa a to ˈna Basileia i te raˈi.—Ioane 3:3; Petero 1, 2:9.

12 Aitâ te mau hoa o te feia faatavaihia i faarirohia ˈtura ei feia tia no te ora. Te fanaˈo nei râ ratou i te tahi tiaraa tia ta Iehova i horoa ˈtu maoti to ratou faaroo i to te Mesia toto i manii. (Iakobo 2:22-25; Apokalupo 7:9, 10) E feia tia ratou ei hoa no Iehova o te faaorahia ia tupu “te ati rahi.” (Apokalupo 7:14) E mâha ˈtu â to ratou hiaai i te parau-tia ia riro ratou ei melo huiraatira o te fenua apî i reira ‘e vai ai te parau-tia,’ i raro aˈe i “te raˈi apî.”—Petero 2, 3:13; Salamo 37:29.

E oaoa tei aroha ia vetahi ê

13, 14. E nafea tatou e faaite ai i te aroha, e eaha ta tatou e fanaˈo?

13 Ua parau â Iesu i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa: “E ao to tei aroha ia vetahi ê ra; e aroha-atoa-hia mai ratou.” (Mataio 5:7) I roto i te ture, e faahitihia te aroha o te hoê haava o te ore e faautua i te hoê taata rave hara i te utua taatoa faatiahia e te ture. I roto râ i te Bibilia, o te faaiteraa i te faatura hamani maitai aore ra i te aroharaa o te tauturu i te feia ati, te auraa matamua o te mau taˈo tumu i hurihia ei “aroha.” E faaite te feia aroha i te aumihi. O te faahohoˈaraa a Iesu no nia i te taata maitai Samaria te hoê hiˈoraa maitai o te hoê taata o “tei aroha” i te hoê taata i roto i te fifi.—Luka 10:29-37.

14 No te ite i te oaoa no ǒ mai i te faaiteraa i te aroha, e mea tia ia hamani maitai tatou i te feia i roto i te fifi. (Galatia 6:10) Ua aroha Iesu i te feia ta ˈna i ite. “Aroha ˈtura [oia] ia ratou; no te mea mai te nǎnǎ mamoe tiai ore ra ratou; haapii atura oia ia ratou i te parau e rave rahi.” (Mareko 6:34) Ua taa ia Iesu e to roto te taata i te veve iti rahi i te pae varua. E nehenehe atoa tatou e faaite i te aumihi e te aroha ma te faaite ia vetahi ê i ta ratou e hinaaro roa ˈˈe—“te evanelia o te basileia.” (Mataio 24:14) E nehenehe atoa tatou e tauturu i te mau hoa Kerisetiano paari, te mau ivi, te mau otare e e “haamahanahana ˈtu i te aau taiâ.” (Tesalonia 1, 5:14; Maseli 12:25; Iakobo 1:27) Eita noa te reira e horoa mai i te oaoa, e fanaˈo atoa râ tatou i te aroha o Iehova.—Ohipa 20:35; Iakobo 2:13.

Tei mâ te aau e tei faatupu i te parau hau

15. E nafea e mâ ˈi to tatou aau e e faatupu ai i te parau hau?

15 Ua faahiti Iesu i te ono e te hitu o te tumu o te oaoa: “E ao to tei mâ te aau; e ite hoi ratou i te Atua. E ao to tei faatupu i te parau hau ra; e parauhia ratou i te tamarii na te Atua.” (Mataio 5:8, 9) Te hoê aau mâ, e ere noa ïa i te pae morare, i te pae varua atoa râ e te hoê aau rotahi i roto i te haamoriraa ia Iehova. (Paraleipomeno 1, 28:9; Salamo 86:11) E parahi hau noa te feia faatupu i te parau hau e to ratou mau taeae Kerisetiano e to ratou taata-tupu ia nehenehe anaˈe. (Roma 12:17-21) E ‘imi ratou i te hau e e aruaru atu i te reira.’—Petero 1, 3:11.

16, 17. (a) No te aha te feia faatavaihia e parauhia ˈi “tamarii na te Atua,” e e nafea ratou e ‘ite ai ia ˈNa’? (b) E nafea te mau “mamoe ê atu” e ‘ite ai i te Atua’? (c) E nafea e afea te mau “mamoe ê atu” e riro roa ˈi ei “tamarii na te Atua”?

16 Ua fafauhia i te feia faatupu i te parau hau e te aau mâ e ‘e parauhia ratou e tamarii na te Atua’ e ‘e ite ratou ia ˈNa.’ Ua fanauhia te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua e ua fariihia ratou ei “tamarii” a parahi noâ ˈi ratou i te fenua nei. (Roma 8:14-17) Ia faatiahia mai ratou no te ora i nia i te raˈi i pihai iho i te Mesia, e tavini ratou i mua roa ia Iehova e e ite mau â ratou ia ˈNa.—Ioane 1, 3:1, 2; Apokalupo 4:9-11.

17 Te tavini nei te mau “mamoe ê atu” faatupu i te parau hau ia Iehova i raro aˈe i te aratairaa a te Tiai mamoe Maitai, te Mesia ra o Iesu, to ratou “Metua no te ui a muri atu.” (Ioane 10:14, 16; Isaia 9:6) Te feia o te manuïa i roto i te tamataraa hopea i muri aˈe i te Faatereraa tausani matahiti a te Mesia, e fariihia ïa ratou ei tamarii i te fenua nei na Iehova e ‘e noaa ia ratou te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua.’ (Roma 8:21; Apokalupo 20:7, 9) A tiai ai ratou i te reira, e faariro ratou ia Iehova ei Metua no ratou, ua pûpû hoi ratou ia ratou na ˈna, a hiˈo atu ai ia ˈna ei Tumu o te ora. (Isaia 64:8) Mai ia Ioba e ia Mose i tahito ra, e nehenehe ratou e ‘ite i te Atua’ ma te mata o te faaroo. (Ioba 42:5; Hebera 11:27) Ma ‘te mata o te aau’ e te ite mau i te Atua, te haroaroa ra ratou i te mau huru maitatai faahiahia o Iehova e te faaitoito ra i te pee ia ˈna ma te rave i to ˈna hinaaro.—Ephesia 1:18; Roma 1:19, 20; Ioane 3, 11.

18. Ia au i na tumu matamua e hitu o te oaoa i faahitihia e Iesu, o vai te oaoa mau ra i teie mahana?

18 Ua ite mai nei tatou e te oaoa mau ra tei ite i to ratou veve i te pae varua, tei oto, tei mǎrû, tei hiaai i te parau-tia, tei aroha ia vetahi ê, tei mâ te aau, e tei faatupu i te parau hau, i te taviniraa ia Iehova. Te faaruru noa ra râ ratou i te patoiraa, e te hamani-ino-raa atoa. E faaere anei râ te reira i to ratou oaoa? Na to muri nei tumu parau e pahono mai.

Haamanaˈoraa

• Eaha te oaoa ta tei ite i to ratou veve i te pae varua e fanaˈo?

• E nafea tei oto e faaoaoahia ˈi?

• E nafea tatou e faaite ai i te mǎrû?

• No te aha e mea maitai ai ia aroha tatou ia vetahi ê, ia mâ to tatou aau, e ia faatupu tatou i te parau hau?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 20]

“E ao to tei ite i to ratou veve i te pae varua”

[Hohoˈa i te api 20]

“E ao to tei aroha ia vetahi ê”

[Hohoˈa i te api 20]

“E ao to tei hiaai i te parau-tia”