Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Aramagedo—E haamataraa oaoa

Aramagedo—E haamataraa oaoa

Aramagedo—E haamataraa oaoa

NO ROTO mai te taˈo “Aramagedo” i te parau Hebera “Har–Magedon,” aore ra “Mouˈa no Megido.” E itehia te reira i roto i te Apokalupo 16:16, o te na ô ra e: “Ua haaputuputu ihora ratou i te hoê vahi, o Aramagedo te iˈoa i te parau Hebera ra.” O vai te haaputuputu mai i Aramagedo, e no te aha? E piti noa irava na mua ˈtu, i roto i te Apokalupo 16:14, te taio nei tatou e: ua haaputuputu “te hui arii o te fenua nei e o te ao atoa nei” no “te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra.” E faatupu iho â taua mau parau ra i te mau uiraa anaanatae atu â. Ihea teie “hui arii” e aro ai? Eaha te tumu e aro ai ratou, e o vai ta ratou e aro? E faaohipa anei ratou mai ta e rave rahi e manaˈo ra, i te mau mauhaa tamaˈi haamouraa rahi? E taata anei te ora ˈtu i Aramagedo? E vaiiho anaˈe i te Bibilia ia pahono mai.

Te faahitiraa o te “Mouˈa no Megido,” te auraa anei ïa e e tupu te aroraa o Aramagedo i nia i te tahi mouˈa i te pae Hitia o te râ no Ropu? Eita. Na mua roa, aita tera mouˈa e vai mau ra—i te vahi o Megido i tahito ra, te vai nei te hoê noa haapueraa repo e 20 metera te teitei i nia ˈtu i te peho tapiri. Hau atu â, eita te vahi na te hiti e navai ia putuputu mai “te mau arii o te ao nei e ta ratou mau nuu.” (Apokalupo 19:19) I riro na râ o Megido ei vahi o te tahi mau tamaˈi uˈana e te faufaa roa ˈˈe o te tuatapaparaa no Hitia o te râ no Ropu. No reira, e taipe te iˈoa Aramagedo o te hoê aroraa faufaa, ma te hoê anaˈe upootiaraa papu.—A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Megido—te hoê taipe tano” i te api 5.

E ere o Aramagedo i te hoê noa aroraa i rotopu i te mau nunaa o te fenua, i te mea e te parau ra te Apokalupo 16:14 e e amui “te hui arii o te fenua nei e o te ao atoa nei” no “te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra.” I roto i ta ˈna parau tohu faaurua, ua parau o Ieremia e e purara ê “tei pohe ia Iehova ra . . . mai te hopea mai o te fenua, e tae noa ˈtu i te tahi hopea o te fenua ra.” (Ieremia 25:33) No reira, e ere o Aramagedo i te hoê tamaˈi a te taata i te hoê vahi taa ê i te pae Hitia o te râ no Ropu. E tamaˈi râ a Iehova, e e tamaˈi rahi roa.

A tapao na râ e i roto i te Apokalupo 16:16, ua parauhia Aramagedo ei “vahi.” I roto i te Bibilia e huru tupuraa atoa te auraa o te “vahi”—i ǒ nei, e tahoê te ao taatoa no te patoi ia Iehova. (Apokalupo 12:6, 14) I Aramagedo e amui mai te mau nunaa atoa o te fenua no te aro i “te mau papaupea o te raˈi ra” i raro aˈe i te faaueraa a “te Arii o te mau arii, e te Fatu o te mau fatu ra,” o Iesu Mesia.—Apokalupo 19:14, 16.

Eaha ïa no te parau e e haamouraa rahi o Aramagedo ma te mau mauhaa tamaˈi haamouraa rahi aore ra e ûraa i te hoê taoˈa o te raˈi? E vaiiho anei te hoê Atua î i te here i taua hopea riaria ra o te huitaata e o to ratou nohoraa, te fenua? Eita. Ua parau maitai o ˈna e aita oia i hamani i te fenua ‘ia vaiiho-taata-ore-noa-hia, ua hamani râ ia taatahia.’ (Isaia 45:18; Salamo 96:10) I Aramagedo, eita Iehova e vavahi i to tatou fenua i roto i te hoê ati riaria. “E haamou” râ o ˈna “i te feia e faaino ra i te fenua nei.”—Apokalupo 11:18, MN.

Aramagedo—afea?

I te roaraa o te mau senekele, ua hiti mai te hoê uiraa faufaa roa o tei faatupu i te hamaniraa manaˈo hopea ore, Afea o Aramagedo e tae mai ai? E nehenehe te hiˈopoaraa o te buka Apokalupo i roto i te maramarama o te tahi atu mau tuhaa o te Bibilia e tauturu mai ia faataa i te taime o teie aroraa faufaa roa. Te taai ra te Apokalupo 16:15 ia Aramagedo i te haereraa mai o Iesu mai te hoê eiâ. Ua faaohipa-atoa-hia tera hohoˈa e Iesu ei faataaraa i to ˈna haereraa mai no te faatupu i te haavaraa i nia i teie faanahoraa o te mau mea.—Mataio 24:43, 44; Tesalonia 1, 5:2.

Mai tei faaitehia e te tupuraa o te mau parau tohu bibilia, mai 1914 mai te ora nei tatou i te anotau hopea o teie faanahoraa o te mau mea. * Ua tapaohia te anotau hopea roa e te tau ta Iesu i parau “te ati rahi.” Aita te Bibilia e parau ra eaha te roaraa o tera tau, e mea ino aˈe râ te mau ati i taaihia i te reira i ta te ao i ite aˈenei. E hope tera ati rahi i Aramagedo.—Mataio 24:21, 29.

I te mea e o “te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra” o Aramagedo, aita hoê aˈe mea ta te taata e nehenehe e rave no te faanuu i te reira. Ua faataa Iehova i te hoê “taime i haapaohia” e haamata ˈi tera tamaˈi. “E ore [te reira] e haamaoro hua.”—Habakuka 2:3.

E faatupu te hoê Atua parau-tia i te hoê tamaˈi tia

No te aha râ te Atua e faatupu ai i te hoê tamaˈi rahi roa? Ua taai-piri-hia o Aramagedo i te hoê o to ˈna mau huru maitatai faufaa roa ˈˈe, te parau-tia. Te parau ra te Bibilia e: “E mea au . . . na Iehova te parau-tia.” (Salamo 37:28) Ua ite o ˈna i te mau ohipa parau-tia ore taatoa i ravehia i te roaraa o te tuatapaparaa o te taata. E faatupu iho â te reira i to ˈna au ore tia. No reira, ua nomino o ˈna i ta ˈna Tamaiti no te faatupu i te hoê tamaˈi tia no te haamou i teie faanahoraa ino taatoa.

O Iehova anaˈe te nehenehe e faatupu i te hoê tamaˈi tia mau e te maiti mau i reira te feia aau tia o te mau vahi atoa, e paruruhia ˈi. (Mataio 24:40, 41; Apokalupo 7:9, 10, 13, 14) E to ˈna anaˈe te tiaraa e haamau i to ˈna mana arii i nia i te fenua taatoa, no te mau mea ta ˈna i poiete.—Apokalupo 4:11.

Eaha te mau ravea tamaˈi ta Iehova e faaohipa i nia i to ˈna mau enemi? Aita hoi tatou i ite. Ta tatou i ite oia ïa te vai ra ia ˈna ra te ravea no te haamou roa i te mau nunaa iino. (Ioba 38:22, 23; Zephania 1:15-18) Eita râ te feia haamori o te Atua i nia i te fenua e apiti i te aroraa. Te faataa ra te orama i roto i te Apokalupo pene 19 e o te nuu o te raˈi noa te apiti atu ia Iesu Mesia i roto i te tamaˈi. Eita hoê noa ˈˈe o te mau tavini Kerisetiano a Iehova i nia i te fenua e faaô atu.—Paraleipomeno 2, 20:15, 17.

Te faaara maitai ra te hoê Atua paari

Eaha ïa no te feia e ora ˈtu? Oia mau, aita hoê aˈe taata e titauhia ra e pohe i Aramagedo. Ua tapao te aposetolo Petero e: ‘Aore te Fatu ra o Iehova e hinaaro ra ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.’ (Petero 2, 3:9) E ua faahiti te aposetolo Paulo e ‘e hinaaro te Atua i te taata atoa ia ora, e ia noaa te ite i te parau mau.’—Timoteo 1, 2:4.

No reira, ua haapao Iehova ma te paari e ia faaite-haere-hia te “evanelia o te basileia” na te mau vahi atoa, na roto i te mau hanere reo. Te horoahia ra na te taata o te mau vahi atoa te ravea no te ora ˈtu. (Mataio 24:14; Salamo 37:34; Philipi 2:12) E nehenehe te feia e farii maitai i te evanelia, aore ra te parau apî maitai, e ora ˈtu i Aramagedo e e ora e a muri noa ˈtu i roto i te tia-roa-raa i nia i te hoê fenua paradaiso. (Ezekiela 18:23, 32; Zephania 2:3; Roma 10:13) E ere anei teie ta te hoê taata e tiai i te hoê Atua e aroha oia?—Ioane 1, 4:8.

E nehenehe anei te hoê Atua aroha e tamaˈi?

Teie râ, te uiui ra e rave rahi, no te aha te hoê Atua, o oia mau hoi te hiˈoraa o te aroha, e haapohe ai e e haamou ai i te rahiraa o te huitaata. E nehenehe te tupuraa e faaauhia i to te mau iore faaîraa i te hoê fare. Eita anei outou e farii e e mea tia ia paruru te hoê fatu fare haapao maite i te ea e te maitai o to ˈna utuafare na roto i te haapoheraa i te iore?

Oia atoa, no to Iehova aroha hohonu i te taata e mea tia ˈi ia faatupuhia te tamaˈi o Aramagedo. Ta te Atua opuaraa, oia ïa e faariro i te fenua ei paradaiso e e faahoˈi i te taata i te tia-roa-raa e te hau, e “aore roa e taata e haamǎtaˈu mai ia ratou.” (Mika 4:3, 4; Apokalupo 21:4) E eaha ïa te ravehia i nia i te feia o te haafifi i te hau e te panoonoo ore o to ratou mau taata-tupu? E mea tia ia haamou te Atua i tera mau “mea au ore roa”—te feia iino fati ore—no te maitai o te feia parau-tia.—Tesalonia 2, 1:8, 9; Apokalupo 21:8.

Na te faatereraa a te taata tia ore e te titauraa miimii i te mau maitai o te here aiˈa i faatupu i te peapea e te haamaniiraa toto e rave rahi i teie mahana. (Koheleta 8:9) Ma te imi i te faarahi i to ratou mana, te vahavaha roa ra te mau faatereraa a te taata i te Basileia ta te Atua i haamau. Aita e haapapuhia ra e e faarue ratou i to ratou mana arii e e horoa ˈtu te reira i te Atua e te Mesia ra. (Salamo 2:1-9) No reira e mea tia ia faaorehia tera mau faatereraa ei faaineineraa i te eˈa no te faatereraa parau-tia a te Basileia o Iehova arataihia e te Mesia. (Daniela 2:44) E mea tia ia faatupuhia o Aramagedo no te faatitiaifaro e a muri noa ˈtu i te tumu parau ra to vai te tiaraa e faatere i te paraneta e te huitaata.

No te maitai o te taata ta Iehova haaraa puai i Aramagedo. I mua i te mau tupuraa o te ao o te ino noa ˈtura, o te faatereraa tia roa a te Atua anaˈe te haamâha roa ino i te mau hiaai o te taata. Maoti to ˈna Basileia anaˈe e itehia ˈi te hau e te ruperupe mau. Mai te aha te huru o te ao mai te peu e eita roa ˈtu te Atua e ohipa mai? Eita anei te riri, te haavîraa uˈana, e te mau tamaˈi e tamau i te haamauiui i te huitaata mai ta ratou i faaruru i te roaraa o te mau senekele o te faatereraa a te taata? O te tamaˈi ra o Aramagedo iho â te hoê o te mau mea maitai roa ˈˈe e maitaihia ˈi tatou!—Luka 18:7, 8; Petero 2, 3:13.

Te tamaˈi o te faaore i te mau tamaˈi taatoa

E faatupu Aramagedo i te tahi mea aita hoê noa ˈˈe tamaˈi i faatupu aˈenei—te oreraa te mau tamaˈi atoa. O vai te ore e tiai ru i te mahana e riro ai te tamaˈi ei ohipa no mutaa iho? Ua manuïa ore râ te mau tutavaraa taatoa a te taata no te faaore i te tamaˈi. Te haamataratara noa ra tera mau manuïa-ore-raa tamau i te faaoreraa i te tamaˈi i te tanoraa o ta Ieremia parau: “Ua ite hoi au, e Iehova, e ere tei te taata iho to ˈna haerea; e ere hoi tei taua taata e haere ra i te haapao i to ˈna taahiraa.” (Ieremia 10:23) No nia i ta Iehova e faatupu, te fafau ra te Bibilia e: “Ua faaore oia i te tamaˈi e tae roa aˈenei i te hopea fenua! ua ofati oia i te fana, e ua tapǔpǔ i te mahae, e ua tahuhia te mau pereoo tamaˈi ra i te auahi.”—Salamo 46:8, 9.

A faaohipa ˈi te mau nunaa i ta ratou mau mauhaa haapohe i nia te tahi i te tahi e a haamǎtaˈu ai i te haamou i te heipuni, e ohipa mai Tei hamani i te fenua—i te Aramagedo bibilia! (Apokalupo 11:18) E faatupu ïa teie tamaˈi i te mea ta te mau taata mǎtaˈu i te Atua i te roaraa o te mau tau e nehenehe noa e tiaturi atu. E faatia te reira i te faatereraa tia a te Fatu o te fenua, te Atua ra o Iehova, i nia i te taatoaraa o te mau mea ta ˈna i poiete.

E ere ïa o Aramagedo i te tumu haamǎtaˈuraa i te mau taata e hinaaro i te parau-tia. Teie râ, te horoa ra te reira i te hoê niu no te tiaturiraa. E tamâ te tamaˈi o Aramagedo i te fenua i te taatoaraa o te ohipa piˈo e te ino e e iriti i te eˈa o te hoê faanahoraa apî parau-tia i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia Mesia o te Atua. (Isaia 11:4, 5) E tapao Aramagedo i te hoê haamataraa oaoa no te feia parau-tia, o te ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua paradaiso, e ere râ i te hoê hopea riaria ino mau.—Salamo 37:29.

[Nota i raro i te api]

^ A hiˈo i te buka Te ite e aratai i te ora mure ore, pene 11, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 5]

MEGIDO—TE HOÊ TAIPE TANO

Tei te hoê vahi faufaa roa o Megido i tahito ra, mai reira e itehia ˈtu te tuhaa tupu maitai i te pae tooa o te râ o te Peho ruperupe no Iezereela, i Iseraela apatoerau. E hiˈopoa te reira i te mau purumu o te tapihooraa e o te mau faehau nunaa rau o te farerei i tera vahi. No reira o Megido i riro ai ei vahi o te mau aroraa faufaa. Teie ta te orometua haapii o Graham Davies i papai i roto i ta ˈna buka Cities of the Biblical World—Megiddo: “E naea ohie te oire o Megido i te feia tapihoo e te feia ratere no te mau vahi atoa; i te hoê â râ taime e nehenehe te oire mai te peu e e navai te mana, e hiˈopoa i te mau haereraa na nia i tera mau purumu a aratai atu ai i te tapihooraa e te tamaˈi. E ere ïa te reira i te mea maere i te mea e . . . e pinepine e re haru-roa-hia e ia noaa mai te reira e mea paruru-roa-hia.”

Ua haamata te tuatapaparaa roa o Megido i te piti o te mireniuma H.T.T., i to te taata faatere no Aiphiti o Thoutmosis III haapauraa i te feia faatere no Kanaana. Ua tamau te reira i te roaraa o te mau senekele e tae roa ˈtu i 1918 i te pauraa rahi o te nuu no Turekia i mua i te tenerara Beretane o Edmund Allenby. I Megido to te Atua faatiaraa i te haava Baraka ia tairi huˈahuˈa roa i te arii no Kanaana o Iabina. (Te mau tavana 4:12-24; 5:19, 20) I taua vahi ra atoa to te haava Gideona tairiraa i to Midiana. (Te mau tavana 7:1-22) I reira atoa, to te mau arii o Ahazia e o Iosia haapoheraahia.—Te mau arii 2, 9:27; 23:29, 30.

E mea tano ia faaau ia Aramagedo i taua vahi ra, i te mea e vahi tera o te aroraa faufaa roa e rave rahi. E taipe tano tera no te upootia-roa-raa te Atua i nia i te mau puai patoi atoa.

[Faaiteraa i te tumu]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.