Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Manaˈo faufaa o te buka o te Paraleipomeno Hoê

Manaˈo faufaa o te buka o te Paraleipomeno Hoê

Mea ora te parau a Iehova

Manaˈo faufaa o te buka o te Paraleipomeno Hoê

FATATA e 77 matahiti tei mairi mai to te mau ati Iuda hoˈiraa ˈtu i to ratou fenua aiˈa mai te hopoi-tîtî-raa mai i Babulonia. I teie nei te tia noa ra te hiero i patu-faahou-hia e te tavana ra o Zerubabela e 55 matahiti i te maoro. Te tumu faufaa roa ˈˈe o to te mau ati Iuda hoˈiraa ˈtu, o te haamau-faahou-raa ïa i te haamoriraa mau i Ierusalema. Te ere ra râ te nunaa i te itoito rahi no ta Iehova haamoriraa. Te hinaaro-ru-hia ra te faaitoitoraa, e tera mau â ta te buka bibilia o te Paraleipomeno Hoê e pûpû ra.

Taa ê atu i te mau tapura ihitupuna, e puohu te Paraleipomeno Hoê i te hoê tau fatata e 40 matahiti, mai te poheraa o te arii Saula e tae atu i te poheraa o te arii Davida. Te parauhia ra e na te tahuˈa ra o Ezera i papai i teie buka i te matahiti 460 H.T.T. E anaanatae tatou i te Paraleipomeno Hoê no te mea te faataa ra te reira i te haamoriraa i pûpûhia i roto i te hiero e te tatara huˈahuˈa ra i te ihotatau o te Mesia. Ei tuhaa o te Parau faaurua a te Atua, e haapuai ta ˈna poroi i to tatou faaroo e e faarahi i to tatou maramarama i te Bibilia.—Hebera 4:12.

TE HOÊ TAPURA IˈOA FAUFAA

(Paraleipomeno 1, 1:1–9:44)

Mea faufaa te tapura ihitupuna tatara-huˈahuˈa-hia ta Ezera e papai ra no e toru aˈe tumu: no te haapapu e o te mau tane anaˈe i faatiahia te tavini i roto i te autahuˈaraa, no te tauturu ia ite i te tufaa opu fetii, e no te paruru i te tapura o te ihotatau o te aratai atu i te Mesia ra. E faatia te tapura ihitupuna i te tuatapaparaa o te mau ati Iuda ma te hoˈi roa i te taata matamua ra. Te vai ra hoê ahuru ui mai ia Adamu e ia Noa ra, e te tahi atu hoê ahuru ui ia Aberahama ra. I muri aˈe i te tapuraraa i te iˈoa o te mau tamaiti a Isemaela, te mau tamaiti a te vahine i faaea-faaipoipo-ore-hia a Aberahama ra o Ketura, e te mau tamaiti a Esau, e haamataratara te faatiaraa i te nanairaa huaai o na tamarii 12 a Iseraela.—Paraleipomeno 1, 2:1.

Mea rahi roa ta Ezera e faatia ra no nia i te mau huaai o Iuda no te mea e horoa mai ratou i te opu huaai o te arii Davida e te tahi atu 14 ui mai ia Davida e tae atu i te afai-tîtî-raa i Babulonia ra. (Paraleipomeno 1, 1:27, 34; 2:1-15; 3:1-17; Mataio 1:17) I muri iho e tapura Ezera i te mau huaai o te mau opu i te pae hitia o te râ o Ioridana, apeehia mai e te ihitupuna o te mau tamaiti a Levi. (Paraleipomeno 1, 5:1-24; 6:1) I muri iho, e tatara poto noa Ezera i te tahi atu mau opu fetii i te pae tooa o te râ o te anavai o Ioridana, e e haamataratara oia i te opu o Beniamina. (Paraleipomeno 1, 8:1) Ua tapura-atoa-hia te mau iˈoa o te feia matamua i faaea i Ierusalema i muri aˈe i te afai-tîtî-raa i Babulonia.—Paraleipomeno 1, 9:1-16.

Uiraa bibilia pahonohia:

1:18—O vai te metua tane o Sala—o Kainana anei aore ra o Araphakesada? (Luka 3:35, 36) O Araphakesada te metua tane o Sala. (Genese 10:24; 11:12) E faaohipa-hape-raa paha te parau ra “Kainana” i roto i te Luka 3:36 o te parau ra “Kaladaio.” Mai te peu e tera iho â, e nehenehe e taiohia te irava tumu, “te tamaiti a te Kaladaio ra o Araphakesada.” Aore ra e nehenehe atoa te mau iˈoa Kainana e Araphakesada e faataa i taua noa taata ra. Eiaha e haamoe i te mea e aita te parau ra ‘tamaiti na Kainana’ e itehia ra i roto i te tahi mau parau papai.—Luka 3:36, nota i raro i te api.

2:15—O Davida anei te hitu o te tamaiti a Iese? E ere. E vau ta Iese tamaiti, e o Davida te hopea. (Samuela 1, 16:10, 11; 17:12) E au ra e ua pohe hoê o na tamaiti a Iese ma te tamarii ore. I te mea e aore ohipa ta tera tamaiti i nia i te mau tapura ihitupuna, aita Ezera i papai i to ˈna iˈoa.

3:17—No te aha te Luka 3:27 e faahiti ai i te tamaiti a Iekonia ra o Salatiela ei tamaiti na Neri? O Iekonia te metua tane o Salatiela. Teie râ, e au ra e ua horoa Neri i ta ˈna tamahine ei vahine na Salatiela. Ua faahiti Luka i te hunoa tane a Neri ei tamaiti na Neri mai ia ˈna i na reira no Iosepha, ma te parau ia ˈna te tamaiti na te metua tane o Maria ra o Heli.—Luka 3:23.

3:17-19—Mea nafea o Zerubabela, o Pedaia, e o Salatiela i fetii ai? E tamaiti o Zerubabela na Pedaia, te taeae o Salatiela. Teie râ i te tahi mau taime e parau te Bibilia ia Zerubabela, aore ra Zorobabela, te tamaiti na Salatiela. (Mataio 1:12; Luka 3:27) No te mea paha ua pohe o Pedaia e ua faaamu o Salatiela ia Zerubabela. Aore ra peneiaˈe i te mea e ua pohe Salatiela ma te tamarii ore, ua faaipoipo Pedaia i te vahine ivi a Salatiela, e o Zerubabela te tamaiti matahiapo o tera faaipoiporaa.—Deuteronomi 25:5-10.

5:1, 2—Eaha te auraa te fanaˈoraa i te maitai, aore ra tufaa matahiapo, no Iosepha? Te auraa, ua tapitihia te tufaa i horoahia na Iosepha. (Deuteronomi 21:17) Ua riro mai ïa oia ei metua tane o na opu e piti—o Epheraima e o Manase. Hoê anaˈe opu taitahi to te tahi atu mau tamarii a Iseraela i fanau.

Haapiiraa no tatou:

1:1–9:44. Te haapapu ra te mau ihitupuna o te mau taata i ora mau e ua niuhia te faanahoraa taatoa o te haamoriraa mau, eiaha i nia i te aai, i nia râ i te tupuraa mau.

4:9, 10. Ua pahono Iehova i te pure uˈana a Iabeza no te faaaanoraa ma te hau i to ˈna tuhaa fenua ia nehenehe e farii atu â i te feia e mǎtaˈu ra i te Atua. E mea tia atoa ia pûpû tatou i te mau pure haavare ore ia rahi te feia haamori i te Atua a apiti ai tatou ma te itoito rahi i te ohipa faariroraa i te taata ei pǐpǐ.

5:10, 18-22. I te anotau o te arii Saula, ua upootia na opu no te hitia o te râ o Ioridana i nia i te ati Hagara noa ˈtu e ua tataipiti hau te ati Hagara. No te mea ua tiaturi te mau taata aito o teie mau opu ia Iehova e ua imi i ta ˈna tauturu. E tiaturi hope anaˈe ia Iehova a aro ai tatou i te pae varua i te enemi tei rahi aˈe ia tatou.—Ephesia 6:10-17.

9:26, 27. E hopoia faufaa roa ta te mau ati Levi tiai uputa. Ua horoahia ia ratou te taviri no te uputa o te mau vahi moˈa o te hiero. Ua tiaturihia ratou no te iriti i te mau opani i te mau mahana atoa. Ua horoahia ia tatou te hopoia e paraparau i te taata i roto i ta tatou tuhaa fenua e e tauturu ia ratou ia haamori ia Iehova. Eiaha anei tatou e riro ei taata papu e te tiaturihia mai te mau ati Levi tiai uputa?

E ARII MAI O DAVIDA

(Paraleipomeno 1, 10:1–29:30)

E haamata te faatiaraa e te aamu o te arii Saula e ta ˈna na tamaiti tootoru o te pohe i roto i te aroraa i te Philiseti i te mouˈa Gilaboa. Ua faaariihia Davida, te tamaiti a Iese, i nia i te opu o Iuda. E haere mai te mau taata tamaˈi o te mau opu atoa i Heberona e e faaarii ia ˈna i nia ia Iseraela taatoa. (Paraleipomeno 1, 11:1-3) Eita e maoro i muri aˈe, e haru oia ia Ierusalema. I muri aˈe, e hopoi te mau Iseraela i te afata o te faufaa i Ierusalema ‘ma te umere, e ma te oto supheri, e ma te faaoto i te nabala e te kinura.’—Paraleipomeno 1, 15:28.

E hinaaro Davida e patu i te hoê fare no te Atua mau. Ma te faataa i tera fanaˈoraa taa ê na Solomona, e faaau Iehova i te hoê faufaa no te hoê Basileia ia Davida. A aro noa ˈi Davida i te mau enemi o Iseraela, e faaupootia Iehova ia ˈna e rave rahi taime. E 70 000 taata e pohe ei faahopearaa o te hoê numeraraa eita e au i te ture. I muri aˈe i te faaueraa a te melahi e faatia i te hoê fata na Iehova, e hoo mai Davida i te hoê vahi i ǒ i te ati Iebusi ra o Oranana. ‘E faaineine Davida e rave rahi mea’ no te patu i te hoê fare “unauna” na Iehova i tera vahi. (Paraleipomeno 1, 22:5) E faanaho Davida i te mau ohipa a te mau ati Levi, i faataa-maitai-aˈe-hia i ǒ nei i te tahi atu vahi i roto i te mau Papai. E horoa noa te arii e te nunaa i te mau ô no te hiero. I muri aˈe e 40 matahiti ariiraa, e pohe Davida “ua hope o ˈna pue mahana, ma te taoˈa rahi, e ma te tura: monohia aˈera i te hau i te tamaiti ra ia Solomona.”—Paraleipomeno 1, 29:28.

Uiraa bibilia pahonohia:

11:11—No te aha te numera o na taata pohe e 300, eiaha râ e 800 ia au i te hoê â faatiaraa i roto i te Samuela 2, 23:8? Te raatira o na taata aito tootoru o Davida, o Iasobeama ïa, aore ra Adino. Te tahi atu na taata aito toopiti, o Eleazara raua Sama ïa. (Samuela 2, 23:8-11) Te tumu e taa ê ai na faatiaraa e piti, te faahiti ra paha te reira i te mau ohipa taa ê i ravehia e taua noa taata ra.

11:20, 21—Eaha to Abisai tiaraa i mua i na taata aito matamua tootoru o Davida? E ere Abisai hoê o na taata aito roa ˈˈe tootoru o tei tavini ia Davida. Ia au râ i tei faahitihia i roto i te Samuela 2, 23:18, 19 (MN), e raatira oia o na taata tamaˈi e 30 e ua hau roa ˈtu â to ˈna roo ia ratou atoa. Ua tu to Abisai roo i to na taata aito matamua tootoru no te mea ua rave oia i te hoê â ohipa puai e ta Iasobeama.

12:8—Mea nafea te hohoˈa mata o te mau taata tamaˈi ati Gada i au ai i “to te liona”? Tei te paeau o Davida teie mau taata aito i roto i te medebara. Ua roroa to ratou rouru, no reira ratou i hohoˈa ˈi i te liona taehae.

13:5, MN—Eaha “te pape i Aiphiti”? Ua manaˈo vetahi e te faahiti ra teie parau i te hoê amaa o te anavai Nil. Teie râ, te manaˈo-pinepine-hia ra e te faahitihia ra “te pape roa i Aiphiti ra”—te hoê afaa roa o te tapao i te otia i te pae apatoa tooa o te râ o te Fenua tǎpǔhia.—Numera 34:2, 5; Genese 15:18.

16:30—Eaha te auraa “ia rurutaina” ia Iehova? Te parau ra “rurutaina” i faaohipa-taipe-hia i ǒ nei, no te faaite ïa i te mǎtaˈu faatura e te faatura hohonu ia Iehova.

16:1, 37-40; 21:29, 30; 22:19—Eaha te faanahoraa no te haamoriraa i ohipa noa na i Iseraela mai te taime mai â a hopoihia ˈi te Afata i Ierusalema e tae roa ˈtu i te paturaahia te hiero? Ia Davida i hopoi i te Afata i Ierusalema e ia ˈna i tuu atu i roto i te tiahapa ta ˈna i faatia, aita te Afata i roto i te sekene e rave rahi matahiti i te maoro. I muri aˈe i te afairaahia i Ierusalema, ua vai noa te Afata i roto i tera tiahapa i Ierusalema. Tei Gibeona te sekene, i reira te tahuˈa rahi ra Zadoka e to ˈna mau taeae i te pûpûraa i te mau tusia i faauehia i roto i te Ture. Ua tamau noa tera faanahoraa e tae roa ˈtu i te otiraa te hiero i Ierusalema. I te ineineraa te hiero, ua hopoihia te sekene mai Gibeona i Ierusalema, e ua tuuhia te Afata i roto i te vahi Moˈa Roa o te hiero.—Te mau arii 1, 8:4, 6.

Haapiiraa no tatou:

13:11. Eiaha e riri e e faahapa ia Iehova ia ore ta tatou mau tutavaraa e manuïa, e mea tia râ ia hiˈopoa tatou i te tupuraa e ia tamata i te imi i te tumu i manuïa ore ai. Ua na reira mau â Davida. Ua huti oia i te haapiiraa na roto i ta ˈna mau hape e i muri aˈe ua hopoi oia i te Afata ma te manuïa i Ierusalema, ma te faaohipa i te ravea e tano. *

14:10, 13-16; 22:17-19. Ia haafatata noa tatou ia Iehova na roto i te pure e ia imi i ta ˈna aratairaa hou a rave ai i te tahi mea o te ohipa i nia ia tatou i te pae varua e tia ˈi.

16:23-29. Ia tapitapi na mua tatou i ta Iehova haamoriraa i roto i te oraraa e tia ˈi.

18:3. O Iehova Tei faatupu i ta ˈna mau parau fafau. Na roto ia Davida, ua tapea oia i ta ˈna parau fafau e horoa na te huaai o Aberahama i te fenua taatoa o Kanaana, mai “te pape i Aiphiti e tae noa ˈtu i te pape rahi ra o Eupharate.”—Genese 15:18; Paraleipomeno 1, 13:5.

21:13-15. Ua faaue Iehova i te melahi ia tapea i te ati no te mea te tâuˈa mau ra Oia i te mauiui o to ˈNa nunaa. Oia mau, ‘te rahi ra to ˈna aroha.’ *

22:5, 9; 29:3-5, 14-16. Noa ˈtu e aita oia i faauehia e patu i to Iehova hiero, ua faaite Davida i te hoê feruriraa horoa noa. No te aha? No te mea ua taa ia ˈna e te mau mea atoa i noaa ia ˈna, no to Iehova ïa maitai. Ia turai tera atoa huru feruriraa mauruuru ia tatou ia faaite i te hoê feruriraa horoa noa e tia ˈi.

24:7-18. Ua tupu mau â te faanahoraa o na pǔpǔ tahuˈa e 24 ta Davida i haamau i te faraa mai ta Iehova melahi ia Zekaria, te metua tane o Ioane Bapetizo, e i te faaararaa i te fanauraa o Ioane e fatata maira. Ei melo o “te pǔpǔ o Abia,” te tavini ra Zekaria i tera ra taime i te hiero. (Luka 1:5, 8, 9) Ua taaihia te haamoriraa mau i te mau taata o te tuatapaparaa eiaha râ i te aai. E haamaitairaa te noaa mai ia haa amui tatou ma te taiva ore e “te tavini haapao maitai e te paari” i roto i te haamoriraa faanahonaho-maitai-hia a Iehova i teie tau.—Mataio 24:45.

A tavini ia Iehova ‘ma te aau tia roa’

E ere noa te Paraleipomeno Hoê no nia i te mau ihitupuna. E faatiaraa atoa te reira no to Davida hopoiraa i te afata o te faufaa i Ierusalema, no ta ˈna mau upootiaraa rarahi, no te faaineineraa i te patu i te hiero, e no te haamauraa i te pǔpǔ taviniraa autahuˈaraa ati Levi. Ua faufaahia paha te mau Iseraela i tera mau mea atoa ta Ezera e faahiti ra i roto i te Paraleipomeno Hoê, o te tauturu ia ratou ia itoito rahi faahou no te haamoriraa a Iehova i te hiero.

E hiˈoraa maitai roa ta Davida i vaiiho mai na roto i te haapaoraa i te haamoriraa a Iehova na mua roa i roto i to ˈna oraraa! Ua tutava Davida i te rave i to te Atua hinaaro eiaha râ i te imi i te mau fanaˈoraa taa ê no ˈna iho. Te faaitoitohia ra tatou ia faaohipa i ta ˈna aˈoraa e tavini ia Iehova “ma te aau mau atoa ra e, ma te tia roa.”—Paraleipomeno 1, 28:9.

[Nota i raro i te api]

^ No te tahi atu mau haapiiraa no nia i te tutavaraa a Davida e uta i te Afata i Ierusalema, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tiunu 2005, api 28-31.

^ No te tahi atu mau haapiiraa i taaihia i ta Davida numeraraa eita e au i te ture, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tiunu 2005, api 28-31.

[Tapura/Hohoˈa i te mau api 8-11]

(Hiˈo i te papai)

4026 H.T.T. Adamu Te mau ui mai ia Adamu

e ia Noa ra (1 056 matahiti)

130 matahiti ⇩

 

Seta

 

105 ⇩

 

Enosa

 

90 ⇩

 

Kainana

 

70 ⇩

 

Malaleela

 

65 ⇩

 

Iareda

 

162 ⇩

 

Enoha

 

65 ⇩

 

Metusela

 

187 ⇩

 

Lameha

 

182 ⇩

 

2970 H.T.T. Noa 2970 H.T.T. fanauhia NOA

Te mau ui mai ia Noa

502 matahiti ⇩ e ia Aberahama ra (952 matahiti)

 

Sema

TE DILUVI 2370 H.T.T.

100 ⇩

 

Araphakesada

 

35 ⇩

 

Sala

 

30 ⇩

 

Ebera

 

34 ⇩

 

Pelega

 

30 ⇩

 

Reu

 

32 ⇩

 

Seruga

 

30 ⇩

 

Nahora

 

29 ⇩

 

Tera

 

130 ⇩

 

2018 H.T.T. Aberahama 2018 H.T.T. fanauhia ABERAHAMA

Mai ia Aberahama e ia Davida ra:

100 matahiti 14 ui (911 matahiti)

 

Isaaka

 

60 ⇩

 

Iakoba

 

area 88 ⇩

 

Iuda

 

 

Phareza

 

 

Hezerona

 

 

Rama

 

 

Aminadaba

 

 

Naasona

 

 

Salamona

 

 

Boaza

 

 

Obeda

 

 

Iese

 

 

1107 H.T.T. fanauhia DAVIDA