Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Manaˈo faufaa o te buka hoê a Samuela

Manaˈo faufaa o te buka hoê a Samuela

Mea ora te parau a Iehova

Manaˈo faufaa o te buka hoê a Samuela

O TE matahiti 1117 H.T.T. teie. Fatata e toru hanere matahiti paha tei mairi mai to Iosua faahope-roa-raa i te haru i te Fenua tǎpǔhia. Te haere maira te feia rarahi no Iseraela i ta Iehova peropheta ra ma te hoê aniraa faahiahia. E pure te peropheta no te reira, e e farii Iehova i ta ratou aniraa. E haapapu te reira i te hopea o te tau o te mau tavana e te omuaraa o te tau e faatere ai te mau arii taata ia Iseraela. E faataa te buka bibilia hoê a Samuela i te mau tupuraa anaanatae no nia i tera taime tauiraa rahi i roto i te aamu o te nunaa o Iseraela.

Papaihia e Samuela, Natana, e Gada, e puohu te Samuela Hoê i te hoê area tau 102 matahiti—mai te 1180 tae atu i te 1078 H.T.T. (Paraleipomeno 1, 29:29) E faatiaraa teie no e maha aratai o Iseraela. E tavini e piti ei tavana, e piti ei arii; e mea auraro e piti ia Iehova, e piti aita ïa. E haamatau atoa mai tatou e piti vahine hiˈoraa maitai e te hoê taata tamaˈi itoito e te mǎrû râ. E horoa mai tera mau hiˈoraa i te mau haapiiraa faufaa no nia i te mau huru e ohipa e mea tano ia pee e ia patoi. E nehenehe te mau tumu parau o te Samuela Hoê e ohipa puai i nia i to tatou mau manaˈo e ta tatou mau haaraa.—Hebera 4:12.

TO SAMUELA MONORAA IA ELI EI TAVANA

(Samuela 1, 1:1–7:17)

O te taime teie o te Oroa Haapueraa maa, e te oaoa rahi ra Hana o te ora ra i Rama. * Ua pahono mai Iehova i ta ˈna mau pure, e ua fanau maira i te hoê tamaiti. No te faatupu i ta ˈna euhe, e hopoi Hana i ta ˈna tamaiti ia Samuela ra no te taviniraa i “te fare o Iehova.” I reira, “rave atura” te tamaiti ra “i te ohipa a Iehova i mua i te aro o te tahuˈa ra o Eli.” (Samuela 1, 1:24; 2:11) E mea apî â Samuela, paraparau maira Iehova ia ˈna, i te faaiteraa i ta ˈna haavaraa i nia i te utuafare o Eli. A paari mai ai Samuela, ite aˈera te taata atoa i Iseraela ia ˈna ei peropheta na Iehova.

I te pae hopea, ua aro maira to Philiseti ia Iseraela. Haru atura ratou i te afata e taparahi pohe atura i na pue tamaiti a Eli. I to ˈna faarooraa i te parau apî, pohe roa aˈera Eli, e taata ruhiruhia oia, “a maha aˈera o ˈna ahururaa i te matahiti i te tavanaraa i nia ia Iseraela.” (Samuela 1, 4:18) E riro to ratou haruraa i te afata ei ati no to Philiseti, no reira ratou i faahoˈi atu ai i to Iseraela. E haava Samuela i teie nei ia Iseraela, e e hau to te fenua.

Uiraa bibilia pahonohia:

2:10—No te aha Hana i pure ai ia Iehova ia ‘horoa mai i te itoito i ta ˈna ra arii’ i te mea e aita e arii taata i nia ia Iseraela? Ua tohuhia te tumu e hinaaro ai te mau Iseraela i te hoê arii taata i roto i te Ture a Mose. (Deuteronomi 17:14-18) I roto i ta ˈna parau tohu i nia i te roˈi poheraa, i parau na Iakoba e: “E ore roa Iuda e ere i te sepeta [e taipe o te mana arii].” (Genese 49:10) Hau atu â, no nia ia Sara—te tupuna vahine o te mau Iseraela—ua parau Iehova e: “E hui arii atoa te fanau ia ˈna no te mau fenua.” (Genese 17:16) No reira Hana i pure ai no nia i te hoê arii no a muri aˈe.

3:3—I te tupuraa mau, ua taoto anei Samuela i roto i te vahi Moˈa Roa? Aita roa. E ati Levi o Samuela o te utuafare ati Kohata e ere i te opu tahuˈa. (Paraleipomeno 1, 6:33-38) No reira, aita oia i faatiahia ia “haafatata mai . . . i te mau mea moˈa roa ra.” (Numera 4:17-20) Te tuhaa noa o te vahi haamoriraa ta Samuela e nehenehe e haere atu, o te aua ïa o te sekene. O te vahi ïa i titauhia ˈi oia ia taoto. E au ra e ua taoto atoa o Eli i te tahi atu vahi i roto i te aua. Ma te papu maitai, te faahiti ra te parau “te vahi i vai ai te afata o te faufaa a te Atua” i te sekene iho.

7:7-9, 17—No te aha Samuela i pûpû ai i te tusia taauahi i Mizepa e i faatia ˈi i te hoê fata i Rama, i te mea e e pûpû-tamau-hia na te mau tusia i te vahi noa ta Iehova i haapao? (Deuteronomi 12:4-7, 13, 14; Iosua 22:19) I muri aˈe i te iritiraahia te Afata moˈa mai roto mai i te sekene i Silo, aita te vairaa mai o Iehova i ite-papu-faahou-hia i reira. No reira ei tia no te Atua, ua pûpû Samuela i te hoê tusia taauahi i Mizepa e ua faatia atoa i te hoê fata i Rama. E au ra e ua fariihia taua mau ohipa ra e Iehova.

Haapiiraa no tatou:

1:11, 12, 21-23; 2:19. E hiˈoraa nehenehe no te mau vahine atoa e mǎtaˈu ra i te Atua te huru o Hana a pure ai oia, to ˈna haehaa, to ˈna mauruuru no to Iehova maitai, e no to ˈna here metua vahine.

1:8. Auê ïa hiˈoraa maitai roa ta Elikana i vaiiho papu mai i te faaitoitoraa ia vetahi ê i te parau! (Ioba 16:5) Ma te faahapa ore, ua ui na mua oia ia Hana tei hepohepo e: “Eaha i inoino ai to aau?” Ua faaitoito te reira ia ˈna ia aparau no nia i to ˈna mau manaˈo hohonu. E ua haapapu faahou o Elikana i to ˈna here ia ˈna, ma te parau e: “E ere anei i te maitai rahi to ˈu, i to te tamarii e ia tino ahuru noa ˈtu, ia oe ra?”

2:26; 3:5-8, 15, 19. Na roto i te haapao-maitai-raa i te ohipa i faauehia mai e te Atua, te raveraa i te faaineineraa pae varua, e te faaiteraa i te peu maitai e te faatura, e “herehia mai” tatou e te Atua e te taata atoa.

4:3, 4, 10. Eita te hoê taoˈa noa ˈtu e mea moˈa mai te afata o te faufaa e faaohipahia ei taritoa no te paruru. E mea tia ia ‘ara ia tatou i te mau idolo.’—Ioane 1, 5:21.

TE ARII MATAMUA O ISERAELA—E MANUÏARAA AORE RA E MANUÏA-ORE-RAA?

(Samuela 1, 8:1–15:35)

Mea taiva ore Samuela ia Iehova i to ˈna oraraa taatoa, aita râ ta ˈna mau tamaiti i haere ma te paieti. I to te feia rarahi atoa o Iseraela aniraa i te hoê arii taata, ua farii Iehova ia fanaˈo ratou i te hoê. E pee Samuela i te aratairaa a Iehova e e faatahinu oia ia Saula, hoê ati Beniamina haviti, ei arii. E haapaari atu â Saula i to ˈna tiaraa arii i to ˈna haapauraa i to Amona.

E tairi ta Saula tamaiti puai o Ionatana i te hoê nuu Philiseti. E aro mai to Philiseti i to Iseraela ma te hoê nuu rahi mau. E mǎtaˈu Saula e e pûpû o ˈna iho i te hoê tusia ma te faaroo ore. Ma te rave noa i ta ˈna hopoi mauhaa tamaˈi, e aro Ionatana itoito i te tahi atu puhapa Philiseti. E faataupupuhia râ te upootiaraa e te hoê parau tǎpǔ feruri-ore-hia a Saula. E ‘tamaˈi atura Saula i te mau enemi atoa no ˈna e ati noa ˈˈe.’ (Samuela 1, 14:47) Noa ˈtu râ te upootiaraa ˈtu i nia i to Amaleka, e faaroo ore oia ia Iehova na roto i te faaoraraa i tei ‘faataahia no te haamouraa.’ (Levitiko 27:28, 29) Ei faahopearaa, e faarue ê Iehova ia Saula ei arii.

Uiraa bibilia pahonohia:

9:9—Eaha te nehenehe e tapaohia no nia i te mau parau ra ‘e hiˈo to te peropheta nei iˈoa i mutaa ihora’? E faaite paha teie mau parau e, a ite-rahi-hia ai te mau peropheta i te tau o Samuela e i te roaraa o te tau o te mau arii i Iseraela, ua monohia mai te parau ra “hiˈo” e te taˈo ra “peropheta.” O Samuela tei hiˈohia mai te matamua i roto i te nanairaa o te mau peropheta.—Ohipa 3:24.

14:24-32, 44, 45—Ua ere anei Ionatana i to te Atua farii maitai no te amuraa i te meli ma te ofati i ta Saula parau tǎpǔ? E au ra e aita teie ohipa i aratai ia riri te Atua ia Ionatana. Na mua roa, aita Ionatana i ite no nia i te parau tǎpǔ a to ˈna metua tane. Hau atu â, e haafifi te parau tǎpǔ, o tei ravehia ma te hoê itoito rahi tano ore aore ra ma te hoê hiˈoraa hape o te mana arii, i te nunaa. E nafea tera huru parau tǎpǔ e fariihia ˈi e te Atua? Noa ˈtu e ua ineine Ionatana i te farii i te mau faahopearaa o te ofatiraa i te tǎpǔ, ua faaorahia oia.

15:6—No te aha te ati Keni i fanaˈo ai i te hamani maitai taa ê a Saula? E mau tamaiti te ati Keni na to Mose metua hoovai tane. I tauturu na ratou i te mau Iseraela i muri aˈe i to ratou faarueraa i te mouˈa Sinai. (Numera 10:29-32) I te fenua Kanaana, ua ora atoa te ati Keni i rotopu i te mau tamaiti o Iuda i te hoê taime. (Te mau tavana 1:16) Noa ˈtu râ e ua faaea maoro ratou i rotopu i te ati Amaleka e te tahi atu mau nunaa taa ê, ua vai noa te auhoaraa i rotopu i te ati Keni e o Iseraela. E, no te hoê tumu maitai, ua faaora Saula i te ati Keni.

Haapiiraa no tatou:

9:21; 10:22, 27. Ua tapea te aau faahaihai e te haehaa o Saulo a riro mai ai oia na mua ei arii, ia ˈna ia ohipa ma te maamaa i to te tahi pae “taata haapao ore” oreraa e farii i to ˈna mana arii. E paruru tera huru haerea i te mau ohipa maamaa!

12:20, 21. Eiaha e vaiiho i ‘te mau mea faufaa ore,’ mai te tiaturiraa i te taata, te tiaturiraa i te nuu a te mau nunaa, aore ra te haamoriraa idolo, ia haafariu ê ia outou i te taviniraa ia Iehova.

12:24. Te hoê tauturu faufaa no te tapea i te mǎtaˈu faatura ia Iehova e te taviniraa ia ˈna ma to tatou aau atoa, o te ‘haamanaˈoraa ïa i to ˈna hamani maitai rahi’ i to ˈna nunaa i tahito mai teie nei tau atoa.

13:10-14; 15:22-25, 30. A ara i te teoteo—faaitehia na roto i te mau ohipa auraro ore aore ra te hoê haerea ahaaha.—Maseli 11:2.

UA MAITIHIA HOÊ TAMAITI TIAI MAMOE NO TE FAATERE

(Samuela 1, 16:1–31:13)

E faatavai Samuela ia Davida no te opu o Iuda no te riro mai ei arii no a muri aˈe. I muri rii noa ˈˈe, e haapohe Davida i te tiapai taata Philiseti ra o Golia i te hoê noa pata. E tupu te hoê auhoaraa piri i rotopu ia Davida e Ionatana. E tuu Saula ia Davida i nia i ta ˈna feia tamaˈi. Ei pahonoraa i ta Davida upootiaraa e rave rahi, e himene te mau vahine Iseraela: “Ua pohe ta Saula e ua tausani, ua ahuru râ te tausani i ta Davida.” (Samuela 1, 18:7) Ma te î i te feii, e imi Saula i te haapohe ia Davida. I muri aˈe e toru tamataraa a Saula, e horo ê Davida e e tapuni haere oia.

I te roaraa o to ˈna mau matahiti horo-ê-raa, e faaherehere Davida i te ora o Saula e piti taime. E farerei atoa e e faaipoipo oia i te pae hopea i te purotu ra o Abigaila. A aro mai ai to Philiseti i to Iseraela, e imi Saula ia Iehova. E faarue râ Iehova ia ˈna. Ua pohe Samuela. A ino roa ˈi oia, e farerei Saula i te hoê vahine taura, no te faaroo noa ˈtu e e haapohehia oia i roto i te tamaˈi i to Philiseti. I roto i tera aroraa, e pepe ino roa o Saula, e e haapohehia ta ˈna mau tamaiti. E opani teie faatiaraa ma te poheraa o Saula ei arii manuïa ore. E tapuni noâ Davida.

Uiraa bibilia pahonohia:

16:14—Eaha te varua ino i haamǎtaˈu ia Saula? Te varua ino i faaere ia Saula i te hau o to ˈna feruriraa, o te huru ino ïa o to ˈna feruriraa e o to ˈna aau—to ˈna hinaaro ru o roto e rave i te mea hape. Ia iriti ê Iehova i to ˈna varua moˈa, e ere Saula i ta ˈna parururaa e e faaterehia oia e to ˈna iho feruriraa ino. I te mea e ua faatia te Atua e ia mono taua varua ra i to ˈNa varua moˈa, te parauhia ra no tera varua ino “te hoê varua ino i tuua mai e Iehova.”

17:55-58—Ia au i te Samuela 1, 16:17-23, no te aha Saula e ui ai e e tamaiti Davida na vai? E ere ta Saula uiraa no nia noa i te iˈoa o to Davida metua tane. Peneiaˈe, te hinaaro ra oia e ite eaha te huru o te taata i fanau mai i te hoê tamaiti i rave noa aˈenei i te ohipa maere e haapohe i te hoê tiapai taata.

Haapiiraa no tatou:

16:6, 7. Maoti i te huru ê i te huru rapaeau o te tahi pae aore ra i te haava-oioi-raa ia ratou, e mea tia ia tamata tatou i te hiˈo ia ratou mai ta Iehova e hiˈo ra ia ratou.

17:47-50. E nehenehe tatou e faaruru ma te itoito i te patoiraa aore ra i te hamani-ino-raa a te mau enemi e au ia Golia ra te huru no te mea “na Iehova te tamaˈi.”

18:1, 3; 20:41, 42. E nehenehe te mau hoa mau e itehia i rotopu i te feia e here ra ia Iehova.

21:12, 13. Te tiai ra Iehova e ia faaohipa tatou i to tatou mau aravihi i te pae feruriraa e te neheneheraa tatou e faaruru i te mau tupuraa fifi i roto i te oraraa. Ua horoa mai oia i ta ˈna Parau faaurua, o te tufa mai i te haapao maitai, te ite, e te puai feruriraa. (Maseli 1:4, MN) Te vai atoa ra ia tatou te tauturu a te mau matahiapo Kerisetiano faatoroahia.

24:6; 26:11. E hiˈoraa maitai roa o te faaturaraa mau no tei maitihia e Iehova ta Davida e horoa maira!

25:23-33. E hiˈoraa faahiahia to Abigaila parau maitai.

28:8-19. I roto i ta ratou mau tutavaraa no te aratai hape aore ra no te tuino i te taata, e nehenehe te mau varua ino e faahua e e te tahi taata pohe ratou. E mea tia ia maue ê tatou i te mau peu hiˈohiˈo atoa.—Deuteronomi 18:10-12.

30:23, 24. E faaite teie faaotiraa, niuhia i nia i te Numera 31:27, e e haafaufaa Iehova i te feia atoa e turu ra ma te tavini i roto i te amuiraa. E noa ˈtu eaha ta tatou e rave, “e rave [anaˈe] ma te aau atoa mai te mea e e na te Fatu [ra o Iehova], eiaha na te taata.”—Kolosa 3:23.

‘E maitai rahi tei te aha i tei te tusia’?

Eaha te parau mau tumu e haapapuhia ra e te mau tupuraa o Eli, Samuela, Saula, e o Davida? O teie anei: “E maitai rahi tei te haapao i tei te tusia, e maitai rahi tei te faaroo i tei te toâhua mamoe oni ra. Ua faito atoa te faaroo ore i te hara a te hiˈohiˈo, e te mârô i te [peu tahutahu e te teraphi].”—Samuela 1, 15:22, 23; MN.

Auê ïa fanaˈoraa taa ê ta tatou i te apitiraa i roto i te ohipa pororaa i te Basileia e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ na te ao atoa nei! A pûpû ai tatou na Iehova i ‘te tusia o to tatou vaha,’ ia ohipa tatou ia au i te faito rahi roa ˈˈe o ta tatou e nehenehe e horoa no te auraro i te aratairaa ta ˈna e horoa ra na roto i ta ˈna Parau i papaihia e te tuhaa o ta ˈna faanahonahoraa i nia i te fenua nei.—Hosea 14:2; Hebera 13:15.

[Nota i raro i te api]

^ No te imi i te mau vahi rau faahitihia i roto i te buka hoê a Samuela, a hiˈo i te mau api 18-9 o te buka rairai ra ‘Voyez le bon pays,’ neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 29]

Ua taui te arii haehaa e te aau faahaihai matamua o Iseraela ei arii ahaaha e te teoteo

[Hohoˈa i te api 30]

E nehenehe tatou e tiaturi i te aha ia patoi mai te mau enemi e au ia Golia ra te huru?