Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E faaite anei outou i te hanahana o te Atua?

E faaite anei outou i te hanahana o te Atua?

E faaite anei outou i te hanahana o te Atua?

“Te faaite nei tatou mai te hiˈo i te hanahana o Iehova.”—KORINETIA 2, 3:18, MN.

1. Eaha ta Mose i hiˈo, e eaha tei tupu i muri iho?

 TEIE te hoê orama faahiahia roa ˈˈe o ta te hoê taata i ite na. O Mose anaˈe tei nia i te mouˈa Sinai, e ua fariihia ta ˈna aniraa huru ê. Ua faatiahia o ˈna ia hiˈo i ta te taata i ore i hiˈo aˈenei—te hanahana o Iehova. Parau mau, aita o Mose i ite tia ˈtu ia Iehova. No te anaana rahi roa o te huru o te Atua e ore roa ˈi te taata e ora ia hiˈo ia ˈna. Ua tapoˈi râ Iehova ia Mose i ta ˈna “rima” mai te hoê paruru a haere ai o ˈNa na pihaiiho ia ˈna, ma te faaohipa mau â i te hoê tia melahi. I muri iho, ua faatia Iehova ia hiˈo Mose maa maramarama o teie faaiteraa o te hanahana o te Atua. Ua paraparau atoa Iehova ia Mose na roto i te hoê melahi. Te faataa ra te Bibilia i tei tupu i muri iho: “E ia pou mai Mose i raro, mai nia mai i te mouˈa ra o Sinai . . . te anaana ra to ˈna iri mata oia i paraparau ia [Iehova] ra.”—Exodo 33:18–34:7, 29.

2. Eaha ta te aposetolo Paulo i papai no nia i te hanahana ta te mau Kerisetiano e faaite ra?

2 A feruri na tei nia oe e o Mose i taua mouˈa ra. Auê te oaoa ia hiˈo i te hanahana anaana o te Mana hope e ia faaroo i ta ˈna mau parau! E fanaˈoraa taa ê mau ia pou mai i raro i te mouˈa Sinai na muri iho ia Mose, te arai o te faufaa o te Ture! Ua ite râ anei oe e i roto i te tahi tuhaa, te faaite ra te mau Kerisetiano mau i te hanahana o te Atua, hau aˈe atoa i ta Mose i faaite? E itehia teie ohipa haaferuri i roto i te hoê rata i papaihia e te aposetolo Paulo. Ua papai oia e “te faaite nei” te mau Kerisetiano faatavaihia “mai te hiˈo i te hanahana o Iehova.” (Korinetia 2, 3:7, 8, 18, MN) E nehenehe e parau e te faaite atoa ra te mau Kerisetiano e tiaturi ra e ora i te fenua nei i te hanahana o te Atua.

E nafea te mau Kerisetiano e faaite ai i te hanahana o te Atua

3. E nafea tatou e ite ai ia Iehova na roto i te mau ravea aita ta Mose?

3 E nafea tatou e nehenehe ai e faaite i te hanahana o te Atua? Aita tatou i ite aore ra i faaroo ia Iehova mai ia Mose. E ite râ tatou o vai o Iehova na roto i te mau ravea e aita hoi ta Mose. Aita Iesu i fa mai ei Mesia e tae roa ˈtu 1 500 matahiti i muri aˈe i te poheraa o Mose. Ei faahopearaa, aita o Mose i ite i te tupuraa o te Ture i nia ia Iesu, o tei pohe no te faatiamâ i te taata i te faatîtîraa riaria a te hara e te pohe. (Roma 5:20, 21; Galatia 3:19) Hau atu â, ua nehenehe o Mose e haroaroa rii noa i te hanahana o te opuaraa a Iehova, tei taaihia i te Basileia Mesia, e te Paradaiso fenua ta te reira e hopoi mai. No reira, te haroaroa ra tatou i te hanahana o Iehova, eiaha ma te ite mata roa ˈtu, ma te mata râ o te faaroo tei niuhia i nia i te mau haapiiraa bibilia. Hau atu â, ua faaroo tatou i to Iehova reo, eiaha na roto i te hoê melahi, na roto râ i te Bibilia, te mau Evanelia iho â râ, o te faataa ra ma te nehenehe mau i ta Iesu mau haapiiraa e ta ˈna taviniraa.

4. (a) E nafea te mau Kerisetiano faatavaihia e faaite ai i te hanahana o te Atua? (b) Na roto i teihea mau ravea e nehenehe ai te feia e tiaturi ra e ora i te fenua nei e faaite i te hanahana o te Atua?

4 Noa ˈtu e aita te mau Kerisetiano e faaite ra i te hanahana o te Atua na roto i te mau hihi anaana o to ratou hohoˈa mata, e au ra e te anaana ra to ratou hohoˈa ia faaite ratou ia vetahi ê i to Iehova huru hanahana e ta ˈna mau opuaraa hanahana. No nia i to tatou tau, ua tohu te peropheta Isaia e ‘na te nunaa o te Atua e faaite i to Iehova ra hanahana i roto i te mau etene [aore ra fenua].’ (Isaia 66:19) Hau atu â, i roto i te Korinetia 2, 4:1, 2, te taio ra tatou e: ‘E teie nei, tei ia matou mai nei teie nei toroa [aore ra taviniraa], ua faarue matou i te peu rii moe haama ra, e ere hoi to matou i te haerea paari, aore hoi i haavare i te raveraa i te parau a te Atua, te haamaitai nei râ matou ia matou iho i te aau o te taata atoa i te faaiteraa ˈtu i te parau mau i mua i te aro o te Atua.’ Te faahiti taa ê ra Paulo i te mau Kerisetiano faatavaihia, tei riro ei ‘orometua [aore ra tavini] i te faufaa apî nei.’ (Korinetia 2, 3:6) Ua ohipa râ ta ratou taviniraa i nia i te taata e rave rahi o tei noaa ia ratou te tiaturiraa o te ora mure ore i te fenua nei. E faaite te taviniraa a na pǔpǔ e piti atoa i te hanahana o Iehova eiaha noa i roto i ta ratou e haapii ra, i roto atoa râ i to ratou haerea. E hopoia e e fanaˈoraa taa ê na tatou ia faaite atu i te hanahana o te Atua Teitei!

5. Te haapapu ra to tatou ruperupe pae varua i te aha?

5 I teie mahana, te porohia nei te parau apî maitai hanahana o te Basileia o te Atua e ati noa ˈˈe teie nei ao, mai ta Iesu i tohu. (Mataio 24:14, MN) Ua farii te mau taata o te mau fenua atoa, opu atoa, nunaa atoa, e reo atoa ma te anaanatae i te parau apî maitai e ua taui ratou i to ratou huru oraraa no te rave i te hinaaro o te Atua. (Roma 12:2; Apokalupo 7:9) Mai te mau Kerisetiano matamua, eita ratou e nehenehe e faaea i te faaite atu i te mau mea o ta ratou i ite e i faaroo. (Ohipa 4:20) I teie mahana, te faaite ra e ono mirioni e tiahapa taata, hau atu i te tahi noa ˈˈe tau o te tuatapaparaa taata nei, i te hanahana o te Atua. O oe atoa anei? Te haapapu ra te ruperupe pae varua o te nunaa o te Atua i ta Iehova haamaitairaa e parururaa. E ite-papu-roa-hia e tei nia ia tatou taua varua ra o Iehova no te mea te aro ra te mau puai mana ia tatou. E hiˈo tatou i teie nei no te aha tei nia mau ai ia tatou te varua o Iehova.

Eita te nunaa o te Atua e vai mamû noa

6. No te aha e titauhia ˈi te faaroo e te itoito no te tia i to Iehova pae?

6 Ahiri e e anihia oe e tia i te tiripuna no te faahapa i te hoê taata ohipa ino aroha ore. Ua ite oe e e faanahonahoraa mana ta teie taata ohipa ino e e faaohipa o ˈna i te mau ravea atoa ia ore oe e pari ia ˈna. No te faahapa ˈtu i teie taata ohipa ino, e titauhia ïa te itoito e te tiaturi e e paruru te feia mana toroa ia oe. Tei roto tatou i te hoê â huru tupuraa. I te faaiteraa tatou i te parau no nia ia Iehova e ta ˈna mau opuaraa, te faahapa ra tatou ia Satani te Diabolo, ma te pari ia ˈna ei taparahi taata e ei haavare i to te ao atoa nei. (Ioane 8:44; Apokalupo 12:9) No te tia i to Iehova pae e no te patoi atu i te Diabolo, e titauhia ïa te faaroo e te itoito atoa.

7. Mai te aha te huru o to Satani mana, e e tamata o ˈna i te rave i te aha?

7 O Iehova mau â Tei Teitei. E mana hau ê roa to ˈna i to Satani. E nehenehe tatou e tiaturi e eita noa e tia ia Iehova, e hinaaro atoa râ o ˈna e paruru ia tatou a tavini ai tatou ia ˈna ma te taiva ore. (Paraleipomeno 2, 16:9) Noa ˈtu râ, o Satani te faatere o te mau demoni e te ao o te huitaata tei atea ê i te Atua ra. (Mataio 12:24, 26; Ioane 14:30) Ma te hurihia i te hiti o te fenua e ma te “riri rahi,” te patoi uˈana ra Satani i te mau tavini a Iehova e te faaohipa ra o ˈna i te ao ta ˈna e faatere ra no te tamata i te haamamû i te feia atoa e poro nei i te parau apî maitai. (Apokalupo 12:7-9, 12, 17) E nafea oia? Na roto e toru aˈe ravea.

8, 9. Mea nafea to Satani faaohiparaa i te hinaaro tano ore, e no te aha e mea tia ˈi ia maiti maitai tatou i to tatou mau hoa?

8 Te hoê ravea e tamata ˈi Satani i te faanevaneva ia tatou, o te mau tapitapiraa ïa o te oraraa. Ua riro te taata o teie anotau hopea nei ei nounou moni, ei miimii, e te hinaaro i te mau mea e navenave ai. Aita ratou e hinaaro ra i te Atua. (Timoteo 2, 3:1-4) Ma te haapeapea noa no te mau ohipa o te oraraa o te mau mahana atoa, “aore roa” te rahiraa o te taata ‘e tâuˈa ra’ i te parau apî maitai o ta tatou e hopoi atu. Aita hoi ratou e hinaaro ra i te haapii i te parau mau bibilia. (Mataio 24:37-39; MN) E nehenehe tatou e roohia i teie huru, a varea ˈi tatou i te taoto pae varua. Mai te peu e e faahotu tatou i te hinaaro i te taoˈa materia e te navenave o te oraraa, e iti mai ïa to tatou hinaaro i te Atua.—Mataio 24:12.

9 No teie tumu e maiti maite ai te mau Kerisetiano i te feia o ta ratou e amuimui. “O tei amui atoa to ˈna haerea i to te feia paari ra, e paari atoa ïa,” ta te arii Solomona ïa i papai, “o tei amui râ i te feia maamaa ra, e pohe ïa.” (Maseli 13:20) Ia ‘haere’ ïa tatou e te feia e faaite ra i te hanahana o te Atua. Auê te au ia na reira! A amuimui ai tatou i to tatou mau taeae e tuahine pae varua i ta tatou mau putuputuraa e i te tahi atu mau taime, e itoitohia tatou na roto i to ratou here, faaroo, oaoa, e to ratou paari. E haapaari teie amuimuiraa maitai i ta tatou faaotiraa papu e tamau maite i roto i ta tatou taviniraa.

10. Mea nafea Satani i te faaohiparaa i te faaooo no te aro i te feia e faaite ra i te hanahana o te Atua?

10 Te piti o te ravea e tamata ˈi Satani i te tapea i te mau Kerisetiano atoa ia ore ia faaite i te hanahana o te Atua, o te faaooo ïa. Eiaha tatou e maere i teie huru raveraa paari. I to ˈna taviniraa i te fenua nei, ua faaooohia Iesu Mesia—ua faatiohia, ua tâhitohitohia, ua haamaamaahia, ua rave-ino-hia, e ua tufa-atoa-hia te huare. (Mareko 5:40; Luka 16:14;18:32, MN) Ua tâhitohito-atoa-hia te mau Kerisetiano matamua. (Ohipa 2:13; 17:32) E faaruru te mau tavini a Iehova o teie tau i te hoê â faainoraa. Ia au i te aposetolo Petero, e faarirohia iho â ratou ei “peropheta haavare.” “Ia tae i te mau mahana hopea ra,” ta Petero ïa i tohu, “e itea mai ai te feia tâhitohito, i te haapaoraa i to ratou iho hinaaro, e te parauraa mai e, Teihea te [vairaa] mai no ˈna i parauhia ra? te vai noa nei â hoi te mau mea atoa . . . mai te hamaniraa mai â i te matamua ra.” (Petero 2, 3:3, 4; MN) Te faaooohia ra te nunaa o te Atua e tei te atea ê roa ratou i te oraraa mau. Ua faarirohia te mau ture aveia morare o te Bibilia ei peu tahito. No e rave rahi, e poroi maamaa ta tatou e poro nei. (Korinetia 1, 1:18, 19) Ei Kerisetiano, e faaooohia paha tatou i te fare haapiiraa, i te ohipa, e i te tahi taime i roto i te utuafare iho. Ma te toaruaru ore, e tamau tatou i te faaite i te hanahana o te Atua na roto i ta tatou pororaa, ma te ite mai ia Iesu e e parau mau te Parau a te Atua.—Ioane 17:17.

11. Mea nafea Satani i te faaohiparaa i te hamani-ino-raa no te tamata i te haamamû i te mau Kerisetiano?

11 Te toru o te raveraa paari e tamata ˈi te Diabolo i te haamamû ia tatou, o te patoiraa ïa aore ra te hamani-ino-raa. Ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E pûpû . . . ratou ia outou no te pohe, e taparahi pohe roa hoi ia outou, e e ririhia outou e te mau fenua atoa i to ˈu nei iˈoa.” (Mataio 24:9) Oia mau, ei Ite no Iehova, ua faaû tatou i te mau hamani-ino-raa uˈana i te mau vahi rau o te fenua nei. Ua ite maitai tatou e ua tohu mai Iehova e e tupu i te rahi te riri, aore ra te au ore, i rotopu i te feia o te tavini ra i te Atua e te feia e tavini ra ia Satani te Diabolo. (Genese 3:15) Ua ite atoa tatou e ia tapea tatou i te hapa ore i roto i te ati, te haapapu ra tatou i te tia-mau-raa o te mana arii o Iehova o te ao taatoa. E nehenehe te iteraa i te reira e haapuai ia tatou i roto atoa i te mau tupuraa ino roa ˈˈe. Aore e hamani-ino-raa e haamamû roa ia tatou ia faaoti papu tatou i te faaite i te hanahana o te Atua.

12. No te aha e mea tia ˈi ia oaoa tatou a tapea noa ˈi tatou i to tatou haapao maitai i mua i ta Satani patoiraa?

12 Te patoi ra anei outou i ta te ao nei faahemaraa e te tapea ra anei outou i te haapao maitai noa ˈtu te faaoooraa e te patoiraa? E tumu ïa to outou no te oaoa. Ua haapapu Iesu i te feia e pee ia ˈna e: “E ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, e ia pari haavare noa mai te taata ia outou i te mau ino atoa nei, no ˈu. A oaoa, e ia ouˈauˈa noa i te oaoa; e utua rahi hoi ta outou i te ao ra: i na reira hoi ratou i te hamani ino i te mau peropheta ra, o mua ïa ia outou.” (Mataio 5:11, 12) Te haapapu ra to outou faaoromai e tei nia ia outou te varua moˈa mana o Iehova, tei horoa ia outou i te puai no te faaite i to ˈna hanahana.—Korinetia 2, 12:9.

No ǒ mai ia Iehova ra te faaoromai

13. Eaha te hoê tumu rahi e faaoromai ai tatou i roto i ta tatou taviniraa Kerisetiano?

13 Te hoê tumu rahi tatou e faaoromai ai i roto i te taviniraa, no to tatou ïa here ia Iehova e to tatou oaoa i te faaite i to ˈna hanahana. E mea au na te taata ia pee i te feia o ta ratou e here e e faatura, e aita e taata tei hau ê i te Atua ra o Iehova ia peehia. No to ˈna here rahi hoi, ua tono oia i ta ˈna Tamaiti i te fenua nei no te faaite i te parau mau e no te faaora i te huitaata faaroo. (Ioane 3:16; 18:37) Mai te Atua ra, te hinaaro nei tatou ia noaa i te mau huru taata atoa te tatarahapa e ia ora ratou; no reira tatou e poro ai. (Petero 2, 3:9) E turai teie hinaaro e ta tatou faaotiraa papu e pee i te Atua, ia tatou ia tamau â i te faaite i to ˈna hanahana na roto i ta tatou taviniraa.

14. E nafea Iehova e haapuai ai ia tatou no te faaoromai i roto i ta tatou taviniraa?

14 Te mea mau râ, no ǒ mai ia Iehova ra to tatou puai no te faaoromai i roto i te taviniraa Kerisetiano. Te turu ra e te faaitoito ra o ˈna ia tatou na roto i to ˈna varua, ta ˈna faanahonahoraa e ta ˈna Parau, te Bibilia. E “faafaito mai” Iehova “no ˈna te faaoromai” i te feia i ineine i te faaite i to ˈna hanahana. E pahono mai oia i ta tatou mau pure e e horoa mai i te paari no te faaruru i te mau ati. (Roma 15:5; Iakobo 1:5) Hau atu â, eita Iehova e vaiiho ia tatou i roto i te tahi ati ta tatou e ore e nehenehe e faaoromai. Mai te peu e e tiaturi tatou ia Iehova, e faanaho oia i te uputa ia nehenehe tatou e tamau i te faaite i to ˈna hanahana.—Korinetia 1, 10:13.

15. Eaha te tauturu ia tatou ia faaoromai?

15 Te haapapu ra te faaoromai i roto i ta tatou taviniraa e tei nia ia tatou te varua o te Atua. Ei faahohoˈaraa: Ahiri e e ani mai te hoê taata ia opere oe i te tahi huru faraoa i tera uputa i tera uputa, ma te tamoni ore. Ua faauehia oe ia na reira ma te amo i te mau haamâuˈaraa e e pau to oe taime i te reira. Hau atu â, e ite oioi oe e tau rii taata noa e hinaaro mau ra i ta oe faraoa; e patoi atoa te tahi pae i ta oe mau tutavaraa no te opere i te reira. Ia manaˈo oe, e tamau anei oe i te rave i taua ohipa ra e avaˈe e e matahiti i te maoro? Eita paha. Tera râ, ua faaitoito paha oe iho i te faaite haere i te parau apî maitai i nia i to oe iho taime e i te amo i ta oe iho mau haamâuˈaraa ehia matahiti, e tau ahuru matahiti atoa i te maoro. No te aha? E ere anei no to oe here ia Iehova e no to ˈna haamaitairaa i ta oe mau tutavaraa maoti to ˈna varua na roto i te tautururaa ia oe ia faaoromai? Papu roa!

Te hoê ohipa ia haamanaˈohia

16. Eaha te auraa no tatou e no te feia e faaroo mai i te faaoromairaa i roto i ta tatou taviniraa?

16 E ô aita e faaauraa te taviniraa o te faufaa apî. (Korinetia 2, 4:7) E taoˈa faufaa atoa te taviniraa Kerisetiano e ravehia ra e te mau mamoe ê atu e ati aˈe te fenua. A faaoromai tamau ai oe i roto i ta oe taviniraa, e nehenehe oe, ia au i ta Paulo i papai ia Timoteo, ‘e ora e te feia atoa e faaroo mai ia oe.’ (Timoteo 1, 4:16) A feruri na i te auraa o te reira. Te horoa ra te parau apî maitai o ta oe e poro nei i te ravea e ora ˈi te tahi atu mau taata e a muri noa ˈtu. E nehenehe oe e haamau i te hoê auhoaraa puai e te feia o ta oe i tauturu i te pae varua. A manaˈo na i te oaoa ia ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso e te feia o ta oe i tauturu ia ite o vai te Atua! Papu maitai, eita roa e moe ia ratou ta oe mau tutavaraa no te tauturu ia ratou. E tumu mau â te reira no te oaoa!

17. No te aha to tatou tau e riro ai ei tau taa ê roa o te tuatapaparaa taata nei?

17 Te ora nei oe i te hoê tau taa ê roa o te tuatapaparaa taata nei. Eita roa ˈtu e poro-faahou-hia te parau apî maitai i roto i te hoê ao i atea ê i te Atua. Ua ora Noa i roto i te hoê ao mai tera, e ua ite oia i te mouraa te reira. Auê paha oia i te oaoa i te iteraa e ua rave o ˈna i te hinaaro o te Atua ma te haapao maitai i to ˈna hamaniraa i te araka, i ora ˈi oia e to ˈna utuafare! (Hebera 11:7) E nehenehe atoa oe e oaoa mai tera. A manaˈo na mai te aha to oe huru i roto i te ao apî a haamanaˈo ai oe i ta oe ohipa i teie anotau ma te ite e ua rave oe i tei maraa ia oe no te paturu i te mau faufaa a te Basileia.

18. Eaha ta Iehova haapapuraa e faaitoitoraa i ta ˈna mau tavini?

18 E faaite tamau anaˈe ïa i te hanahana o te Atua. E ia na reira tatou e haamanaˈo tatou i te reira e a tau a hiti noa ˈtu. E haamanaˈo atoa Iehova i ta tatou mau ohipa. Te horoa ra te Bibilia i teie faaitoitoraa: “E ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa, i faaite-papu-hia e outou na, outou i tauturu i te feia moˈa, e te tauturu noa na hoi outou. E te hinaaro nei matou ia faaite tamau maite â outou atoa i taua itoito na, ia noaa te tiai ite papu e tae noa ˈtu i te hopea ra: ia ore outou ia toaruaru, ei pee râ i te feia i noaa tei parauhia maira i te faaroo e te faaoromai.”—Hebera 6:10-12.

E nehenehe anei outou e faataa?

• E nafea te mau Kerisetiano e faaite ai i te hanahana o te Atua?

• Eaha te tahi mau raveraa paari ta Satani e faaohipa nei no te haamamû i te nunaa o te Atua?

• Eaha te haapapuraa e tei nia ia tatou te varua o te Atua?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Ua anaana to Mose hohoˈa mata i te hanahana

[Hohoˈa i te mau api 10, 11]

Te faaite ra tatou i te hanahana o te Atua i roto i ta tatou taviniraa