Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E faaite anaˈe i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore

E faaite anaˈe i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore

E faaite anaˈe i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore

“A haere, a tohu i to ˈu mau taata.”—AMOSA 7:15.

1, 2. O vai o Amosa, e eaha ta te Bibilia e faaite ra no nia ia ˈna?

 A PORO ai oia, ua mârô te hoê tahuˈa i te hoê ite no Iehova. Ua tuô te tahuˈa e: ‘A faaea i te poro! A faarue i teie vahi!’ Eaha ta te ite i rave? Ua faaroo anei oia, aore ra ua tamau anei i te faaite i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore? E nehenehe outou e ite i te pahonoraa, no te mea ua papai taua ite ra i to ˈna aamu i roto i te hoê buka i topahia i to ˈna iˈoa. O te buka bibilia ïa a Amosa. Hou râ tatou e ite atu â ˈi no nia i te mârôraa e te tahuˈa, e hiˈo mai tatou i te tahi mau haamaramaramaraa no nia i te oraraa o Amosa.

2 O vai o Amosa? Inafea e ihea to ˈna oraraa? E ite tatou i te pahonoraa o taua mau uiraa ra i roto i te Amosa 1:1, i reira tatou e taio ai e: “Te mau parau a Amosa, i roto i te mau tiai puaa [aore ra mamoe] i Tekoa ra . . . i te anotau ia Uzia arii no Iuda, e te anotau hoi ia Ieroboama a Ioasa, e arii no Iseraela.” No Iuda o Amosa. O Tekoa to ˈna oire tumu, 16 kilometera i te pae apatoa o Ierusalema. I ora na oia i te hopea o te senekele 9 H.T.T., a arii ai o Uzia i Iuda e o Ieroboama II i nia i te basileia o na opu hoê ahuru o Iseraela. E tiai puaa, aore ra mamoe o Amosa. E te na ô ra te Amosa 7:14 (MN) e e ere noa o Amosa i te “faaamu puaatoro,” e “[haaputa] sukamino” atoa râ. No reira, e rave oia i te ohipa ia au i te tau o te matahiti. E haaputa, aore ra patia, oia i te sukamino. E na reirahia ia para oioi te sukamino. E ohipa rohirohi teie.

“A haere, a tohu”

3. E nafea te haapiiraa no nia ia Amosa e tauturu mai ai ia manaˈo tatou e eita e maraa ia tatou ia poro?

3 Ua parau roa o Amosa e: “E ere au i te peropheta, e ere atoa hoi au i te tamaiti a te peropheta.” (Amosa 7:14) Aita oia i fanauhia ei tamaiti a te peropheta, aita atoa i faaineinehia ei peropheta. I roto râ i te nunaa taatoa o Iuda, ua maiti o Iehova ia Amosa no te rave i ta ˈNa ohipa. I taua tau ra, aita o te Atua i maiti i te hoê arii puai, te hoê tahuˈa maramarama, aore ra i te hoê raatira taoˈa rahi. E haapiiraa mahanahana ta tatou e nehenehe e huti mai. Aita paha to tatou e tiaraa teitei i roto i te ao aore ra aita i rahi to tatou ite. E mea tia anei râ ia manaˈo e eita e maraa ia tatou ia poro i te parau a te Atua? Eita roa ˈtu! E nehenehe o Iehova e faaineine ia tatou no te faaite haere i ta ˈna poroi—i roto atoa i te mau tuhaa fenua fifi. I te mea e tera ta Iehova i rave no Amosa, e noaa mai te haapiiraa ia hiˈopoa te feia atoa e hinaaro e faaite i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore, i te hiˈoraa ta tera peropheta itoito i vaiiho mai.

4. No te aha e tautooraa ˈi no Amosa e tohu i Iseraela?

4 Ua faaue Iehova ia Amosa: “A haere, a tohu i to ˈu mau taata ia Iseraela.” (Amosa 7:15) E tautooraa taua hopoia ra. I tera ra tau, te fanaˈo ra te basileia o na opu hoê ahuru o Iseraela i te hau, te panoonoo ore e te ruperupe i te pae materia. Mea rahi e “fare poai” to ratou e e “fare auhune” atoa, i hamanihia eiaha i te piriti vari matauhia, i “te ofai taraihia” moni râ. E taihaa ta vetahi tei faaunauna-maitai-hia i te sena, e e inu ratou i te uaina no roto mai i “te ô vine maitatai.” (Amosa 3:15; 5:11) Ei faahopearaa, mea tâuˈa ore te taata. Inaha, e hohoˈa paha te tuhaa fenua i faataahia na Amosa i te tuhaa fenua ta te tahi pae o tatou e poro nei i teie tau.

5. Eaha te mau mea tia ore i ravehia na vetahi mau Iseraela?

5 E ere te fanaˈoraa i te mau taoˈa materia i te mea ino no te mau Iseraela. Teie râ, ua haaputu vetahi mau Iseraela i ta ratou mau taoˈa ma te mau ravea tia ore. Te “hamani ino” ra te feia taoˈa rahi “i te taata rii” e te “nenei” ra “i te feia veve.” (Amosa 4:1) Te moemoe ra te feia hoo taoˈa, te mau haava, e te mau tahuˈa mana i te eiâ i te feia veve. I teie nei, e hoˈi tatou i muri e e mataitai tatou i ta teie mau taata e rave nei.

Ua ofatihia te Ture a te Atua

6. Mea nafea to te feia hoo taoˈa no Iseraela totoaraa ia vetahi ê?

6 E haere na mua tatou i te matete. I reira, e ‘faaiti’ te feia hoo taoˈa haerea tia ore ‘i te epha’ e e ‘faarahi i te sekela,’ e e hoo atoa ratou i te sitona “i faaruehia ra.” (Amosa 8:5, 6) E eiâ te feia hoo taoˈa i ta ratou hoani i nia i te rahiraa mea ta ratou i hoo atu, mea moni roa, e e ere i te mea maitai. Ia oti te feia hoo taoˈa i te totoa i te feia veve, e hoo tera mau taata i atihia ia ratou ei tîtî. I muri iho, e hoo mai te feia hoo taoˈa ia ratou, i ‘te hoo o na tamaa e piti ra.’ (Amosa 8:6) A feruri na, e hiˈo tera mau taata hoo taoˈa nounou i to ratou mau hoa Iseraela mai te mau tamaa, aore ra tiaa noa! Auê ïa faahaehaaraa ino mau i te feia veve, e auê ïa ofatiraa rahi i te Ture a te Atua e! Teie râ, te haapao maite ra taua noâ feia hoo taoˈa ra i “te sabati.” (Amosa 8:5) Oia, mea faaroo ratou, i rapae au noa râ.

7. Na te aha i faatia i te feia hoo taoˈa no Iseraela ia ofati i te Ture a te Atua?

7 Mea nafea te feia hoo taoˈa i ore ai i faautuahia no te ofatiraa i te Ture a te Atua, o te faaue ra e: ‘E aroha oe i te taata-tupu mai to aroha ia oe iho na’? (Levitiko 19:18) No te mea ïa te na reira atoa ra te feia na ratou e rave e ia faaturahia te Ture—oia hoi te mau haava. I te uputa o te oire, i reira te mau haavaraa e tupu ai, e “rave” te mau haava ‘i te tarahu i te parau ino, e e faahoˈi ratou i te taata rii i te uputa ra.’ Aita te mau haava e paruru ra i te taata rii, te haavare ra râ ia ratou no te peta. (Amosa 5:10, 12) Aita atoa ïa te mau haava e haapao ra i te Ture a te Atua.

8. Te tapo ra te mau tahuˈa ino i te mata i mua i teihea haerea?

8 I taua area taime ra, te aha ra te mau tahuˈa no Iseraela? No te ite i te pahonoraa, e huri tatou i to tatou ara-maite-raa i nia i te tahi atu vahi. A tapao na, eaha te mau hara ta te mau tahuˈa e faatia ra “i roto i te fare o to ratou mau atua”? Ua parau Iehova na roto ia Amosa e: “E rave hoi te taata e to ˈna iho metua tane i te vahine hoê, ia viivii tau iˈoa moˈa ra.” (Amosa 2:7, 8) A feruri na i te reira! Te taiata ra te hoê metua tane e ta ˈna tamaiti Iseraela e te hoê â vahine faaturi. E te tapo ra te mau tahuˈa ino i te mata i mua i taua morare ore ra!—Levitiko 19:29; Deuteronomi 5:18; 23:17.

9, 10. No teihea mau ofatiraa o te Ture a te Atua i hara ˈi te mau Iseraela, e eaha te tuearaa i to tatou tau?

9 No nia i te tahi atu haerea hara, ua parau Iehova e: “Te taoto ra ratou i raro i nia i te ahu tarahu, i pihai iho i te mau fata atoa a to ratou mau idolo; e te uaina a tei faautuahia ra, te inu nei ratou i roto i te fare o to ratou mau atua.” (Amosa 2:8) Oia, aita atoa te mau tahuˈa e te rahiraa o te nunaa e haapao ra i te ture i papaihia i roto i te Exodo 22:26, 27, oia hoi e faahoˈi i te ahu tarahu hou te mahana a mairi ai. Aita râ, e faaohipa ˈtu ratou ei vauvau taotoraa a arearea ˈi e a inu ai no te mau atua hape. E ma te utua no ǒ mai i te taata rii ra, e hoo mai ratou i te uaina no te inu i te mau oroa a te mau haapaoraa hape. Ua atea ê roa mau â ratou i te haamoriraa viivii ore!

10 Te ofati ra te mau Iseraela ma te haama ore i na faaueraa rahi roa ˈˈe e piti o te Ture—e here ia Iehova e e aroha i to ratou taata-tupu. No reira Iehova i tono ai ia Amosa e faahapa ia ratou no to ratou faaroo ore. I teie mahana, te pee nei te mau nunaa o te ao, tae noa ˈtu te feia o te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te haerea piˈo o Iseraela i tahito ra. Te ona maira te tahi pae, area e rave rahi taata ê atu, te fifihia ra ïa i te pae moni e i te pae aau no te mau peu morare ore a te mau ona tia ore, a te mau aratai poritita, e a te haapaoraa hape. Teie râ, te haapeapea nei o Iehova no te feia e mauiui nei e e hinaaro nei e imi ia ˈna. No reira oia e faaue ai i ta ˈna mau tavini no teie tau e rave i te hoê ohipa mai ta Amosa—oia hoi e poro i ta ˈNa parau ma te mǎtaˈu ore.

11. Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i te hiˈoraa o Amosa?

11 No te mea hoê â ta tatou ohipa e ta Amosa, e faufaa-rahi-hia ïa tatou i te hiˈopoaraa i to ˈna hiˈoraa. Inaha, te faaite maira o Amosa (1) eaha ta tatou e poro, (2) e nafea tatou e poro ai, e (3) no te aha eita te feia patoi e nehenehe e tapea i ta tatou pororaa. E hiˈopoa anaˈe na i teie mau manaˈo hoê i muri aˈe i te tahi.

E nafea tatou e nehenehe ai e pee ia Amosa

12, 13. Mea nafea to Iehova faaiteraa e e aita oia i mauruuru ia Iseraela, e eaha to ratou huru?

12 Ei mau Ite no Iehova, e niu tatou i ta tatou taviniraa Kerisetiano i nia i te pororaa i te Basileia e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. (Mataio 28:19, 20; Mareko 13:10) Noa ˈtu râ, e poro atoa tatou i te mau faaararaa a te Atua, mai ia Amosa atoa o tei parau e e faatae mai Iehova i te haavaraa ino i nia i te feia iino. Ei hiˈoraa, te faaite ra te Amosa 4:6-11 mea nafea to Iehova faaara-noa-raa no nia i to ˈna mauruuru ore ia Iseraela. Ua hopoi atu o Iehova i “te maa ore” i te nunaa, ‘ua tapea i te ûa ia ratou,’ ua tairi ia ratou i “te sedephuna e te averavera,” e ua tuu atu i “te maˈi pohe” i nia ia ratou. Ua turai anei teie mau mea ia Iseraela ia tatarahapa? “Aita outou i fariu mai ia ˈu nei,” ta te Atua ïa i parau. Oia mau, ua faarue noa te mau Iseraela ia ˈna.

13 Ua faautua Iehova i te mau Iseraela tatarahapa ore. Na mua râ, ua fanaˈo ratou i te hoê faaararaa parau tohu. Ia au i te reira, ua parau te Atua e: “Aita a te Fatu ra a Iehova e peu i rave, maori râ ia faaite i ta ˈna parau i moe i tana ra mau tavini i te mau peropheta.” (Amosa 3:7) Ua faaite te Atua ia Noa e e tae mai te diluvi e ua faaue atu e faaara i te taata. Ua poroi atoa o Iehova ia Amosa e horoa i te faaararaa hopea. Tera noa râ, aita o Iseraela i tâuˈa i taua poroi a te Atua ra e aita i rave i te mea tia.

14. Eaha te mau tuearaa e vai ra i rotopu i to Amosa tau e to tatou tau?

14 E farii iho â ïa outou e e mau tuearaa rahi to rotopu i to Amosa tau e to tatou iho tau. Ua tohu o Iesu Mesia e e rave rau ati te tupu i te anotau hopea. Ua tohu atoa oia i te pororaa i te ao nei. (Mataio 24:3-14) Mai te tau râ o Amosa, aita te rahiraa o te taata i teie tau e tâuˈa ra i te tapao o te tau e te poroi o te Basileia. No tera mau taata, hoê â ïa te mau faahopearaa i farereihia e te mau Iseraela tatarahapa ore. Ua faaara Iehova ia ratou: “E faaineine i te farereiraa i to Atua.” (Amosa 4:12) Ua farerei ratou i te Atua ma te faaruru i ta ˈna haavaraa ino i to ratou haruraahia e Asura. I teie mahana, e ‘farerei’ teie nei ao paieti ore ‘i te Atua’ i Aramagedo. (Apokalupo 16:14, 16) A faaoromai noa ˈi râ o Iehova, e faaitoito uˈana tatou i te taata e rave rahi roa: ‘ia imi ia Iehova, e ia ora.’—Amosa 5:6.

Faaûraa i te patoiraa mai ia Amosa

15-17. (a) O vai o Amazia, e eaha to ˈna huru i mua i te mau faaararaa a Amosa? (b) Eaha te mau faahaparaa ta Amazia e faahiti ra i nia ia Amosa?

15 E nehenehe tatou e pee ia Amosa eiaha noa i roto i te mea ta tatou e poro ra i roto atoa râ i ta tatou huru pororaa. Ua haamahitihitihia te reira i roto i te pene 7, i reira to tatou paraparauraa no nia i te tahuˈa i faahitihia i te omuaraa o ta tatou aparauraa. O ˈna “te tahuˈa i Betela ra o Amazia.” (Amosa 7:10) O te oire o Betela te pu o te haapaoraa apotata a Iseraela, tae noa ˈtu te haamoriraa i te kafa. E tahuˈa ïa o Amazia no te haapaoraa Hau. Eaha to ˈna huru i mua i te mau faaararaa mǎtaˈu ore a Amosa?

16 Ua parau o Amazia ia Amosa: “E tera ra hiˈo e, e haere, e maue ê atu oe i te fenua ra o Iuda, a amu ai i te maa i reira, e ei reira a tohu ai. Eiaha râ oe e tohu faahou ia Betela nei e vahi moˈa ïa no te arii, e te hiero no te basileia nei.” (Amosa 7:12, 13) Te auraa o ta Amazia parau, oia ïa: ‘A hoˈi i ǒ oe! E haapaoraa iho â ta matou.’ Ua tamata atoa o ˈna i te turai i te hau faatere ia opani i ta Amosa mau ohipa, ma te parau i te arii Ieroboama II e: “Ua opua Amosa i te parau ino ia oe ra, i ropu i te utuafare o Iseraela nei.” (Amosa 7:10) Oia, ua pari o Amazia ia Amosa i te taiva! Ua na ô oia i te arii e: ‘Te parau maira Amosa, E pohe Ieroboama i te ˈoˈe, e hopoi-ê-hia Iseraela ei tîtî e mairi maira to ratou iho fenua.’—Amosa 7:11.

17 I roto i teie noa mau parau, ua faahiti o Amazia e toru parau haavare. Ua na ô oia e: ‘Te parau maira Amosa.’ Aita roa ˈtu hoi Amosa i parau e na ˈna te parau tohu. I parau noa na hoi oia e: “Te na ô maira Iehova.” (Amosa 1:3) Ua pari-atoa-hia o Amosa i te parauraa e: “E pohe Ieroboama i te ˈoˈe.” Mai tei faahitihia râ i roto i te Amosa 7:9, ua tohu o Amosa e: “E tia vau [Iehova] e rave i te utuafare o Ieroboama ma te ˈoˈe.” Ua tohu te Atua i tera ati no te “utuafare” o Ieroboama, to ˈna huaai. Hau atu â, ua pari o Amazia e ua parau o Amosa e: “E hopoi-ê-hia Iseraela ei tîtî.” Teie râ, ua tohu atoa o Amosa e e haamaitaihia te mau Iseraela e hoˈi i te Atua ra. Papu maitai, ua faahiti o Amazia i te mau parau huru ê i tavirihia no to ˈna hinaaro i te hoê opaniraa mana i te pororaa a Amosa.

18. Eaha te mau tuearaa e vai ra i rotopu i te mau ravea i faaohipahia e Amazia e tei faaohipahia e te mau ekalesiatiko i teie mahana?

18 Ua tapao anei outou i te mau tuearaa i rotopu i te mau ravea i faaohipahia e Amazia e tei faaohipahia e te feia e patoi ra i te nunaa o Iehova i teie mahana? Mai ia Amazia tei tamata i te haamamû ia Amosa, te tamata atoa nei te tahi mau perepitero, ekalesiatiko, e patereareha o to tatou tau i te haafifi i te pororaa a te mau tavini a Iehova. Ua pari haavare o Amazia ia Amosa i te taiva. I teie mahana, te pari haavare nei te tahi mau ekalesiatiko i te mau Ite no Iehova i te haafifi i te panoonoo ore o te aiˈa. E mai ia Amazia tei ani i te tauturu a te arii no te patoi ia Amosa, te ani atoa nei te pǔpǔ ekalesiatiko i te turu a te mau hoa poritita no te hamani ino i te mau Ite no Iehova.

Eita te feia patoi e nehenehe e tapea i ta tatou pororaa

19, 20. Ua nafea o Amosa i mua i te patoiraa a Amazia?

19 Ua nafea o Amosa i mua i te patoiraa a Amazia? A tahi, ua ui o Amosa i te tahuˈa e: “Te parau ra oe, Eiaha e tohu ia Iseraela.” Ma te haamarirau ore, ua faahiti te peropheta itoito a te Atua i te mau parau iho ta Amazia i ore roa e hinaaro e faaroo. (Amosa 7:16, 17) Aita o Amosa i tâia. E hiˈoraa maitai roa teie no tatou! Eiaha tatou e faaroo ore i te Atua ia faaite tatou i te parau a te Atua, i te mau fenua atoa e te faatupu nei te mau Amazia no teie tau i te hamani-ino-raa aroha ore. Mai ia Amosa, e tamau tatou i te parau e: “Te na ô maira Iehova.” E eita roa ˈtu ïa te feia patoi e nehenehe e tapea i ta tatou pororaa, no te mea tei ia tatou ra ‘te rima o Iehova.’—Ohipa 11:19-21.

20 Ahiri o Amazia i ite e e mea faufaa ore ta ˈna mau haamǎtaˈuraa. Ua faataa aˈena o Amosa no te aha aita hoê aˈe taata i te fenua nei e nehenehe e haamamû ia ˈna—e tera ïa te toru o te manaˈo ta tatou e hiˈopoa. Ia au i te Amosa 3:3-8, ua faahiti o Amosa i te tahi mau uiraa e faahohoˈaraa no te faaite e aita e mea e tupu aita e tumu. E ua faataa oia e: “Ua uâ te liona, o vai te ore e mǎtaˈu? ua parau te Fatu ra o Iehova, o vai te ore e tohu?” Oia hoi, ua parau o Amosa i te feia e faaroo ra ia ˈna e: ‘Eita ta outou e nehenehe eiaha e mǎtaˈu ia faaroo outou i te liona ia uâ, eita atoa ïa ta ˈu e nehenehe eiaha e poro i te parau a te Atua ia faaroo vau ia Iehova ia faaue mai e na reira.’ Na te mǎtaˈu paieti, aore ra te faatura hohonu, ia Iehova i turai ia Amosa ia poro ma te mǎtaˈu ore.

21. E nafea tatou e pahono ai i te faaueraa a te Atua e poro i te parau apî maitai?

21 Te faaroo atoa ra tatou i te faaueraa a Iehova e poro. E nafea tatou? Mai ia Amosa e te mau pǐpǐ matamua a Iesu, e maoti te tauturu a Iehova e faaite tatou i ta ˈNa parau ma te mǎtaˈu ore. (Ohipa 4:23-31) Eita te hamani-ino-raa i faatupuhia e te feia patoi, eita atoa te haerea mauruuru noa ia ˈna iho i faaitehia e te feia ta tatou e poro ra, e haamamû ia tatou. Ma te faaite i te itoito rahi mai to Amosa, te turaihia ra te mau Ite no Iehova i te ao nei ia tamau i te faaite i te parau apî maitai ma te mǎtaˈu ore. E hopoia ta tatou e faaara i te taata no nia i ta Iehova haavaraa i mua nei. Eaha taua haavaraa ra? E pahonohia tera uiraa i roto i te tumu parau i muri nei.

E nafea outou e pahono ai?

• I roto i teihea mau tupuraa i faatupu ai o Amosa i ta ˈna faaueraa i horoahia e te Atua?

• Mai ia Amosa, eaha ta tatou e poro?

• E nafea tatou e poro ai?

• No te aha eita e tia i te feia patoi ia tapea i ta tatou pororaa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Mai ia Amosa, te faaite haere ra anei outou i te poroi a Iehova ma te mǎtaˈu ore?