Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe te Bibilia e tauturu ia outou ia ite i te oaoa

E nehenehe te Bibilia e tauturu ia outou ia ite i te oaoa

E nehenehe te Bibilia e tauturu ia outou ia ite i te oaoa

NOA ˈTU e e ere i te hoê buka no te ea, te tatara ra râ te Bibilia i te faahopearaa ta te mau manaˈo horuhoru—faaitoito anei aore ra faatoaruaru—e nehenehe e faatupu i nia i te ea pae feruriraa e pae tino o te hoê taata. “E maitai to te aau rearea mai te raau maˈi atoa ra,” ta te Bibilia ïa e parau ra, “e mǎrô râ te ivi i te aau taiâ.” I mua ˈtu â, te taio nei tatou: “Ia paupau to aho i te mahana e ati ai ra, te iti hua ra to oe itoito.” (Maseli 17:22; 24:10) E nehenehe te toaruaruraa e tupohe i to tatou itoito, e haaparuparu ia tatou a ore roa ˈi tatou e hinaaro e taui aore ra e imi i te tauturu.

E nehenehe atoa te toaruaruraa e haafifi i te hoê taata i te pae varua. E pinepine te feia e haafaufaa ore nei ia ratou i te manaˈo e eita roa ˈtu ratou e nehenehe e fanaˈo i te hoê taairaa maitai e te Atua e e fariihia e ana. Ua feaa o Simone, tei faahitihia i roto i to na mua ˈtu tumu parau, e e au anei oia i “te huru taata ta te Atua e farii.” Ia hiˈo râ tatou i roto i te Parau a te Atua, te Bibilia, te ite ra tatou e e manaˈo maitai to te Atua i te feia e tutava nei i te faaoaoa ia ˈna.

Te tâuˈa ra iho â te Atua

Te faaite maira te Bibilia e “te fatata nei Iehova i te feia aau paruparu ra; e te faaora nei oia i te taata aau taiâ.” Aita te Atua e vahavaha ra i “te aau paruparu ra e te oto ra,” te fafau ra râ oia e ‘faaanaanaea i te aau o tei haehaa ra, e e faaitoito i te aau o tei tatarahapa.’—Salamo 34:18; 51:17; Isaia 57:15.

I te hoê taime, ua ite te Tamaiti a te Atua, o Iesu, i te faufaaraa ia faataa i ta ˈna mau pǐpǐ i te mea e e hiˈo te Atua i te mea maitai i roto i ta ˈNa mau tavini. Na roto i te hoê faahohoˈaraa, ua faaite oia e e ite te Atua ia topa te hoê manu rii i raro—ta te rahiraa o te taata e ore e haafaufaa roa. Ua haamahitihiti atoa oia e e ite te Atua i te tuhaa haihai roa ˈˈe o te taata, tae noa ˈtu i te rahiraa rouru o to ratou upoo. Ua faaoti Iesu i ta ˈna faahohoˈaraa ma te parau e: “Eiaha maori outou e mǎtaˈu, e maitai rahi hoi to outou i to te manu e ia rahi noa ˈtu.” (Mataio 10:29-31) * Ua faaite Iesu e noa ˈtu eaha ta te taata e nehenehe e manaˈo no nia ia ratou iho, mea faufaa te feia faaroo i te aro o te Atua. Inaha, te haamanaˈo maira te aposetolo Petero e “e ore te Atua e haapao i te huru o te taata. O tei mǎtaˈu râ ia ˈna, e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.”—Ohipa 10:34, 35.

A tapea i te hoê huru hiˈoraa faito noa

Te faaitoito maira te Parau a te Atua ia faito noa ta tatou huru hiˈoraa ia tatou iho. Ma te faauruhia, ua papai te aposetolo Paulo e: “Teie ta ˈu parau ia outou atoa e ati noa aˈe, i te maitai i horoahia mai ia ˈu nei, eiaha ia hau te manaˈo ia ˈna iho, i tei au ia ˈna ia manaˈo ra: e haapao maite râ i te manaˈo, ia au i te huru o te faaroo i tufahia e te Atua i te taata atoa ra.”—Roma 12:3.

Papu maitai, eita tatou e hinaaro ia hau te manaˈo ia tatou iho a teoteo roa ˈi; eita atoa tatou e hinaaro e topa i roto i te tahi atu huru hiˈoraa ma te manaˈo e e ere tatou i te mea faufaa. Ta tatou râ fa, ia faatupu ïa i te hoê huru hiˈoraa au noa no nia ia tatou iho e tia ˈi, ma te tâuˈa i to tatou mau vahi puai tae noa ˈtu i to tatou nei mau taotiaraa. O ta te hoê ïa vahine Kerisetiano i parau: “E ere au i te hoê taata ino; e ere atoa vau i te hoê taata faahiahia. E pae maitai e e pae ino to ˈu, e hoê â huru no te mau taata atoa.”

Parau mau, ia noaa mai tera huru hiˈoraa faito noa, mea ohie aˈe ia parau i te rave. E titauhia paha te hoê tutavaraa rahi no te faaore i te manaˈo faatoaruaru rahi roa ino ia tatou iho ta tatou i faatupu e rave rahi matahiti i te maoro. Maoti râ te tauturu a te Atua e nehenehe ai tatou e taui i to tatou huru taata tae noa ˈtu i ta tatou huru hiˈoraa i te oraraa. Oia mau, o ta te Parau a te Atua ïa e faaitoito ra ia tatou ia rave. Te taio nei tatou: “E haapae outou i ta outou parau i mutaa ihora, i te taata tahito i tei ino i te hinaaro haavare ra; [e tia râ ia outou ia faaapîhia i roto i te puai e turai ra i to outou huru feruriraa, e ia ahu i te huru taata apî o tei poietehia ia au i te hinaaro o te Atua i roto i te parau-tia e te taiva ore mau].”—Ephesia 4:22-24; MN.

Ma te tutava i te taui i ‘te puai e turai ra i to tatou huru feruriraa,’ oia hoi, te manaˈo turai puai aˈe o to tatou huru feruriraa, e nehenehe tatou e taui i to tatou huru taata faatoaruaru rahi roa ino ei huru taata faaitoito. Ua taa ia Lena, tei faahitihia i roto i to na mua ˈtu tumu parau, i te reira i te taime a tinai ai o ˈna i te manaˈo e aita hoê noa ˈˈe taata e nehenehe e here ia ˈna aore ra e tauturu ia ˈna, aita hoê noa ˈˈe mea e taui aore ra e nehenehe e taui i to ˈna manaˈo no nia ia ˈna iho. Eaha te aˈoraa bibilia e au ia faaohipa i tauturu ia Lena, ia Simone, e ia vetahi ê ia taui?

Te tahi mau faaueraa tumu bibilia e tauturu ia oaoa ˈtu â

“E tuu oe i ta oe hopoia ia Iehova ra, e na ˈna oe e tauturu mai.” (Salamo 55:22) Na mua roa, e nehenehe te pure e tauturu ia tatou ia ite i te oaoa mau. Te na ô ra o Simone: “Ia toaruaru vau, e fariu vau ia Iehova e e ani au i ta ˈna tauturu. I roto i te mau tupuraa atoa ta ˈu i farerei, ua ite noa na vau i to ˈna puai e ta ˈna aratairaa.” Ia aˈo mai te papai salamo ia tuu i ta tatou hopoia ia Iehova ra, te haamanaˈo maira ïa e eita noa Iehova e tâuˈa ia tatou, e hiˈo atoa mai râ ia tatou ei taata e au ia fanaˈo i ta ˈna tauturu e turu. I te arui o te oroa Pasa o te matahiti 33 T.T., ua oto te mau pǐpǐ a Iesu no to ˈna faahitiraa ˈtu i to ˈna revaraa e fatata roa maira. Ua faaitoito Iesu ia ratou ia pure i te Metua, e ua na ô faahou oia: “E ani, e roaa ïa ia outou, ia tia roa to outou oaoa.”—Ioane 16:23, 24.

“E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35) Mai ia Iesu i haapii, e tuhaa faufaa te horoaraa no te ite i te oaoa mau i roto i te oraraa. E tauturu te faaohiparaa i teie parau mau bibilia ia tatou ia tiatonu i to vetahi ê mau hinaaro eiaha râ i to tatou iho mau paruparu. Ia tauturu tatou ia vetahi ê e ia ite tatou i to ratou mauruuru, e manaˈo maitai aˈe to tatou no nia ia tatou iho. Ua papu ia Lena e te faaite-tamau-raa i te parau apî maitai no roto mai i te Bibilia i to ˈna mau taata-tupu, e tauturu ïa te reira ia ˈna i roto e piti tuhaa. “A tahi, e horoa mai te reira i te huru oaoa e te mauruuru ta Iesu i faahiti,” ta ˈna ïa e parau ra. “A piti, mea rahi te pahonoraa maitai ta ˈu e fanaˈo no ô mai ia vetahi ê, o te tauturu ia ˈu ia ite i te oaoa.” Ma te horoa rahi ia tatou iho, e ite tatou i te tanoraa o te Maseli 11:25: “Tei pîpî i te pape ra, e pîpî-atoa-hia mai oia.”

“E mahana ino anaˈe to te taata maˈi ra; area tei rearea te aau ra e fanaˈo rahi to ˈna.” (Maseli 15:15) E faaotiraa ta tatou paatoa i nia i ta tatou huru hiˈoraa ia tatou iho e i to tatou tupuraa. E nehenehe tatou e riro mai te taata e hiˈo ino i te mau mea atoa e e ahoaho, aore ra e nehenehe tatou e maiti e feruri ma te tano, e “rearea te aau,” e e oaoa mai te huru ra e e fanaˈo rahi to tatou. Te na ô ra o Simone: “E tutava vau i te tapea i te manaˈo faaitoito, ia nehenehe. E haa noa vau i roto i ta ˈu iho haapiiraa e i roto i te taviniraa, e e tamau maite au i roto i te pure. E tutava atoa vau i te amui atu i te feia e feruriraa faaitoito to ratou, e e tutava vau i te turu e i te tauturu ia vetahi ê.” E aratai tera huru aau i te oaoa mau, mai ta te Bibilia e aˈo mai ra: “Ia rearea e ia oaoa ia Iehova, outou, e te feia parau-tia; e umere i te oaoa, outou, e te feia i tia te aau ra.”—Salamo 32:11.

“E aroha mai â te taua i te mau mahana atoa ra, i fanau mai râ te taeae no te anotau e ati ai ra.” (Maseli 17:17) E nehenehe te faaiteraa i te hoê taata here aore ra i te hoê taata aˈo e tiaturihia e tauturu ia tatou ia faaruru i te mau manaˈo faatoaruaru e ia tinai atu hou te reira a faateimaha ˈi ia tatou. E nehenehe te aparauraa e o vetahi ê e tauturu ia tatou ia hiˈo i te mau mea ma te tano e te faito noa. “Ua tauturu rahi mai te aparauraa no nia i to ˈu mau manaˈo hohonu,” ta Simone ïa e faˈi nei. “E hinaaro oe e faaite i te hoê taata eaha to oe huru. E pinepine, e navai noa te faaiteraa i to tatou mau manaˈo hohonu.” E tauturu te na reiraraa ia outou ia ite i te tanoraa o te maseli o te na ô ra e: “E oto tei te aau o te taata ra, e piˈo ïa i raro; hoê roa râ parau maitai ra, oaoa aˈera ïa.”—Maseli 12:25.

Ta outou e nehenehe e rave

Ua hiˈopoa mai tatou i te tahi noa o te mau faaueraa tumu bibilia faahiahia e rave rahi e te au hoi ia faaohipa o te nehenehe e tauturu ia tatou ia na nia ˈˈe i te mau manaˈo faatoaruaru e ia ite i te oaoa mau. Mai te peu e to roto outou i te feia e aro nei i te manaˈo e mea faufaa ore ratou iho, te faaitoito nei matou ia outou ia hiˈopoa hohonu atu â i te Parau a te Atua, te Bibilia. A haapii i te faatupu i te manaˈo hohonu tano e te faito noa no nia ia outou iho e to outou taairaa e te Atua. To matou tiaturiraa haavare ore e maoti te aratairaa a te Parau a te Atua, e nehenehe ai outou e ite i te oaoa mau i roto i te mau mea atoa ta outou e rave.

[Nota i raro i te api]

^ E tatarahia teie tuhaa o te Papai i te mau api 24 e 25.