Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘Te itearaa mai te hoê poe maitai roa’

‘Te itearaa mai te hoê poe maitai roa’

‘Te itearaa mai te hoê poe maitai roa’

“Te mârôhia nei te basileia o te ao ra, e te titau nei te feia mârô ia noaa i te haru.”—MATAIO 11:12.

1, 2. (a) Eaha te huru maitai varavara ta Iesu i faahohoˈa i roto i te hoê o ta ˈna mau parabole o te Basileia? (b) Eaha ta Iesu i parau i roto i te parabole o te poe faufaa rahi?

 TE VAI ra anei te tahi mea faufaa roa ino e horoa ˈi outou i ta outou mau taoˈa atoa aore ra e faarue ai outou i te taatoaraa o ta outou mau faufaa, ia noaa ia outou te reira? Noa ˈtu e te faahiti ra te taata i te pûpûraa ia ratou iho ia naea ia ratou te tahi fa—te moni, te roo, te mana aore ra te tiaraa—e mea varavara roa e itea ˈi i te hoê taata te tahi mea maitai roa a hinaaro ai oia e faarue i te mau mea atoa no te reira. Ua faahiti Iesu Mesia i teie huru maitai varavara e mea faahiahia râ i roto i te hoê o ta ˈna parabole haaferuri e rave rahi no nia i te Basileia o te Atua.

2 E parabole aore ra faahohoˈaraa teie ta Iesu i faaite i ta ˈna noa mau pǐpǐ, e pinepine hoi i te parauhia te parabole o te poe faufaa rahi. Teie ta Iesu i parau: “E au te basileia o te ao ra i te hoê taata hohoo [ratere] tei imi i te poe maitatai: e itea ihora ia ˈna te hoê poe maitai roa ra; haere atura hoo atura i te mau taoˈa atoa na ˈna ra, e ua hoo atura i taua poe ra.” (Mataio 13:36, 45, 46; MN) Eaha te haapiiraa ta Iesu i hinaaro ia huti mai te feia e faaroo ra ia ˈna na roto i teie faahohoˈaraa? E e nafea tatou e nehenehe ai e faufaahia i te mau parau a Iesu?

Te faufaa rahi o te mau poe

3. No te aha e mea faufaa roa ˈi te mau poe maitatai i te tau tahito ra?

3 Mai te tau tahito mai â, ua haafaufaa-rahi-hia te mau poe ei mau taoˈa faanehenehe. Te tapao ra te hoê papai e ia au i te taata papai Roma ra o Pline te Matahiapo, “i rotopu i te mau taoˈa faufaa roa ino, to nia roa ïa” te mau poe. Taa ê roa i te auro, te ario aore ra i te ofai maitatai e rave rahi, na te mau mea ora i faahotu mai i te mau poe. Ua ite-maitai-hia e e nehenehe vetahi mau tio e faataui i te mau taoˈa au ore—te mau huˈahuˈa ofai ei hiˈoraa—ei poe anaana ma te puohuhia e te mau tuhaa o te hoê taoˈa tei parauhia ei pǎrau. I te tau tahito, e ootihia te rahiraa o te mau poe maitatai roa i te miti Uteute, te ooa no Peresia, e i te moana Inidia—atea roa i te fenua o Iseraela. E mea papu e tera te tumu Iesu i parau ai no “te hoê taata hohoo ratere tei imi i te poe maitatai.” Ia itea mai te mau poe faufaa mau, e mea tia ia tutava rahi te hoê taata.

4. Eaha te haapiiraa tumu o ta Iesu parabole no nia i te taata hohoo ratere?

4 Mai te tau e te tau, e mea moni roa te mau poe maitatai, e au ra râ e e ere to ratou moni rahi te haapiiraa tumu o ta Iesu parabole. I roto i teie parabole, aita Iesu i faaau noa i te Basileia o te Atua i te hoê poe maitai roa; ua huti oia i te ara-maite-raa i nia i “te hoê taata hohoo ratere tei imi i te poe maitatai” e i ta ˈna i rave i muri iho ia itea mai te reira. Taa ê roa i te hoê fatu fare toa matauhia, e nehenehe e parauhia te hoê taata hohoo poe ratere ei taata îite i roto i te tapihooraa, hoê o te vai ra ia ˈna te mata aravihi aore ra te taa-ohie-raa titauhia no te ite i te nehenehe o te mau huru maitai e te itea ore o te faariro i te hoê poe ei mea faahiahia roa. E ite oia i te poe mau ia hiˈo oia i te reira e eita oia e vare i te mau poe haapaoraa ore aore ra haavare.

5, 6. (a) Eaha te mea faahiahia roa no nia i te taata hohoo i roto i ta Iesu parabole? (b) Eaha ta te parabole o te taoˈa moe e faaite ra no nia i te taata hohoo ratere?

5 E mea tia ia tapaohia te tahi atu mea no nia i teie taata hohoo taa ê. E numera na mua paha te hoê taata hohoo matauhia i te faufaa tapihoo o te poe no te ite ehia moni ta ˈna e aufau ia hoonahia oia. E feruri atoa paha oia e e hinaarohia anei teie huru poe ia nehenehe oia e hoo oioi atu. Te auraa, ta ˈna e anaanatae ra ia apî oioi o ˈna i nia i ta ˈna haamâuˈaraa, eiaha râ i te faturaa mai i te poe. E ere râ mai te reira no te taata hohoo i roto i ta Iesu parabole. Aita oia e anaanatae ra i te moni aore ra i te faufaa. Inaha, ua ineine oia i te faarue i “te mau taoˈa atoa na ˈna”—ta ˈna iho paha mau taoˈa e fenua—ia noaa ia ˈna ta ˈna i imi na.

6 No te rahiraa o te feia hohoo, e ere paha i te mea paari te huru raveraa a teie taata i roto i ta Iesu parabole. Eita roa ˈtu te hoê taata tapihoo maramarama e manaˈo e rave i teie huru tapihooraa atâta mau. E mea taa ê râ te manaˈo o te taata hohoo i roto i ta Iesu parabole no nia i te mau faufaa. Ta ˈna utua maitai, e ere te tahi hoonaraa i te pae moni, o te oaoaraa râ i te noaaraa ia ˈna te tahi mea faufaa hau ê. Ua faataa-maitai-hia te reira i roto i te hoê â huru faahohoˈaraa ta Iesu i horoa. Ua parau oia e: “E au â te basileia o te ao ra i te taoˈa moe i roto i te aua, e itea ihora e te hoê taata huna maite ihora, e no te oaoa i taua taoˈa ra, ua hoo atura i te mau taoˈa atoa na ˈna ra, e ua hoo atura i taua aua ra.” (Mataio 13:44) Oia, te oaoa no roto mai i te iteraa e te faturaa i te taoˈa faufaa ua navai ïa no te turai i teie taata ia faarue i te mau mea atoa na ˈna ra. Te vai ra anei te feia mai te reira te huru i teie mahana? Te vai ra anei te hoê taoˈa faufaa o te titau i tera huru haapaeraa?

Te feia o tei ite i te faufaa rahi

7. Mea nafea to Iesu faaiteraa e ua ite mau oia i te faufaa rahi o te Basileia?

7 I to Iesu faatiaraa i ta ˈna parabole, te parau ra oia no nia i “te basileia o te ao [aore ra o te raˈi].” O oia iho tei ite mau i te faufaa rahi o te Basileia. Te turu puai ra te mau Evanelia i te reira. I muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia i te matahiti 29 T.T. “to Iesu haamataraa i te aˈo, i te na ôraa e, A tatarahapa, te fatata mai nei te basileia o te ao [aore ra o te raˈi].” I te roaraa o na matahiti e toru e te afa, e nahoa rahi ta ˈna i haapii atu no nia i te Basileia. Ua haere oia na te roaraa e te aanoraa o te fenua, “haere atura oia na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa, i te poro haerea i te parau maitai ra i te basileia o te Atua.”—Mataio 4:17; Luka 8:1.

8. Eaha ta Iesu i rave no te faaite papu i ta te Basileia e faatupu?

8 Ma te rave i te semeio e rave rahi na te fenua—tae noa ˈtu te faaoraraa i te feia maˈi, te faaamuraa i tei poia, te avauraa ˈtu i te mataˈi e te are, e tae roa ˈtu i te faatiaraa i tei pohe—ua haapapu atoa Iesu i ta te Basileia o te Atua e faatupu. (Mataio 14:14-21; Mareko 4:37-39; Luka 7:11-17) I te pae hopea, ua faaite papu oia i to ˈna taiva ore i te Atua e i te Basileia na roto i te horoaraa i to ˈna ora ma te pohe ei maratiri i nia i te hoê pou haamauiuiraa. Mai te taata hohoo ratere, o tei horoa ma te aau tae i te mau mea atoa na ˈna no te “poe maitai roa,” ua ora e ua pohe Iesu no te Basileia.—Ioane 18:37.

9. Eaha te huru maitai varavara i itehia i rotopu i te mau pǐpǐ matamua a Iesu?

9 Aita noa Iesu i faaau i to ˈna iho oraraa i nia i te Basileia, ua haaputu atoa râ oia i te hoê pǔpǔ pǐpǐ iti. E mau taata atoa teie tei ite mau i te faufaa rahi o te Basileia. I rotopu ia ratou, te vai ra o Anederea, na mua ˈˈe e pǐpǐ o ˈna na Ioane Bapetizo. I to ˈna faarooraa i te faaiteraa a Ioane e o Iesu “te Arenio a te Atua,” oioi atura Anederea e te tahi atu pǐpǐ a Ioane, peneiaˈe hoê o te mau tamarii a Zebedaio tei pii-atoa-hia o Ioane, i te arataihia mai ia Iesu ra e i te riro ei feia tiaturi. Aita râ taua mau mea ra i faaea noa i reira. I reira iho, ua farerei atura Anederea i to ˈna tuaana ia Simona e ua na ô atura ia ˈna e: “Ua itea ia mâua te Mesia.” I muri iti noa ˈˈe, ua farii atoa o Simona (tei matauhia o Kepha aore ra o Petero) e oia atoa o Philipa e to ˈna hoa o Natanaela ia Iesu ei Mesia. I te mea mau, ua tae roa Natanaela i te parau atu ia Iesu e: “O te tamaiti oe a te Atua, o te Arii oe o Iseraela.”—Ioane 1:35-49.

Turaihia ia ohipa

10. Eaha ta te mau pǐpǐ i rave i to Iesu haereraa mai e piiraa ˈtu ia ratou maa taime i muri aˈe i to ˈna farerei-matamua-raa ia ratou?

10 E nehenehe e faaauhia te anaanatae rahi o Anederea, o Petero, o Ioane, e o vetahi ê i to ratou iteraa i te Mesia i to te taata hohoo ratere ia ˈna i ite i te poe maitai roa. Eaha ïa ta ratou e rave i teie nei? Aita te mau Evanelia e faaite rahi maira eaha mau na ta ratou i rave i muri iti noa ˈˈe i teie farereiraa matamua e o Iesu. E au ra e ua hoˈi te rahiraa o ratou i to ratou oraraa matau-noa-hia. Tera râ, mai te area ono avaˈe e fatata hoê matahiti i muri iho, ua haere faahou â Iesu e farerei ia Anederea, ia Petero, ia Ioane, e ia Iakobo te taeae o Ioane i ta ratou vahi ravaairaa i te miti no Galilea. * I te iteraa ˈtu Iesu ia ratou, ua parau atura oia e: “A pee mai ia ˈu, e faariro vau ia [outou] ei ravaai taata.” Eaha ïa ta ratou i rave? No nia ia Petero raua Anederea te na ô ra te aamu a Mataio e: “Faarue ihora raua i ta raua tau upeˈa i reira ra e ua pee atura ia ˈna.” E no Iakobo raua Ioane, te taio nei tatou e: “Faarue ihora raua i te bǒti i reira ra e to raua metua, pee atura ia ˈna.” Te na ô nei â te aamu a Luka e “faarue anaˈe ihora ratou e ua pee maira ia ˈna.”—Mataio 4:18-22; Luka 5:1-11.

11. Eaha paha te tumu i pahono oioi ai te mau pǐpǐ i te piiraa a Iesu?

11 E faaotiraa ru noa anei teie i pahono-oioi-hia e te mau pǐpǐ? Eita roa ˈtu! Noa ˈtu e ua hoˈi atu ratou i te ohipa ravaairaa a to ratou utuafare i muri aˈe i to ratou farerei-matamua-raa ia Iesu, aita e feaaraa e ua putapû roa to ratou aau e to ratou feruriraa i ta ratou i ite e i faaroo i taua taime ra. I te mairiraa fatata hoê matahiti, e rave rahi ïa to ratou taime no te feruri maite i teie mau ohipa. I teie nei ua tae ïa i te taime no te rave i te hoê faaotiraa. E riro anei ratou mai te taata hohoo ratere ra te huru tei putapû roa te aau i te itearaa ia ˈna te poe moni rahi faito ore, mai ta Iesu i faataa ˈtu, ‘haere atura e oioi atura’ i te rave tei tia ia ˈna no te hoo mai i taua poe ra? E. Ua putapû roa to ratou aau i ta ratou i ite e i faaroo. Ua taa ia ratou e ua tae i te taime no te ohipa. No reira, mai ta te aamu e faaite maira, ma te haamarirau ore, ua faarue ratou i te mau mea atoa e ua riro mai ei pǐpǐ na Iesu.

12, 13. (a) Eaha ta te taata e rave rahi o tei faaroo ia Iesu i rave? (b) Eaha ta Iesu i parau no nia i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai, e eaha te auraa o ta ˈna mau parau?

12 E mea taa ê mau teie mau pǐpǐ haapao maitai ia vera ma tei faahitihia i muri aˈe i roto i te mau Evanelia. E rave rahi o tei faaorahia e tei faaamuhia e Iesu o tei rave tamau noa râ i ta ratou iho mau ohipa. (Luka 17:17, 18; Ioane 6:26) Ua otohe atoa vetahi i to Iesu titau-manihini-raa ia ratou ia riro mai ei pǐpǐ na ˈna. (Luka 9:59-62) Ma te taa ê roa, no nia i te feia haapao maitai, ua parau Iesu i muri iho e: “Mai te itearaa mai o Ioane Bapetizo ra, e tae roa aˈenei i teie nei, te mârôhia nei te basileia o te ao ra, e te titau nei te feia mârô ia noaa i te haru.”—Mataio 11:12.

13 “Mârôhia” e “mârô”—eaha te auraa o teie mau parau? No nia i te ihoparau Heleni no reira mai teie mau taˈo, te parau ra te hoê buka (Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words) e: “Te horoa ra te ihoparau i te manaˈo no te tutava-puai-raa.” E no nia i teie irava, te parau ra te aivanaa Bibilia ra o Heinrich Meyer e: “Mea na reira te faataaraahia teie tutavaraa e aroraa ru e te puai roa ino i muri aˈe te fatataraa mai te basileia Mesia . . . Mea ru e te puai mau â teie anaanatae no nia i te basileia (e ere faahou ïa i te mea mǎrû e te tiai noa).” Mai te taata hohoo ratere, ua ite oioi teie tau taata i te mea faufaa mau, e ua faarue ratou ma te aau tae mau i te mau mea atoa na ratou no te Basileia.—Mataio 19:27, 28; Philipi 3:8.

Ua apiti vetahi ê i te maimiraa

14. Mea nafea to Iesu faaineineraa i te mau aposetolo no te ohipa pororaa i te Basileia, e eaha te faahopearaa?

14 A tamau ai Iesu i ta ˈna taviniraa, ua faaineine e ua tauturu oia ia vetahi ê ia naea ia ratou te Basileia. Na mua roa, ua maiti oia 12 taata i rotopu i ta ˈna mau pǐpǐ ma te faataa ia ratou ei aposetolo, aore ra tei tonohia e a ˈna. Ua horoa Iesu i te mau faaueraa taa maitai na ratou e nafea ia rave i ta ratou taviniraa e te mau faaararaa atoa no nia i te mau haafifiraa e tamataraa te tiai maira ia ratou. (Mataio 10:1-42; Luka 6:12-16) I na matahiti e piti aore ra hau atu i muri mai, ua pee ratou ia Iesu i roto i to ˈna mau tere pororaa e ati aˈe te fenua, ma te fanaˈo i te hoê taairaa piri e o ˈna. Ua faaroo ratou i ta ˈna mau parau, ua mataitai i ta ˈna mau ohipa mana, e ua ite ratou i to ˈna iho hiˈoraa. (Mataio 13:16, 17) Aita e feaaraa, ua putapû roa ratou i teie mau mea atoa, e mai te taata hohoo ratere ra te huru, ua tae roa ratou i te imi i te Basileia ma te itoito rahi e ma te aau atoa.

15. Ia au i ta Iesu i parau, eaha te tumu mau ta ˈna mau pǐpǐ e oaoa ˈi?

15 Hau atu â i na aposetolo 12, “ua haapao atura te Fatu [ra o Iesu] i e hitu ahuru, e tatoopiti atura i te tonoraa ia ratou na mua ia ˈna, i te mau oire e te mau vahi atoa ta ˈna i opua ra e e haere atoa oia i reira.” Ua faaite atoa oia ia ratou no nia i te mau ati e tamataraa i mua e ua haapii ia ratou ia parau i te taata e: “Te fatata maira te basileia o te Atua ia outou nei.” (Luka 10:1-12) I to na tino 70 hoˈiraa mai, ua î roa ratou i te oaoa e ua faaite atura ia Iesu e: “E te Fatu, ua vi atoa te mau demoni ia matou i to iˈoa na.” Peneiaˈe râ i to ratou maere, ua faaite Iesu i te oaoa hau atu e vai ra a muri aˈe no to ratou itoito rahi no te Basileia. Ua na ô oia e: “Eiaha . . . e oaoa i te mea ua vi te mau varua ino ia outou; e oaoa râ i to outou iˈoa i papaihia i nia i te raˈi ra.”—Luka 10:17, 20.

16, 17. (a) Eaha ta Iesu i parau i ta ˈna mau aposetolo haapao maitai i te po hopea a vai ai oia i pihai iho ia ratou? (b) Eaha te oaoa e te haapapuraa ta te mau parau a Iesu i hopoi na te mau aposetolo?

16 I te po hopea a vai ai Iesu i pihai iho i ta ˈna mau aposetolo, i te 14 no Nisana 33 T.T., ua haamau atura oia i tei parauhia te Amuraa maa a te Fatu e ua faaue oia ia ratou ia haamanaˈo i tera oroa. I te roaraa o taua po ra, ua parau Iesu i na aposetolo 11 e toe ra: “O outou te feia e tia i pihai iho ia ˈu i tau mau atiraa nei. E mai tau Metua i haapao i te tahi basileia no ˈu ra; ua haapao atoa vau ia outou; ia amu atoa outou e ia inu hoi i ta ˈu ra amuraa maa i to ˈu ra basileia, e ia parahi i nia i te terono i te haavaraa i na opu tino ahuru ma piti o Iseraela ra.”—Luka 22:19, 20, 28-30.

17 Eaha râ paha to ratou aau i te oaoa e te mauruuru i to te mau aposetolo faarooraa i teie mau parau a Iesu! Ua pûpûhia ˈtu no ratou te hanahana e te haamaitairaa hau ê ta te taata atoa e nehenehe e fanaˈo. (Mataio 7:13, 14; Petero 1, 2:9) Mai teie taata hohoo ratere, ua faarue rahi ratou no te pee ia Iesu i te imiraa i te Basileia. I teie nei, ua papu ia ratou e e ere roa ˈtu i te mea faufaa ore te mau haapaeraa ta ratou i rave na.

18. O vai ma te fanaˈo atoa i te Basileia hau atu â i na aposetolo 11 ra?

18 E ere o te mau aposetolo anaˈe i pihai iho ia Iesu i taua po ra, tei fanaˈo i te Basileia. E opuaraa na Iehova ia faaô 144 000 taata i roto i te faufaa no te Basileia ei arii apiti e o Iesu Mesia i roto i te Basileia hanahana i te raˈi ra. Hau atu â, ua ite orama te aposetolo Ioane i te “feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, . . . i te tia-noa-raa i mua i te terono, e i mua i te Arenio, . . . i te na ôraa e, Tei to tatou Atua te ora, tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio.” E melo huiraatira teie i te fenua nei no te Basileia. *Apokalupo 7:9, 10; 14:1, 4.

19, 20. (a) Eaha te ravea e vai ra i mua i te mau taata o te mau nunaa atoa? (b) Eaha te uiraa e hiˈopoahia i roto i te tumu parau i muri nei?

19 Hou rii Iesu a maue ai i nia i te raˈi, ua faaue oia i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na: e inaha, tei pihai atoa iho vau ia outou, [i te mau mahana atoa] e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” (Mataio 28:19, 20; MN) No reira, e riro mai te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ na Iesu Mesia. E horoa atoa ratou i to ratou aau no te Basileia—no te haamaitairaa i nia i te raˈi anei aore ra i te fenua nei—mai ta te taata hohoo ratere i rave no te poe maitatai.

20 Te faaite ra te mau parau a Iesu e e ravehia te ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ e tae roa ˈtu i “te hopea o teie nei ao.” No reira, i to tatou nei tau, te vai noa ra anei te feia mai te taata hohoo ratere te huru, o te hinaaro mau e horoa i ta ratou mau taoˈa atoa i te imiraa i te Basileia o te Atua? E hiˈopoahia teie uiraa i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

^ Ua pee paha o Ioane, te tamaiti a Zebedaio, ia Iesu e ua ite mata roa ˈtu paha oia vetahi o te mau mea ta ˈna i rave i muri aˈe i to ratou farerei-matamua-raa, no reira Ioane i nehenehe ai e papai i te reira ma te oraora maitai i roto i ta ˈna Evanelia. (Ioane, pene 2-5) Tera râ, ua hoˈi atu oia i te ohipa ravaairaa a to ˈna utuafare maa taime hou Iesu i titau ai ia ˈna.

^ No te mau haamaramaramaraa hau, a hiˈo i te pene 10 o te buka Te ite e aratai i te ora mure ore, neneihia e te mau Ite no Iehova.

E nehenehe anei outou e faataa?

• Eaha te haapiiraa tumu o te parabole o te taata hohoo ratere?

• Mea nafea to Iesu faaiteraa i to ˈna ite mau i te faufaa rahi o te Basileia?

• Na te aha i turai ia Anederea, ia Petero, ia Ioane e ia vetahi ê ia pahono oioi i to Iesu piiraa ˈtu ia ratou?

• Eaha te ravea faahiahia roa e vai ra i mua i te mau taata o te mau nunaa atoa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 14]

‘Faarue anaˈe ihora ratou e ua pee maira ia Iesu’

[Hohoˈa i te api 16]

Hou to ˈna maueraa i nia i te raˈi, ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia faariro i te taata ei pǐpǐ