Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau haamaitairaa ia faatupuhia te hau

Te mau haamaitairaa ia faatupuhia te hau

Te mau haamaitairaa ia faatupuhia te hau

TE FATATA ra o Ed i te pohe, e e riri to Bill ia ˈna. E 20 matahiti na mua ˈtu, ua rave o Ed i te hoê faaotiraa o tei faaere ia Bill i ta ˈna ohipa, e ua faataa ê te reira i teie nau hoa rahi tahito. I teie nei, te imi nei o Ed i te tatarahapa a nehenehe atu ai oia e pohe ma te hau. Aita râ o Bill i hinaaro e faaroo ia ˈna.

Fatata e 30 matahiti i muri aˈe a fatata ˈi o Bill i te pohe, ua faataa oia no te aha o ˈna i ore ai i faaore i te hapa. “Aita o Ed i tano i te na reiraraa i to ˈna hoa rahi roa ˈˈe. Aita vau i hinaaro noa ˈˈe e faahau e 20 matahiti i muri iho. . . . Ua hape paha vau, tera râ to ˈu manaˈo.” *

E ere pauroa te mau mârôraa i rotopu i te taata o te ite i te mau faahopearaa peapea mai teie, e pinepine râ i te haamauiui aore ra i te faainoino roa i te taata. A hiˈo na i te hoê taata o te manaˈo mai ia Ed ra te huru. Ma te ite papu e ua faaino te faaotiraa ta ˈna i rave, e nehenehe tera taata e ora ma te manaˈo haava faahapa e te oto rahi. Te mauiui nei râ o ˈna ia feruri oia i to to ˈna hoa o tei inoino faarueraa i to raua auhoaraa mai te mau pehu ra.

Area ra te hoê taata o te manaˈo mai ia Bill ra te huru, e hiˈo ïa oia ia ˈna iho mai te hoê taata hapa ore e e nehenehe e inoino rahi roa. I to ˈna manaˈo, ua ite maitai to ˈna hoa tahito e ua opua iho â i te faaino ia ˈna. E pinepine, ia peapea e piti taata, e tiaturi raua taitahi e o ˈna tei tano e na te tahi anaˈe te hape. No reira, e ô te mau hoa tahito i roto i te tamaˈi, ei auraa parau.

E tamau raua i te tamaˈi ma te mau mauhaa tamaˈi maniania ore—e fariu ê hoê ia haere mai te tahi, e e ape raua ia raua iho ia farerei raua i roto i te hoê pǔpǔ. I te atea ê, e hiˈo ino raua te tahi i te tahi ma te riri. Ia aparau raua, e faaoi raua i ta raua mau parau aore ra e mahiti mai te mau parau faaino o te tarai mai te tipi ra te huru.

Tera râ, noa ˈtu e au e ua taa ê roa raua, te tu ra to raua manaˈo i roto i te tahi mau tuhaa. E taa paha ia raua e e fifi rahi to raua e e mea mauiui te muturaa te hoê auhoaraa piri. Te ite ra paha raua i te mauiui o te pepe ino, e te ite ra raua toopiti e mea tia ia ravehia te hoê mea no te faaora i te reira. Tera râ, o vai te rave i te taahiraa matamua no te faatitiaifaro i te auhoaraa o tei ino e no te faahau? Aita hoê aˈe e hinaaro ra.

A 2 000 matahiti aˈenei, i te tahi taime, ua tupu te mau mârôraa uˈana i rotopu i te mau pǐpǐ a Iesu Mesia. (Mareko 10:35-41; Luka 9:46; 22:24) I muri aˈe hoê o ta ratou mau tatamaˈiraa, ua ui Iesu: “Eaha ta outou i mârô noa ia outou iho i te eˈatia ra?” No to ratou haama, ua mamû ratou e aita hoê noa ˈˈe o ratou i pahono atu. (Mareko 9:33, 34) Ua tauturu te mau haapiiraa a Iesu ia ratou ia faahau. Te tauturu noa râ ta ˈna aˈoraa, e ta vetahi o ta ˈna mau pǐpǐ, i te taata ia faatitiaifaro i te mau peapea e ia tataî i te mau auhoaraa tei mutu. E hiˈo mai tatou e nafea.

A tutava i te faahau

“Eita vau e hinaaro e paraparau i tera taata. Eita vau e hinaaro e ite faahou ia ˈna.” Mai te peu e ua na reira outou i te parau, e titauhia ia ohipa outou mai ta te mau irava bibilia i muri nei e faaite ra.

Ua haapii Iesu: “E teie nei ia hopoi oe i ta oe taoˈa horoa noa i te fata ra, e ua manaˈo ihora oe i reira, e e hara ta to taeae ia oe na; e vaiiho atu i to taoˈa i mua i te fata ra, e mata na i te haere e faite i to taeae.” (Mataio 5:23, 24) Ua parau atoa oia e: “Ia hamani ino to taeae ia oe ra, e haere, e faaite atu ia ˈna i ta ˈna hapa o orua anaˈe ra.” (Mataio 18:15) Ia faainoino outou i te hoê taata aore ra ia faainoino hoê ia outou, te haamahitihiti ra te mau parau a Iesu i te titauraa ia haere oioi outou e paraparau ia ˈna no te reira. E mea tia ia na reira outou “ma te aau mǎrû.” (Galatia 6:1) Te fa o taua aparauraa ra, e ere ïa te parururaa i to outou roo na roto i te imiraa i te mau otoheraa aore ra te motoraa i to outou enemi ia tatarahapa oia, o te faahauraa râ. E manuïa anei teie aˈoraa bibilia?

E paoti o Ernest i roto i te hoê piha ohipa rahi. * E rave rahi matahiti i te maoro, ua titau ta ˈna ohipa ia haapao maitai oia i te mau fifi rahi e te mau taata huru rau e ia tapea noa i te mau taairaa maitai e o ratou. Ua ite oia e mea ohie roa te peapea i te tupu. Te na ô ra oia e: “I te tahi taime e tupu te mau fifi i rotopu ia ˈu e o vetahi ê. Ia tupu râ te reira, e parahi au e te taata ra e e aparau mâua no nia i te fifi. A haere tia ˈtu ia ratou ra, i mua ia ratou, no te faatupu i te hau. E manuïa noa teie raveraa.”

No te taˈere e rave rau to Alicia mau hoa, e te parau nei oia e: “I te tahi taime e parau vau i te hoê mea, e i muri iho e manaˈo vau e ua faainoino paha vau i te hoê taata. E haere au e tatarahapa i taua taata ra. Mea pinepine aˈe paha vau i te tatarahapa i tei tia ia ˈu ia rave no te mea noa ˈtu e aita te tahi atu i inoino, e maitai aˈe râ vau i te na reiraraa. E ite ïa vau e aita e manaˈo hape.”

Faarururaa i te mau fifi

Tera râ, e mea pinepine te eˈa no te hau i roto i te mau tatamaˈiraa i te haafifihia. Ua na ô aˈena anei outou: “No te aha o vau na mua te haere e faahau? Na ˈna hoi te hape.” Aore ra ua haere aˈena anei outou e farerei i te hoê taata no te faatitiaifaro i te hoê peapea e ma te faaroo noa ˈtu ia ˈna i te parauraa mai e: “Aita ta ˈu e parau ia oe”? No to ratou mauiui, e pahono vetahi mai tera. Te na ô ra te Maseli 18:19 e: “Te taeae ra ia riri, e au ïa i te oire etaeta; e to ratou ra mârôraa e au i te teˈa auri o te pare ra.” No reira a tâuˈa i to te tahi atu huru aau. Mai te peu e e patoi o ˈna ia outou, a tiai maa taime iti e a tamata faahou. I muri iho e nehenehe “te oire etaeta” e mahiti mai e e nehenehe “te teˈa auri” e matara mai mai te opani no te faahauraa.

Te tahi atu haafifiraa i te hau, te faatura ia ˈna iho ïa. No vetahi, mea haama te tatarahaparaa aore ra te paraparauraa atoa i te hoê enemi. E mea tano te haapeapearaa no te faatura ia ˈna iho, tera râ ia patoi te hoê taata i te faatupu i te hau, e haamaitai anei aore ra e faaiti mai anei te reira i te faatura ia ˈna iho? Te huna ra anei te haapeapearaa no te faatura ia ˈna iho i te teoteo?

Te faaite ra te papai bibilia o Iakobo e e taairaa to rotopu i te feruriraa aimârô e te teoteo. I muri aˈe i te faataaraa i te mau “tamaˈi” e “mârô” ta vetahi mau Kerisetiano e faatupu ra i rotopu ia ratou iho, ua parau â oia e: “E patoi mai te Atua i te feia teoteo, e horoa mai râ i te maitai i te feia haehaa.” (Iakobo 4:1-3, 6) E nafea te teoteo e haafifi ai i te faahauraa?

E haavare te teoteo i te taata, ma te turai ia ratou ia manaˈo e mea maitai aˈe ratou ia vetahi ê. E manaˈo te mau taata teoteo e e mana to ratou no te faataa i te faufaa morare o to ratou taata-tupu. E nafea ïa? Ia fa mai te mau peapea, e pinepine ratou i te hiˈo i to ratou mau enemi mai te huru ra e aita e tiaturiraa e maitai mai ai ratou. E turai te teoteo ia vetahi ia hiˈo i te mau taata o tei peapea e o ratou ei taata aita e faufaa ia tâuˈa ˈtu, e aita e faufaa ia tatarahapa ˈtu. No reira, e pinepine te mau taata e arataihia ra e te teoteo i te vaiiho noa i te mau mârôraa eiaha râ i te faatitiaifaro ma te au.

Mai te hoê patu o te tapea ra i te tereraa pereoo i nia i te hoê purumu rahi, e pinepine te teoteo i te tapea i te mau taahiraa e aratai atu i te hau ra. No reira, mai te peu e te ite ra outou e te fifi ra outou i te faahau e te hoê taata, te aro ra paha ïa outou i te teoteo. E nafea outou e faaruru ai i te teoteo? Na roto ïa i te faatupuraa i te huru maitai taa ê roa i te reira—te haehaa.

A rave i te mea taa ê roa

E faaitoito rahi te Bibilia i te haehaa. “Te utua o te faahaehaa e te mǎtaˈu ia Iehova, o te taoˈa rahi ïa, o te tura ïa, o te ora ïa.” (Maseli 22:4) I roto i te Salamo 138:6, te taio ra tatou i te manaˈo o te Atua i te feia haehaa e te feia teoteo: “Teitei noâ Iehova e haapao mai â oia i tei haehaa: area tei teoteo, ei te atea ê oia e hiˈo mai ai.”

E rave rahi o te faafaito ra i te haehaa e te haama. E au ra e tera ta te mau tia faatere o te ao e manaˈo nei. Noa ˈtu e e mau nunaa taatoa te auraro nei i to ratou hinaaro, e ape te mau tia faatere poritita i te farii i ta ratou mau hape. Te faarooraa i te hoê tia faatere ia parau e, “Ua hape au” e parau apî maere roa ïa. Aita i maoro aˈenei, i to te hoê tia faatere tahito tatarahaparaa no ta ˈna hape i roto i te hoê ati pohe, ua faahitihia ta ˈna mau parau i roto i te mau vea.

Te haehaa, o te huru maitai o te aau faahaihai ïa, te taa ê roa ïa i te teoteo aore ra huru faateitei. Te haehaa, o te manaˈo o te hoê taata ia ˈna iho ïa, eiaha râ te manaˈo o vetahi no nia ia ˈna. Eita te fariiraa te taata ma te haehaa i ta ˈna mau hape e te tatarahapa-mau-raa e faahaama i te hoê taata; e haamaitai râ te reira i to ˈna roo. Te na ô ra te Bibilia e: “Aore â i pohe ra, te teoteo ra te aau taata; o te haehaa râ to te tura na mua.”—Maseli 18:12.

No nia i te mau tia poritita o te ore e tatarahapa i ta ratou mau hape, ua parau te hoê taata orero e: “Ma te peapea mau, e au ra e te manaˈo nei ratou e e tapao o te paruparu te fariiraa i te mau hape. Eita te taata paruparu e o te tapitapi e parau haere noa, ‘A faaore mai na i ta ˈu hape.’ O te mau taata aau horoa noa e te itoito te ore e ere i to ratou tura ia parau ratou e, ‘Ua hape au.’” Hoê â huru no te mau taata e ere i te tia poritita. Mai te peu e e tutava outou i te mono i te teoteo na roto i te haehaa, e manuïa ïa ta outou mau opuaraa no te hau i roto i te mau peapea. A hiˈo na mea nafea to te hoê utuafare iteraa i te reira.

Ua faatupu te hoê taa-ore-raa i rotopu ia Julie e to ˈna teina ra o William i te peapea. No to ˈna riri rahi ia Julie e ta ˈna tane o Joseph, ua tâpû roa o William i te mau taairaa e o raua. Ua faahoˈi pauroa atoa o ˈna i te mau ô ta Julie raua Joseph i horoa na ˈna tau matahiti i te maoro. A mairi ai te mau avaˈe, ua mono te inoino i te taairaa piri ta teie taeae e tuahine i fanaˈo i mutaa iho.

Ua faaoti râ o Joseph i te faaohipa i te Mataio 5:23, 24. Ua tamata oia i te haafatata ˈtu i to ˈna taoete ma te aau mǎrû e ua hapono atu i te mau rata no te tatarahapa i te faainoinoraa ia ˈna. Ua faaitoito o Joseph i ta ˈna vahine ia faaore i te hapa a to ˈna teina. I te pae hopea, ua ite o William e te hinaaro mau ra o Julie e o Joseph i te faahau, e ua tamǎrû te reira ia ˈna. Ua farerei William e ta ˈna vahine ia Julie raua Joseph; ua tatarahapa pauroa ratou, ua tauahi, e ua faatitiaifaro i to ratou auhoaraa.

Mai te peu e te hinaaro uˈana ra outou e faatitiaifaro i te hoê peapea e te hoê taata, a faaohipa i te mau haapiiraa o te Bibilia ma te faaoromai e a tutava i te faatupu i te hau e o ˈna. E tauturu mai Iehova ia outou. No outou atoa ta te Atua i parau ia Iseraela i tahito ra e: “Ahiri oe i faaroo mai i te mau faaue na ˈu e; ua riro ïa to oe maitai mai te pape pue ra.”—Isaia 48:18.

[Nota i raro i te api]

^ No roto mai i te hoê buka (The Murrow Boys—Pioneers on the Front Lines of Broadcast Journalism) a Stanley Cloud e Lynne Olson.

^ Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

[Hohoˈa i te api 7]

E pinepine te tatarahaparaa i te faatupu faahou i te hau