Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua hope ia Iehova i te taio i “te rouru o to outou upoo”

Ua hope ia Iehova i te taio i “te rouru o to outou upoo”

Ua hope ia Iehova i te taio i “te rouru o to outou upoo”

‘E ore te hoê manu rii e moe i to outou Metua ia mairi i raro i te repo. Eiaha ˈtu â ïa, ua hope atoa ra te rouru o to outou upoo na i te taiohia.’—MATAIO 10:29, 30.

1, 2. (a) No te aha Ioba i manaˈo ai e ua faarue te Atua ia ˈna? (b) Te horoa ra anei te mau parau a Ioba i te manaˈo e e enemi oia no Iehova? A faataa.

 “TE TIAORO nei au ia oe, aita râ oe e faaroo mai ia ˈu; te tia nei au i nia, aita râ oe e haapao mai ia ˈu. Ua riro oe ei hamani ino ia ˈu. E ua rave hua mai to rima puai ia ˈu.” Ua ahoaho roa te taata no ˈna taua mau parau ra, e e ere ïa i te mea maere! Ua ere oia i ta ˈna imiraa, ua pohe ta ˈna mau tamarii i te hoê ati huru ê, e i teie nei ua roohia o ˈna i te hoê maˈi haaparuparu. O Ioba te iˈoa o taua taata ra, e ua papaihia to ˈna ati ahoaho i roto i te Bibilia no to tatou maitai.—Ioba 30:20, 21.

2 Te horoa ra paha te mau parau a Ioba i te manaˈo e e enemi oia no te Atua, aita râ. Ua faaite noa Ioba i te hohonu o te ahoaho o to ˈna aau. (Ioba 6:2, 3) Aita oia i ite e o Satani te tumu o to ˈna mau ati, no reira oia i faaoti ai ma te hape e ua faarue te Atua ia ˈna. Ua tae roa Ioba, i te hoê taime, i te parau atoa ia Iehova e: “Eaha hoi oe i huna ˈi i to mata, e i haapao mai ai oe ia ˈu ei enemi no oe?” *Ioba 13:24.

3. Ia tae mai te ati, eaha paha ta tatou e manaˈo?

3 I teie mahana, te faaruru ra e rave rahi o te nunaa o Iehova i te mau fifi tamau no te tamaˈi anei, te mau faahuehueraa poritita aore ra totiare, te mau ati natura, te ruhiruhiaraa, te maˈi, te veve rahi, e te mau opaniraa a te hau. Te faaruru atoa ra paha oe i te tahi huru ati. I te tahi taime te manaˈo ra paha oe e te tapoˈi ra Iehova i to ˈna mata. Ua ite maitai oe i te mau parau o te Ioane 3:16: “I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi.” Ia mauiui râ oe e aita e tamǎrûraa to mua, e ui paha oe: ‘Te here mau ra anei te Atua ia ˈu? Te ite ra anei o ˈna i to ˈu mauiui? Te tâuˈa ra anei o ˈna ia ˈu iho nei?’

4. Eaha te tupuraa tamau ta Paulo i faaoromai, e e nafea teie huru tupuraa e nehenehe ai e haafifi ia tatou?

4 A feruri na i tei tupu i nia i te aposetolo Paulo. “I tuuhia mai te hoê tara i roto i tau tino nei, e melahi na Satani ei haavî mai ia ˈu,” ta ˈna ïa i papai, e ua na ô â oia e: “E toru hoi a ˈu aniraa ˈtu i te Fatu i taua mea ra, ia faataa-ê-hia ia ˈu.” Ua faaroo Iehova i ta ˈna aniraa. Ua faaite râ o ˈna ia Paulo e eita o ˈna e ohipa na roto i te hoê ravea semeio. E mea tia râ ia tiaturi Paulo i te puai o te Atua no te tauturu ia ˈna ia faaruru atu i te ‘tara i roto i to ˈna tino.’ * (Korinetia 2, 12:7-9) Mai ia Paulo, ua roohia paha oe i te tahi ati tamau. E ui paha oe, ‘Aita Iehova i rave i te tahi noa ˈˈe mea no to ˈu ati, te auraa anei ïa e aita o ˈna e ite ra i to ˈu ati aore ra aita o ˈna e tâuˈa ra ia ˈu?’ E ere roa ˈtu, o te pahonoraa papu ïa! E ite-maitai-hia to Iehova haapeapea hohonu i ta ˈna mau tavini haapao maitai taitahi na roto i ta Iesu i parau i ta ˈna mau aposetolo i muri iti noa ˈˈe i to ˈna maitiraa ia ratou. E hiˈo na tatou e nafea ta ˈna mau parau e nehenehe ai e faaitoito ia tatou i teie mahana.

“Eiaha maori outou e mǎtaˈu”—no te aha?

5, 6. (a) Mea nafea to Iesu tautururaa i te mau aposetolo ia ore ia mǎtaˈu i to a muri aˈe tupuraa? (b) Mea nafea to Paulo faaiteraa i te tiaturi e te tâuˈa ra Iehova ia ˈna?

5 Ua horoa Iesu i te mana faahiahia no te mau aposetolo, oia atoa “te mana . . . ia tiavaru i te mau varua viivii i rapae, e ia faaora i te mau maˈi e te mau pohe atoa.” E ere râ te auraa e e ore roa ratou e roohia i te mau ati e te mau fifi. Ma te taa ê hoi, ua faataa maite Iesu vetahi mau mea o te tae mai i nia ia ratou. Ua faaitoito râ oia ia ratou e: “Eiaha e mǎtaˈu i tei taparahi mai i te tino nei, eita râ te [nephe] e pohe ia ratou; e mǎtaˈu râ outou ia ˈna i te tia ia ˈna ia rave pohe roa i te tino e te [nephe] atoa i gehena.”—Mataio 10:1, 16-22, 28; MN.

6 No te tauturu i ta ˈna mau aposetolo ia taa no te aha ratou e ore ai e mǎtaˈu, ua horoa Iesu e piti faahohoˈaraa. Ua na ô atu oia e: “E ere anei taipiti manu rii ia hoo i te moni veo hoê nei? e ore râ te hoê o taua na manu rii ra e moe i to outou Metua ia mairi i raro i te repo. Eiaha ˈtu â ïa, ua hope atoa ra te rouru o to outou upoo na i te taiohia. Eiaha maori outou e mǎtaˈu, e maitai rahi hoi to outou i to te manu e ia rahi noa ˈtu.” (Mataio 10:29-31) A tapao na e ua taai Iesu i te mǎtaˈu ore i mua i te ati i te tiaturi ia Iehova o te tâuˈa ra ia tatou taitahi. E au ra e tera te huru tiaturi o Paulo. Ua papai oia e: “No tatou te Atua ra, e tia ia vai ia mârô mai? O tei ore i faaherehere i ta ˈna iho Tamaiti, o tei tuu noa mai râ ia ˈna no tatou atoa nei, eaha hoi oia e ore e horoa atoa mai ai i te mau mea atoa no tatou?” (Roma 8:31, 32) Noa ˈtu eaha te huru fifi ta oe e faaruru atu, e nehenehe atoa e papu ia oe e te tâuˈa ra Iehova ia oe iho a vai taiva ore noa ˈi oe ia ˈna. E ite-maitai-hia ˈtu â te reira ia hiˈopoa maite tatou i ta Iesu aˈoraa i ta ˈna mau aposetolo.

Te faufaa o te hoê manu rii

7, 8. (a) Eaha te manaˈo no nia i te mau manu rii i to Iesu tau? (b) No te aha paha te Mataio 10:29 e faaohipa ˈi i te taˈo faaitiraa o te parau Heleni “manu rii”?

7 Te faataa maitai ra te mau faahohoˈaraa a Iesu i to Iehova haapeapea i ta ˈNa mau tavini taitahi. Na mua, a rave na i te parau o te mau manu rii. I to Iesu tau, e amuhia na te mau manu rii, i te mea râ e e tuino na ratou i te mau faaapu e pinepine ratou i te hiˈohia mai te mau manu au ore. No te rahi e te mâmâ te mau manu rii e nehenehe e hoo mai e piti manu rii iti aˈe i te hoê tara o to tatou tau. Ia taipiti te moni, e noaa mai ïa, eiaha e maha manu rii, e pae râ—e tahinuhia te manu hau, mai te mea e aita to ˈna e faufaa aˈe!—Luka 12:6.

8 A feruri atoa na i te faito o teie manu matauhia. Ia faaauhia i te tahi atu manu e rave rahi, e tino huˈa to te manu paari. Teie râ, te faahiti taa ê ra te taˈo Heleni i hurihia ei “manu rii” i roto i te Mataio 10:29 i te mau manu rii. Ua hinaaro mau â Iesu ia manaˈo ta ˈna mau aposetolo i te hoê manu iti haihai roa. Mai ta te hoê papai e parau ra, “te faahiti ra Iesu i te hoê manu huˈa roa e te faaohipa atoa ra oia i te hoê taˈo faaitiraa!”

9. Eaha te manaˈo puai o ta Iesu faahohoˈaraa no nia i te mau manu rii?

9 Te horoa ra ta Iesu faahohoˈaraa no nia i te mau manu rii i te hoê manaˈo puai: Te mea faufaa ore no te taata e mea faufaa ïa no te Atua ra o Iehova. Ua haapapu atu â Iesu i teie parau mau a na ô faahou ai e e ore e moe ia Iehova te hoê manu rii ia “mairi i raro i te repo.” * Mea maramarama te haapiiraa. Mai te peu e e haapao te Atua ra o Iehova i te manu iti haihai roa, e hau atu â oia i te haapeapea i te tupuraa o te hoê taata o tei maiti i te tavini ia ˈna!

10. Eaha te auraa o te faahitiraa: “Ua hope atoa na te rouru o to outou upoo nei i te taiohia”?

10 Hau atu â i ta ˈna faahohoˈaraa no nia i te mau manu rii, ua parau Iesu e: “Ua hope atoa ra te rouru o to outou upoo na i te taiohia.” (Mataio 10:30) Te haapapu ra teie parau poto e te hohonu râ i te manaˈo o te faahohoˈaraa a Iesu no nia i te mau manu rii. A feruri na: Fatata 100 000 rouru to te taata. No te rahiraa, e au mau â te hoê rouru i te tahi atu, e aita hoê aˈe rouru e tia ia haapao-taa-ê-hia. Tera râ, te ite ra e te taio ra te Atua ra o Iehova i te rouru hoê. I te mea e e tera iho â, te vai ra anei te hoê noa ˈˈe tuhaa rii o to tatou oraraa o ta Iehova e ore e nehenehe e ite? Ma te papu, ua taa ia Iehova te huru otahi o ta ˈna mau tavini taitahi. Oia mau, ‘e hiˈo oia i te aau.’—Samuela 1, 16:7.

11. Mea nafea Davida i te faaiteraa i to ˈna tiaturi i to Iehova haapeapea ia ˈna iho?

11 Ua tiaturi na o Davida tei faaruru i te fifi e rave rahi e te ite ra Iehova ia ˈna. “E Iehova, ua hiˈopoahia vau e oe e ua itea,” ta ˈna ïa i papai. “Ua ite oe i tau parahiraa i raro e tau tiaraa i nia; ua ite oe i to ˈu nei manaˈo i te atea ê ra.” (Salamo 139:1, 2) E nehenehe atoa e papu ia oe e ua ite maitai Iehova ia oe iho. (Ieremia 17:10) Eiaha e manaˈo oioi e i te mata o Iehova e mea faufaa ore roa oe!

“A tuu na oe i to ˈu nei roimata i roto i ta oe ra farii”

12. E nafea tatou e ite ai e ua ite maite mau â Iehova i te mau ati ta to ˈna nunaa e faaruru nei?

12 Aita noa Iehova i ite i ta ˈna mau tavini taitahi teie râ e ite maite atoa oia i te mau ati ta te taata taitahi e faaruru ra. Ei hiˈoraa, i to te mau Iseraela faatîtîraahia, ua parau Iehova ia Mose e: “Ua hiˈo papu vau i te pohe e to ˈu ra mau taata i Aiphiti, e ua faaroo vau i to ratou auê i ta ratou mau faaau ohipa; e ua ite hoi au i to ratou oto.” (Exodo 3:7) E mea mahanahana mau â ia ite e ia faaoromai tatou i te hoê ati, te ite maira Iehova i te ohipa e tupu ra e te faaroo maira oia i to tatou auê! Aita mau â oia e tâuˈa ore ra i to tatou mauiui.

13. Na te aha e faaite mai e te manaˈo mau ra Iehova i ta ˈna mau tavini?

13 E itehia ˈtu â to Iehova tâuˈaraa i te feia i faatupu i te hoê taairaa e o oia i to ˈna huru aau i nia i te mau Iseraela. Noa ˈtu e no to ratou aau etaeta i roo-pinepine-hia ˈi ratou i te mauiui, ua papai Isaia no nia ia Iehova e: “To ratou atoa ra mau ati aore oia i mârô atu ia ratou.” (Isaia 63:9) Ei tavini haapao maitai a Iehova, e nehenehe ïa e papu ia oe e ia mauiui oe, te mauiui atoa ra Iehova. Aita anei te reira e turai ra ia oe ia faaruru atu i te ati ma te mǎtaˈu ore e ia haa tamau i tei maraa ia oe no te tavini ia ˈna?—Petero 1, 5:6, 7.

14. Eaha te mau huru tupuraa a fatu ai Davida i te Salamo 56?

14 Te ite-maitai-hia ra te tiaturiraa papu o te arii Davida e ua tâuˈa Iehova e ua mauiui atoa oia no ˈna i roto i te Salamo 56, o ta Davida hoi i fatu a horo atea ˈi oia ia Saula te arii taparahi taata. Ua horo ê o Davida i Gata, ua riaria râ o ˈna e e haruhia oia e te mau Philiseti tei ite atu ia ˈna. Ua papai oia e: “Te titau maira tau mau enemi i te mau mahana atoa nei ia pau vau; e rave rahi tei tamaˈi ia ˈu.” No teie tupuraa atâta to ˈna, ua fariu Davida ia Iehova. “Te ruri ê nei ratou i ta ˈu nei parau i te mau mahana atoa nei,” ta ˈna ïa i parau. “Ta ratou opuaraa ia ˈu nei, ia ino ïa vau.”—Salamo 56:2, 5.

15. (a) Eaha te auraa ia Davida i ani ia Iehova e tuu i to ˈna roimata i roto i te hoê farii aore ra i roto i te hoê buka? (b) Ia faaoromai tatou i te hoê tamataraa o to tatou faaroo, e nehenehe e papu ia tatou i te aha?

15 E mai tei papaihia i roto i te Salamo 56:8, teie te mau parau maere a Davida: “Ua taiohia e oe to ˈu nei mau haerea; a tuu na oe i to ˈu nei roimata i roto i ta oe ra farii: aita anei i roto atoa i ta oe ra parau [aore ra buka]?” E faataaraa putapû mau â teie o to Iehova aupuru î i te here! Ia hepohepo tatou, e pii paha tatou ia Iehova ma te roimata. Ua na reira atoa te taata tia roa o Iesu. (Hebera 5:7) Ua tiaturi papu Davida e te ite ra Iehova ia ˈna e e haamanaˈo oia i to ˈna mauiui pohe, mai te mea ra e te faaherehere ra oia i to ˈna roimata i roto i te hoê farii aore ra te papai ra oia i roto i te hoê buka. * Peneiaˈe te manaˈo ra oe e e î roa ia oe taua farii ra aore ra e rave rahi api o taua buka ra i to roimata. Mai te peu ei e tera iho â, e nehenehe oe e tamahanahanahia. Te haapapu maira te Bibilia e: “Te fatata nei Iehova i te feia aau paruparu ra; e te faaora nei oia i te taata aau taiâ.”—Salamo 34:18.

Te riroraa ei hoa piri roa e te Atua

16, 17. (a) E nafea tatou e ite ai e aita Iehova e tâuˈa ore ra i te mau fifi ta to ˈna nunaa e faaruru ra? (b) Eaha ta Iehova i rave ia fanaˈo te taata i te auhoaraa piri roa e o oia?

16 I te mea e ua taiohia e Iehova ‘te rouru o to tatou upoo’ te horoa maira te reira i te tahi manaˈo o te huru Atua haapao maitai e te aupuru o ta tatou e fanaˈo nei i te haamori. Noa ˈtu e e mea tia ia tiai tatou e tae roa ˈtu i te ao apî i fafauhia ia ore roa te mamae e te mauiui atoa, te rave nei Iehova i te tahi mea faahiahia no to ˈna nunaa i teie nei â. Ua papai o Davida e: “[Te auhoaraa piri roa e o] Iehova ra, tei te feia ïa i mǎtaˈu ia ˈna ra; e o ratou ta ˈna e faaite mai i te parau faaau na ˈna ra.”—Salamo 25:14; MN.

17 ‘Te auhoaraa piri roa e o Iehova.’ E au ra e e ore teie manaˈo e tia no te mau taata tia ore! Te titau manihini nei hoi Iehova i te feia e mǎtaˈu ra ia ˈna ia tiahapa i to ˈna ra sekene. (Salamo 15:1-5) E eaha ta Iehova e rave no ta ˈna mau manihini? E faaite oia ia ratou i ta ˈna faufaa, ia au i ta Davida parau. E tiaturi Iehova ia ratou, ma te faaite i ta ˈna “parau i moe” i te mau peropheta, ia nehenehe ratou e ite i ta ˈna mau opuaraa e eaha te titauhia ia rave ratou ia au i te reira.—Amosa 3:7.

18. E nafea tatou e ite ai e te hinaaro nei Iehova ia faatupu tatou i te hoê taairaa piri e o oia?

18 Oia mau, e mahanahana te aau i te iteraa e e nehenehe tatou te mau taata tia ore e riro ei hoa piri roa no Tei Teitei, te Atua ra o Iehova. Inaha, te faaitoito ra oia ia tatou ia na reira mau â. “E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na,” ta te Bibilia ïa e parau ra. (Iakobo 4:8) Te hinaaro nei Iehova ia faatupu tatou i te hoê taairaa piri e o oia. Ua rave aˈena iho â oia i te mau taahiraa ia tupu teie huru taairaa. Auaa te tusia taraehara o Iesu e nehenehe ai tatou e faahoa e te Atua Mana hope. Te na ô ra te Bibilia e: “Te hinaaro nei tatou ia ˈna, no te mea oia na tei hinaaro mai na ia tatou nei.”—Ioane 1, 4:19.

19. E nafea te faaoromai e nehenehe ai e haapaari atu â i to tatou taairaa e o Iehova?

19 E paari atu â teie taairaa piri ia faaoromai tatou i te mau tupuraa ati. Ua papai te pǐpǐ ra o Iakobo e: “E tuu atu . . . i ta te faaoromai tamau ra ohipa ia tia roa, ia maitai roa outou eiaha ei hapa, eiaha ei mea toe.” (Iakobo 1:4) Eaha te “ohipa” e tupu mai ia faaoromai tatou i te fifi? A haamanaˈo na i to Paulo ‘tara i roto i to ˈna tino.’ Eaha ta te faaoromai i faatupu no ˈna? Teie ta Paulo i parau no nia i to ˈna mau ati: “E teie nei, e mea oaoa ïa ia ˈu te arue i to ˈu nei paruparu, ia vai maite te puai o te Mesia i nia ia ˈu nei. E teie nei, e mea tia ia ˈu te paruparu, e te faaino, e te ati, e te hamani ino, e te ahoaho i te Mesia nei: ia paruparu hoi au ra, te puai ra ïa vau i reira.” (Korinetia 2, 12:9, 10) Ua ite Paulo e e horoa Iehova i te mana hinaarohia—“te mana rahi maitai ra” ia titauhia te reira—ia nehenehe o ˈna e faaoromai. Ei faahoˈiraa, ua haafatata ˈtu â oia i te Mesia ra e i te Atua ra o Iehova.—Korinetia 2, 4:7; Philipi 4:11-13.

20. E nafea e nehenehe ai e papu ia tatou e e turu e e tamahanahana Iehova ia tatou i mua i te ati?

20 Peneiaˈe ua vaiiho noa Iehova i to outou mau ati. Mai te peu e e, a haamanaˈo na i ta ˈna parau i fafau atu i te feia e mǎtaˈu ra ia ˈna: “E ore roa vau e taiva ia oe, e ore roa vau e faarue ia oe, e ore, e ore roa ˈtu.” (Hebera 13:5) E nehenehe outou e ite i te turu e te tamahanahanaraa mai teie te huru. Ua hope ia Iehova i te taio i “te rouru o to outou upoo.” Te ite ra oia i to outou faaoromai. Ua taa ia ˈna to outou mauiui. Te tâuˈa mau nei oia ia outou. E eita roa ˈtu oia e “haamoe . . . i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa.”—Hebera 6:10.

[Nota i raro i te api]

^ Ua faahiti te taata parau-tia ra o Davida e te mau tamarii haapao maitai a Kora i te hoê â mau parau.—Salamo 10:1; 44:24.

^ Aita te Bibilia e faataa papu ra eaha to Paulo ‘tara i roto i to ˈna tino.’ Peneiaˈe e maˈi o te tino, e mata mohimohi. Aore ra te faahiti ra paha teie parau “tara i roto i tau tino” i te mau aposetolo haavare e te tahi atu tei mǎrô i to Paulo tiaraa aposetolo e ta ˈna taviniraa.—Korinetia 2, 11:6, 13-15; Galatia 4:15; 6:11.

^ Te faaite ra vetahi aivanaa e ia mairi te manu rii i raro i te repo e ere i te manaˈo noa o to ˈna poheraa. Te parau ra ratou e te faahiti ra paha te reo tumu i te tauraa te hoê manu i nia i te repo no te maa. Mai te peu e e tera iho â, te horoa ra te reira i te manaˈo e te ite ra e te tâuˈa “ra te Atua i te manu i to ˈna haaraa i te mahana hoê, eiaha noa i to ˈna poheraa.—Mataio 6:26.

^ I te tau tahito, e hamanihia te farii i te iri mamoe, puaaniho, e puaatoro i rapaauhia. E tuuhia te û, te pata, te pata paari, aore ra te pape i roto i taua mau farii ra. E tuuhia te hinu aore ra te uaina i roto i te mau farii iri tei rapaau-taa-ê-hia.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• Eaha te mau tumu e manaˈo ai te hoê taata e ua faarue te Atua ia ˈna?

• Eaha ta tatou e haapii na roto i te mau faahohoˈaraa a Iesu no nia i te mau manu rii e te taioraahia te rouru o to tatou upoo?

• Eaha te auraa ia tuuhia te roimata i roto i te “farii” a Iehova aore ra i roto i ta ˈna “buka”?

• E nafea tatou e fanaˈo ai i te “auhoaraa piri roa e o Iehova”?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 26]

Ia taio tamau tatou i te Bibilia, e ite papu tatou e te tâuˈa ra te Atua ia tatou taitahi