Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E te mau Kerisetiano—a oaoa i to outou ihotaata!

E te mau Kerisetiano—a oaoa i to outou ihotaata!

E te mau Kerisetiano—a oaoa i to outou ihotaata!

“O te oaoa ra, e oaoa oia i te Fatu [ra o Iehova].”—KORINETIA 1, 1:31.

1. Eaha te peu e ite-maitai-hia ra i roto i te huru o te taata i mua i te haapaoraa?

 “TÂUˈA-ORE-RAA i te Atua.” I faaohipa iho nei te hoê taata tatara parau no nia i te mau haapaoraa i tera parau no te faataa i te taairaa e tapea-maite-hia ra e te taata e rave rahi i mua i to ratou faaroo. Ua faataa oia e: “E ere te peu e tupu rahi roa ra i roto i te haapaoraa no teie tau i te hoê haapaoraa—o te hoê râ huru tei faataa-maitai-hia mai te ‘tâuˈa-ore-raa i te Atua.’” Ua faataa oia i te tâuˈa-ore-raa i te Atua mai “te anaanatae-ore-raa e haapao rahi i te mau mea atoa no nia i ta te taata iho ra haapaoraa.” “Te tiaturi ra” te taata e rave rahi, ta ˈna ïa i parau, “i te Atua . . . ; aita râ ratou e tâuˈa ra ia ˈna.”

2. (a) No te aha e ere ai i te mea maere e ua riro te taata ei mea tâuˈa ore i te pae varua? (b) Eaha te haafifiraa ta te tâuˈa-ore-raa e faatupu no te mau Kerisetiano mau?

2 Eita teie peu o te tâuˈa-ore-raa e haamaere i te mau piahi Bibilia. (Luka 18:8) E no nia i te haapaoraa iho, e ere roa ˈtu ïa i te mea maere tera anaanatae ore. E mea maoro to te haapaoraa hape haavareraa e faainoinoraa i te huitaata. (Apokalupo 17:15, 16) No te mau Kerisetiano mau râ, e haafifi te parareraa o te feruriraa aau feaapiti e te ereraa i te itoito rahi. Eiaha tatou e tâuˈa ore i to tatou faaroo e ia ere i to tatou itoito rahi no te tavini i te Atua e no te parau mau bibilia. Ua faaara Iesu no nia i tera huru pumahanahana noa i to ˈna aˈoraa i te mau Kerisetiano no te senekele matamua e ora ra i Laodikea e: “Aore oe i toetoe, aore hoi oe i mahanahana, ahiri hoi oe i toetoe, e aore ïa, ia mahanahana ua tia ïa ia ˈu. . . . Te pumahana noa na oe.”—Apokalupo 3:15-18.

Te iteraa o vai tatou

3. I roto i teihea mau tuhaa o to ratou ihotaata e nehenehe ai te mau Kerisetiano e oaoa?

3 No te aro i te tâuˈa-ore-raa pae varua, e mea tia ia ite maitai te mau Kerisetiano o vai ratou, e e mea titauhia ia oaoa ratou ma te au i to ratou ihotaata taa ê. Ei tavini na Iehova e ei pǐpǐ na te Mesia, e nehenehe tatou e ite o vai tatou i roto i te mau faataaraa bibilia. E “ite” no Iehova tatou, ‘e hoa rave ohipa na te Atua,’ a tufa ˈi tatou ma te itoito i “te evanelia” na vetahi ê. (Isaia 43:10; Korinetia 1, 3:9; Mataio 24:14) E nunaa tatou o te ‘aroha te tahi i te tahi.’ (Ioane 13:34) E feia te mau Kerisetiano mau “i haamataro, na roto i te faaohiparaa, i to ratou puai haroaroaraa i te faataa ê i te maitai e te ino.” (Hebera 5:14, MN) ‘E tiarǎmǎ tatou o te ao nei.’ (Philipi 2:15) Te tutava ra tatou ‘ia maitai to tatou haerea i rotopu i te mau Etene.’—Petero 1, 2:12; Petero 2, 3:11, 14.

4. E nafea te hoê taata haamori o Iehova e nehenehe ai e ite e e ere oia i te aha?

4 Ua ite atoa te feia haamori mau o Iehova e e ere ratou i te aha. “E ere ratou i to teie nei ao,” mai to ratou Aratai ra o Iesu Mesia, e ere i to teie nei ao. (Ioane 17:16) E faaatea ê noa ratou i ‘te mau Etene tei haapourihia te manaˈo, e tei taa ê i te ora a te Atua.’ (Ephesia 4:17, 18) Ei faahopearaa, “e haapae” te mau pǐpǐ a Iesu ‘i te paieti ore, e te hinaaro i teie nei ao, e e parahi ratou ma te haapao maitai, e te parau-tia, e te paieti, i teie nei ao.’—Tito 2:12.

5. Eaha te auraa o te aˈoraa e ‘oaoa i te Fatu’ ra o Iehova?

5 E turai to tatou ite-maitai-raa i to tatou ihotaata e taairaa e te Arii Rahi o te ao taatoa ia tatou ia ‘oaoa i te Fatu’ ra o Iehova. (Korinetia 1, 1:31) Eaha tera huru oaoa? Ei Kerisetiano mau, te oaoa ra tatou ia Iehova, to tatou Atua. E pee tatou i te aˈoraa: “O tei [faateitei] . . . teie ta ˈna e [faateitei], oia i ite e ua ite hua oia ia ˈu nei, e o vau o Iehova tei rave i te parau hamani maitai ra, e te parau[-tia], e te [titiaifaro], i te fenua nei.” (Ieremia 9:24; MN) “E oaoa” tatou i te fanaˈoraa taa ê e ite i te Atua e te faaohiparaahia tatou e ana no te tauturu ia vetahi ê.

Te tautooraa

6. No te aha e tautooraa ˈi no vetahi ia tapea maite i te hoê manaˈo maitai no nia i to ratou ihotaata ei Kerisetiano?

6 Parau mau, e ere noa i te mea ohie ia tapea maite i te hoê manaˈo maitai no nia i to tatou ihotaata taa ê ei Kerisetiano. Ua haamanaˈo te hoê tane apî o tei paari ei Kerisetiano e no te hoê taime ua paruparu oia i te pae varua: “I te tahi taime, e au ra e aita vau i ite eaha hoi au i riro ai ei Ite no Iehova. Ua haapii au i te parau mau bibilia mai te tamarii-rii-raa mai â. I te tahi mau taime, ua manaˈo vau e teie noa te tahi atu haapaoraa tei haamauhia e tei fariihia.” Ua vaiiho paha vetahi ê i to ratou ihotaata ia taraihia e te faaanaanataeraa a te ao, te mau ravea haapurororaa, e te huru feruriraa paieti ore no teie nei mahana no nia i te oraraa. (Ephesia 2:2, 3) I te tahi mau taime, e faaû paha te tahi mau Kerisetiano i te mau tau feaaraa e hiˈopoaraa i ta ratou mau faufaa e fa.

7. (a) Teihea huru hiˈopoaraa ia ratou iho e tano ai i te mau tavini a te Atua? (b) Teihea te fifi?

7 E mea hape anei ia hiˈopoa maitai ia ˈna iho? Eita. Te haamanaˈo ra paha outou e ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano ia hiˈopoa noa ia ratou iho: “E imi maite ia outou iho i to outou faaroo; e hiˈopoa maite ia outou iho.” (Korinetia 2, 13:5) Te faaitoito ra te aposetolo i ǒ nei ia tutava maitai i te ite i te mau paruparu pae varua atoa o tei tupu mai paha, ma te fa e rave i te mau taahiraa e hinaarohia no te faatitiaifaro atu. E mea tia ia hiˈopoa te hoê Kerisetiano, ma te imi maite i to ˈna iho faaroo, e te au maite ra anei ta ˈna mau parau e ohipa e ta ˈna faaiteraa faaroo. Teie râ, mai te peu e ua aratai-hape-hia, e faufaa ore te hiˈopoaraa ia tatou iho o te turai mai ia imi i to tatou “ihotaata” aore ra i te mau pahonoraa aita e tu ra i to tatou taairaa e o Iehova aore ra i te amuiraa Kerisetiano, e e nehenehe e faaino roa i te pae varua. * Eita roa ˈtu tatou e hinaaro e ‘haaparari pahi noa i to tatou faaroo’!—Timoteo 1, 1:19.

Aita tatou i paruruhia i te mau fifi

8, 9. (a) Mea nafea to Mose faaiteraa i to ˈna mau feaaraa? (b) Mea nafea to Iehova pahonoraa i to Mose mau taiâraa? (c) Eaha te mau faahopearaa o ta Iehova mau tamahanahanaraa i nia ia outou?

8 E mea tia anei ia manaˈo te mau Kerisetiano o te feaa ra i te tahi taime e ua ere ratou i te faaroo? Eiaha roa ˈtu! Inaha, te tamahanahanahia ra ratou i te iteraa e e ere no teie nei tera mau manaˈo hohonu. Ua farerei te mau ite haapao maitai no te Atua i mutaa ihora i te reira. A rave na, ei hiˈoraa, ia Mose o tei faaite i te faaroo, te taiva ore, e te paieti faahiahia. I te horoaraahia te hoê hopoia teimaha ia hiˈohia, ua ui Mose ma te taiâ: “O vai hoi au?” (Exodo 3:11) E au ra e teie ta Mose pahonoraa i manaˈo, ‘E ere au i te taata faahiahia!’ aore ra ‘Eita ta ˈu e nehenehe!’ Na te tahi mau tuhaa o to Mose oraraa no mutaa iho i turai paha ia ˈna ia manaˈo ma te tano ore. No roto mai hoi oia i te hoê nunaa tîtî. Ua faaruehia oia e te mau Iseraela. E ere oia i te hoê taata parau ohie. (Exodo 1:13, 14; 2:11-14; 4:10) E tiai mamoe oia, hoê ohipa au-ore-hia e to Aiphiti. (Genese 46:34) E ere ïa i te mea maere ia manaˈo oia e eita e tano ia ˈna ia riro ei faaora i te nunaa faatîtîhia o te Atua!

9 Ua tamahanahana Iehova ia Mose ma te horoa ˈtu e piti parau fafau puai: “Ei pihai-atoa-iho ïa vau ia oe. E teie ta oe tapao e ua tonohia oe e au: Ua oti anaˈe te mau taata i te arataihia mai e oe mai Aiphiti mai, ei nia mau i teie nei mouˈa outou e haamori ai i te Atua.” (Exodo 3:12) Ua faaite te Atua i ta ˈna tavini taiâ e ei pihai iho noa Oia ia ˈna. Hau atu â, ua faaite Iehova e e faaora iho â oia i to ˈna nunaa. I te roaraa o te mau senekele, ua fafau te Atua i te tauturu atu. Ei hiˈoraa, na roto ia Mose ua parau oia i te nunaa o Iseraela a fatata ˈi ratou i te tomo i te Fenua tǎpǔhia e: ‘E faaetaeta e ia itoito roa, te haere atoa nei hoi to Atua o Iehova iho i pihai iho ia oe; e ore oia e faarue ia oe, e ore e haere ê.’ (Deuteronomi 31:6) Ua haapapu atoa Iehova ia Iosua e: ‘Aore roa e taata e mau i mua i to aro i to oe pue mahana i te oraraa na; ei pihai-atoa-iho hoi au ia oe; e ore roa hoi au e tahemo atu ia oe, e ore hoi e faarue ia oe.’ (Iosua 1:5) E te fafau ra oia i te mau Kerisetiano e: “E ore roa vau e taiva ia oe, e ore roa vau e faarue ia oe, e ore, e ore roa ˈtu.” (Hebera 13:5) E oaoa tatou i te riro ei Kerisetiano ia fanaˈo tatou i tera paturu puai!

10, 11. Mea nafea te ati Levi ra o Asapha i te tautururaahia ia tapea noa i te feruriraa tano i nia i te faufaaraa o ta ˈna taviniraa ia Iehova?

10 Fatata e 5 senekele i muri aˈe ia Mose, ua papai te hoê ati Levi haapao maitai, o Asapha te iˈoa, ma te haavare ore no nia i to ˈna mau feaaraa i te faufaaraa ia tapi i te hoê haerea parau-tia. A tutava ˈi oia i te tavini i te Atua noa ˈtu te mau fifi e faahemaraa, ua ite Asapha ia vetahi o tei faaooo i te Atua o te mana noa ˈtura e o te ruperupe noa ˈtura. Eaha to Asapha huru? “Area vau nei, ua fatata tau avae i te pahee,” ta ˈna ïa i faˈi. “Te huru turori ra to ˈu taahiraa, ia ˈu i feii i te feia taiata ra, e ite ai au i te maitai o te paieti ore ra.” Ua haamata oia i te feaa i te faufaaraa ia riro ei taata haamori ia Iehova. “E tamâraa faufaa ore maori ta ˈu i tau aau nei, e te horoiraa hoi i tau rima i te hapa ore,” ta Asapha ïa i manaˈo. “E ati hoi to ˈu e rui noa ˈtu te mahana.”—Salamo 73:2, 3, 13, 14.

11 Mea nafea to Asapha faatitiaifaroraa i teie mau huru aau peapea? Ua patoi anei oia i te reira? Aita. Ua faaite oia i te reira na roto i te pure i te Atua, mai ta tatou e ite ra i roto i te Salamo 73. Ua riro to Asapha haereraa i te hiero ei tauiraa faufaa. I reira, ua itea ˈtura ia ˈna e o te paieti i te Atua noa te haerea maitai roa ˈˈe. Ma ta ˈna hiˈoraa pae varua faaapîhia, ua taa ia ˈna e mea riri na Iehova te ino e e faautuahia te feia iino i te taime i faataahia. (Salamo 73:17-19) I te na reiraraa, ua haapaari Asapha i to ˈna ihotaata ei tavini fanaˈo a Iehova. Ua na ô oia i te Atua e: “E tia . . . vau ia oe ra; e na to rima atau i mau mai ia ˈu. E riro oe i te aratai ia ˈu i ta oe ra parau, e te hopea aˈe ra e hopoi ai oe ia ˈu i te ao.” (Salamo 73:23, 24) Ua oaoa faahou aˈera Asapha i to ˈna Atua.—Salamo 34:2.

Ua ite maite noa ratou i to ratou ihotaata

12, 13. A horoa i te mau hiˈoraa o te mau taata bibilia o tei oaoa i to ratou taairaa e te Atua.

12 Te hoê ravea e haapaari ai i to tatou ihotaata Kerisetiano, o te hiˈopoaraa e te peeraa ïa i te faaroo o te mau taata haamori taiva ore, o tei oaoa mau i to ratou taairaa e te Atua noa ˈtu te ati. A hiˈo na ia Iosepha, te tamaiti a Iakoba. I te apî-roa-raa, ua hoohia oia ma te haavare ei tîtî e ua afaihia oia i Aiphiti, e mau hanere kilometera i te atea i to ˈna metua tane e mǎtaˈu ra i te Atua e te atea roa i te vahi mahanahana, e te paturu o to ˈna utuafare. I Aiphiti, aore hoê aˈe taata ta Iosepha e fariu no te ani i te aˈo no ǒ mai i te Atua ra, e ua titauhia ia faaruru oia i te tupuraa fifi o tei tamata i ta ˈna mau faufaa morare e to ˈna tiaturi i te Atua. Ua tutava maitai râ oia i te ite maite noa i to ˈna ihotaata ei tavini a te Atua, e ua vai taiva ore noa i ta ˈna i ite e mea tia. Ua oaoa oia i te riroraa ei taata haamori ia Iehova i roto atoa i te hoê vahi atâta, e aita oia i haama i te faaite i to ˈna manaˈo.—Genese 39:7-10.

13 E 8 senekele i muri aˈe, aita te tamahine Iseraela o tei riro ei tîtî a te tenerara no Arama ra o Naamana i haamoe i to ˈna ihotaata ei potii haamori ia Iehova. I te hoê taime, ua horoa oia i te hoê faaiteraa maitai no nia ia Iehova ia ˈna i faataa ia Elisaia mai te hoê peropheta a te Atua mau. (Te mau arii 2, 5:1-19) E rave rahi matahiti i muri aˈe, ua haamau te arii apî ra o Iosia, noa ˈtu e tei roto oia i te hoê huru tupuraa ino, i te mau tauiraa maoro i te pae faaroo, ua tataî i te hiero o te Atua, e ua faahoˈi mai i te nunaa ia Iehova ra. Ua oaoa oia i to ˈna faaroo e ta ˈna haamoriraa. (Paraleipomeno 2, pene 34, 35) Aita roa ˈtu Daniela e to ˈna na hoa e toru i Babulonia i haamoe i to ratou ihotaata ei tavini ia Iehova, e i mua atoa i te faaheporaa e te faahemaraa, ua tapea ratou i to ratou hapa ore. Papu maitai, ua oaoa ratou i te riroraa ei tavini a Iehova.—Daniela 1:8-20.

A oaoa i to outou ihotaata

14, 15. Eaha te auraa e oaoa i to tatou ihotaata Kerisetiano?

14 Ua manuïa teie mau tavini a te Atua no to ratou atuaturaa i te oaoa maitai i to ratou tiaraa i mua i te Atua. E o tatou i teie tau? Eaha te auraa ia oaoa i to tatou ihotaata Kerisetiano?

15 Na mua roa, o te hoê ïa mauruuru hohonu i te riroraa ei nunaa no te iˈoa o Iehova, o te fanaˈo i ta ˈna haamaitairaa e farii maitai. Aita te Atua e feaa ra o vai to ˈna mau taata. Ua papai te aposetolo Paulo, o tei ora i te hoê tau arepurepu rahi i te pae faaroo, e: “Ua ite te Fatu [ra o Iehova] i to ˈna ihora.” (Timoteo 2, 2:19; Numera 16:5) Te oaoa ra Iehova i “to ˈna ihora” mau taata. Te na ô ra oia e: “O te faatiaia ˈtu ia outou ra, ua faatiaia ïa i [to ˈu] orio mata nei.” (Zekaria 2:8; MN) Papu maitai, te here ra Iehova ia tatou. Ei faahoˈiraa, e mea tia ia niuhia to tatou taairaa e o oia i nia i te hinaaro hohonu ia ˈna. Ua papai Paulo e: ‘Te hinaaro ra te hoê taata i te Atua, oia te itehia mai e ana.’—Korinetia 1, 8:3.

16, 17. No te aha te mau Kerisetiano, te mea apî e te mea paari, e nehenehe ai e oaoa i ta ratou tufaa pae varua?

16 E mea tia ia hiˈopoa te mau taurearea o tei paari ei Ite no Iehova e te puai noa ˈtura anei to ratou ihotaata Kerisetiano i haamauhia i nia te hoê taairaa piri e te Atua. Eita ratou e nehenehe e taio noa i nia i te faaroo o to ratou mau metua. No nia i te tavini taitahi a te Atua, ua papai Paulo e: “Tei to ˈna ra fatu to ˈna mau e to ˈna hiˈa.” No reira, te na ô faahou ra oia e: “E hope roa tatou atoa i te faˈi i te parau ia ˈna iho i te Atua ra.” (Roma 14:4, 12) Oia mau, eita te pee-noa-raa ma te feaapiti i te hoê tutuu utuafare e paturu i te hoê taairaa piri roa e te maoro e o Iehova.

17 I te roaraa o te tuatapaparaa, ua itehia te hoê anairaa o te mau ite no Iehova. E haamata mai ia Abela haapao maitai mai â—fatata a 60 senekele aˈenei—e tae atu i te “feia rahi roa” o te mau Ite no teie tau e te mau nahoa taata haamori ia Iehova o te fanaˈo i te hoê oraraa mure ore a muri aˈe. (Apokalupo 7:9; Hebera 11:4) O tatou te pǔpǔ hopea roa ˈˈe o teie anairaa roa o te mau taata haamori haapao maitai. Auê ïa tufaa rahi pae varua ta tatou e fanaˈo ra!

18. E nafea ta tatou mau fa e ture aveia e faataa ê ai ia tatou i te ao?

18 To tatou ihotaata Kerisetiano, o te anairaa faufaa atoa ïa, huru maitatai, ture aveia, e tupuraa o te faataa ra ia tatou ei Kerisetiano. O “Te Eˈa” anaˈe te oraraa manuïa noa e o te faaoaoa i te Atua. (Ohipa 9:2, MN; Ephesia 4:22-24) ‘E hiˈopoa maite te mau Kerisetiano i te mau mea atoa ra, e tei maitai ra e tapea maite ïa’! (Tesalonia 1, 5:21) Te maramarama maitai ra tatou i te taa-ê-raa rahi i rotopu i te Kerisetianoraa e te ao i atea roa i te Atua. Mea papu roa to Iehova manaˈo no nia i te haamoriraa mau e te mea hape. Na roto i ta ˈna peropheta Malaki, ua faaite oia e: “Ei reira outou e ite ai i te huru-ê-raa i te taata parau-tia e te taata parau ino, i te taata i haamori i te Atua, e te taata e ore e haamori ia ˈna.”—Malaki 3:18.

19. Eita roa ˈtu te mau Kerisetiano mau e riro ei aha?

19 I te mea e mea faufaa roa ia oaoa ia Iehova i roto i teie ao arepurepu e te huanane, eaha te nehenehe e tauturu mai ia oaoa maitai noa i to tatou Atua e ia ite maite noa i to tatou ihotaata Kerisetiano? E itehia te mau manaˈo tauturu i roto i te tumu parau i muri nei. A hiˈopoahia ˈi te reira, e nehenehe e papu ia tatou e: E ore roa ˈtu te mau Kerisetiano mau e riro ei feia e roohia i te “tâuˈa-ore-raa i te Atua.”

[Nota i raro i te api]

^ Te faahiti-noa-hia ra i ǒ nei to tatou ihotaata pae varua. No te tahi pae, e titau paha te mau maˈi i te pae feruriraa i te rapaauraa a te feia aravihi.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• E nafea te mau Kerisetiano e ‘oaoa ˈi i te Fatu’ ra o Iehova?

• Eaha ta outou i haapii na roto i na hiˈoraa o Mose raua o Asapha?

• O vai te mau taata bibilia i oaoa na i ta ratou taviniraa i te Atua?

• Eaha te auraa e oaoa i to tatou ihotaata Kerisetiano?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 10]

No te hoê taime, ua feaa Mose

[Hohoˈa i te api 11]

Ua oaoa e rave rahi tavini a Iehova i mutaa ihora i to ratou ihotaata taa ê