Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nafea te maitai e upootia ˈi i nia i te ino

E nafea te maitai e upootia ˈi i nia i te ino

E nafea te maitai e upootia ˈi i nia i te ino

E taata maitai te arii Davida. E here hohonu to ˈna i te Atua, e hinaaro rahi to ˈna i te parau-tia, e e tapitapi î i te here to ˈna i te feia riirii. Tera râ, ua faaturi taua noâ arii maitai ra e te vahine a te hoê o to ˈna mau taata tiaturihia. E i muri aˈe i to Davida iteraa e ua hapû te vahine ra o Bate-seba ia ˈna, ua faanaho ihora i te haapohe i ta ˈna tane. Ua faaipoipo atura oia ia Bate-seba no te tamata i te huna i ta ˈna mau ohipa ino.—Samuela 2, 11:1-27.

E MEA papu e e nehenehe te taata e faatupu e rave rahi maitai. No te aha ˈtura ïa ratou i rahi roa ˈi i te rave i te ino? Te faataa ra te Bibilia e rave rahi tumu faufaa roa. E faaite atoa te reira e nafea te Atua na roto i te Mesia ra o Iesu e faaore ai i te ino e a muri noa ˈtu.

Te hoê hinaaro i te ino

Ua faataa te arii Davida iho i te hoê tumu o te mau ohipa iino. A faaitehia ˈi ta ˈna mau ohipa ino, ua farii roa oia i ta ˈna mau ohipa i rave. Ua papai atura oia ma te tatarahapa rahi: “Inaha, i fanau mai au ma te hara! e i tôhia vau e tau metua vahine ma te ino.” (Salamo 51:5) E ere roa ˈtu te opuaraa a te Atua ia tô te mau metua vahine i te tamarii hara. Tera râ, i to Eva raua Adamu maitiraa i muri iho e orure hau i te Atua, ua ere raua i te ravea e fanau i te tamarii hara ore. (Roma 5:12) A maraa ˈi te numera o te huitaata tia ore, e mea papu e “ino noâ te manaˈo o to te taata aau mai to ˈna tamarii-rii-raa mai â.”—Genese 8:21.

Ia ore te reira e haavîhia, e turai ïa tera hinaaro i te ino i “te faaturi, . . . te tairoiro, te tamaˈi, te mârô, te iria, te vahi a vai ra, te amahamaha, te hairesi, te feii,” e te tahi atu peu ino mau ta te Bibilia e faataa ra ei “ta te tino e rave nei.” (Galatia 5:19-21) I roto i te tupuraa o te arii Davida, ua hema oia i te paruparu o te tino e ua faaturi, o tei aratai atu i te tamaˈi uˈana. (Samuela 2, 12:1-12) E nehenehe ta ˈna e patoi i to ˈna hinaaro morare ore. Tera râ, na roto i te haamauraa i to ˈna feruriraa i nia i to ˈna hinaaro ia Bate-seba, ua pee Davida i te hohoˈa i faataahia i muri aˈe e te pǐpǐ Iakobo: “Ua haavarehia . . . te taata ia faahahau-ê-hia, e ia riro noa ˈtu i to ˈna iho hinaaro tia ore. E ua tô anaˈe taua hinaaro tia ore ra, fanau maira ta ˈna, o te hara; e ia rave-faahope-hia te hara ra, fanau maira ta ˈna, o te pohe.”—Iakobo 1:14, 15.

E hiˈoraa ino roa te mau taparahi-pohe-raa, te mau maferaraa, e te mau haruraa taoˈa faahitihia i roto i to na mua ˈtu tumu parau o te mau mea e tupu ia vaiiho te taata i te mau hinaaro iino ia faatere i ta ratou mau ohipa.

Te ino ravehia ma te ite ore

E haamahitihiti to te aposetolo Paulo tupuraa i te piti o te tumu e rave ai te taata i te mau mea iino. I te taime a pohe ai oia, ua noaa ia Paulo te roo ei taata mǎrû e te here. Ua horoa o ˈna ia ˈna iho ma te pipiri ore i roto i te taviniraa i to ˈna mau taeae e tuahine Kerisetiano. (Tesalonia 1, 2:7-9) Na mua ˈtu râ i roto i to ˈna oraraa, a matauhia ˈi o ˈna i te iˈoa ra o Saulo, ua rahi ïa “ta ˈna parau haamǎtaˈu e te taparahi” i taua noâ pǔpǔ ra. (Ohipa 9:1, 2) No te aha Paulo i faatia e i apiti ai i te mau ohipa iino i ravehia i nia i te mau Kerisetiano matamua? “No te mea i na reira maua noa vau,” ta ˈna ïa i parau. (Timoteo 1, 1:13) Oia, i na mua ˈˈe, “e itoito rahi” to Paulo i ta te Atua, “e ere râ i te itoito ite.”—Roma 10:2, MN.

Mai ia Paulo, e rave rahi taata aau rotahi tei rave na i te mau ohipa iino no to ratou ereraa i te ite mau i te hinaaro o te Atua. Ei hiˈoraa, ua aˈo Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Te fatata mai nei . . . te hora e manaˈo ai te taata e taparahi ia outou na e ua haamori oia i te Atua.” (Ioane 16:2) Te ite nei ta Iehova mau Ite no teie tau i te tanoraa mau o ta Iesu mau parau. I roto e rave rahi fenua, ua hamani-ino-hia e ua taparahi-pohe-atoa-hia ratou e te feia e faˈi ra e tavini i te Atua. Ma te papu maitai, eita tera huru itoito rahi haavarevare e auhia e te Atua mau.—Tesalonia 1, 1:6.

Te tumu o te ino

Ua faataa Iesu i te tumu rahi e vai ai te ino. Ma te parau atu i te mau aratai haapaoraa o tei opua i te taparahi ia ˈna, ua na ô oia e: ‘O te Diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â.’ (Ioane 8:44) Na Satani, no te mau tumu miimii, i faahema ia Adamu raua Eva ia orure hau i te Atua. Ua faaô mai tera orureraa hau i te hara—e te pohe hoi—no te huitaata taatoa.

Ua ite-maitai-hia ˈtu â to Satani hinaaro e taparahi i te taata na roto i ta ˈna raveraa i nia ia Ioba. I to Iehova faatiaraa ia ˈna ia tamata i to Ioba hapa ore, aita Satani i mauruuru noa i te faaereraa ia Ioba i ta ˈna mau taoˈa. Ua haapohe atoa oia i ta ˈna na ahuru tamarii. (Ioba 1:9-19) Tau ahuru matahiti aˈenei, ua ite atoa te huitaata i te hoê maraaraa o te ino no te huru tia ore e ite ore o te taata e ei faahopearaa atoa râ no to Satani faaô-rahi-raa ia ˈna i roto i te mau ohipa a te taata. Te faaite ra te Bibilia e ua “hurihia [te Diabolo] i rapae i nia iho i te fenua nei, e ta ˈna mau melahi atoa ua huri-atoa-hia i rapae.” Ua faaite tera noâ parau tohu ma te papu e e faatupu to Satani tapearaahia i te hoê ‘ati faito ore i to te fenua.’ Eita ta Satani e nehenehe e faahepo i te taata ia rave i te ino, mea ite râ oia i te “haavare i to te ao atoa nei.”—Apokalupo 12:9, 12.

Te faaoreraa i te hinaaro i te ino

Ia ore roa te ino i roto i te totaiete taata, e mea tia ia tinai i to te taata hinaaro i te ino, ia faaafaro i to ˈna ereraa i te ite mau, e ia faaore i te mana o Satani. Na mua, e nafea to te taata iho hinaaro i te hara e nehenehe ai e faaorehia mai roto mai i to ˈna aau?

Aita e taote aore ra e raau e nehenehe e faaore i te reira. Ua faaineine râ te Atua ra o Iehova i te hoê faaoraraa i te huru hara e te tia ore no te feia atoa i ineine i te farii i te reira. Ua papai te aposetolo Ioane: “Te mâ nei tatou i ta tatou mau hara atoa i te toto . . . o Iesu.” (Ioane 1, 1:7) I to te taata tia roa ra o Iesu pûpûraa ma te aau tae i to ˈna ora, ua “maraa hoi ia ˈna iho ta tatou hara i to ˈna iho tino i nia i te [pou], ia haapao tatou, o tei matara mai i te hara ra, i te parau-tia.” (Petero 1, 2:24; MN) E faaore to Iesu pohe tusia i te mau faahopearaa o ta Adamu ohipa ino. Ua parau Paulo e e riro te Mesia ra o Iesu “ei hoo i te taata atoa.” (Timoteo 1, 2:6) Oia, ua iriti to te Mesia pohe i te eˈa i te huitaata taatoa ia noaa faahou mai ia ratou te tia-roa-raa ta Adamu i ere.

E nehenehe râ outou e ui, ‘Mai te peu e ua nehenehe to Iesu pohe fatata a 2 000 matahiti aˈenei e haafanaˈo faahou i te huitaata i te tia-roa-raa, no te aha ïa te ino e te pohe e vai noa mai ai?’ E nehenehe te noaaraa te pahonoraa i tera uiraa e tauturu i te tatara i te piti o te tumu o te ino—to te taata ite ore i ta te Atua mau opuaraa.

Te maitai haapuaihia e te ite mau

E nehenehe te ite mau i ta Iehova raua Iesu e rave nei i teie nei no te faaore roa i te ino, e tapea i te hoê taata aau tae eiaha ia farii i te mau ohipa iino ma te ite ore, aore ra ino roa ˈˈe, ia riro ei taata “tamaˈi atu i te Atua.” (Ohipa 5:38, 39) Ua ineine te Atua ra o Iehova i te tapo i te mata i nia i te mau hape tahito ravehia ma te ite ore. A paraparau ai oia i Ateno, ua na ô te aposetolo Paulo e: “Aita ˈtura te Atua i haapao i taua mau anotau ite ore ra, teie nei râ, te aˈo mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe: no te mea ua haapaohia e ana te mahana e haava mai ai oia i to te ao atoa nei ma te parau-tia, i te taata i haapaohia e ana ra, o ta ˈna i faaite hua mai i te taata atoa nei, oia i faatia faahou mai ia ˈna mai te pohe maira.”—Ohipa 17:30, 31.

Ua ite Paulo iho e ua faatiahia mai Iesu mai te pohe mai, i te mea e ua paraparau Iesu iho i faatiahia mai ia Paulo e ua tapea ia ˈna eiaha e hamani ino i te mau Kerisetiano matamua. (Ohipa 9:3-7) A noaa ˈi ia Paulo te ite mau o te mau opuaraa a te Atua, ua taui e ua riro mai oia ei taata maitai mau ma te pee i te Mesia. (Korinetia 1, 11:1; Kolosa 3:9, 10, MN) Hau atu â, ua poro Paulo ma te itoito rahi “i te evanelia o te basileia.” (Mataio 24:14) Mai to ˈna poheraa e tia-faahou-raa mai, fatata a 2 000 matahiti aˈenei, ua maiti te Mesia mai rotopu mai i te huitaata te feia, mai ia Paulo, e faatere e o ˈna i roto i to ˈna Basileia.—Apokalupo 5:9, 10.

I te roaraa o te senekele i mairi e tae roa mai i teie nei, ua rave te mau Ite no Iehova ma te itoito rahi i ta Iesu faaueraa: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20; MN) E noaa i te feia e haapao i teie poroi te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei i raro aˈe i ta te Mesia faatereraa i te raˈi. Ua parau Iesu e: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.” (Ioane 17:3) Te tautururaa i te taata ia noaa tera ite, o te mea maitai roa ˈˈe ïa ta te hoê taata e nehenehe e rave no te tahi atu taata.

E faaite te feia e farii i teie parau apî maitai o te Basileia i te mau huru maitatai mai “te oaoa, te hau, te faaoromai, te [aau maitai], te maitai, te faaroo, te [mǎrû], te hitahita ore,” noa ˈtu te ino atoa e haaati ra ia ratou. (Galatia 5:22, 23; MN) Ei peeraa i te hiˈoraa o Iesu, ‘aita roa ratou e tahoo ra te ino i te ino i te taata atoa.’ (Roma 12:17) Ei taata taitahi, te tutava ra ratou ‘ia pohe te ino i te maitai.’—Roma 12:21; Mataio 5:44.

Te upootiaraa hopea i nia i te ino

Eita roa ˈtu te taata e nehenehe, o ratou anaˈe, e upootia i nia i te tumu hoê roa o te ino, te Diabolo ra o Satani. Fatata râ, e faaohipa Iehova ia Iesu no te haaparuparu i to Satani upoo. (Genese 3:15; Roma 16:20) E faaue atoa Iehova i te Mesia ra ia Iesu ia ‘haaparari e ia haapau’ i te mau faanahoraa poritita atoa, e rave rahi o tei faatupu i te ino rahi roa i te roaraa o te tuatapaparaa. (Daniela 2:44; Koheleta 8:9) I taua mahana haavaraa e tae mai ra, te feia atoa o “tei ore i faaroo i te evanelia o to tatou Fatu o Iesu Mesia ra . . . o te utuahia mai ïa i te pohe mure ore.”—Tesalonia 2, 1:8, 9; Zephania 1:14-18.

Ua tatara-anaˈe-hia o Satani e te feia e turu ra ia ˈna, mai te raˈi mai e tauturu Iesu i te feia e ora ˈtu ia faaapî i te fenua mai to ˈna huru matamua ra. E faatia atoa mai te Mesia i te feia atoa e hinaaro i te ora i nia i te fenua faaapîhia. (Luka 23:32, 39-43; Ioane 5:26-29) Ia na reira oia, e haamou oia i te tahi o te mau huru o te ino ta te huitaata e faaruru ra.

Eita Iehova e faahepo i te taata ia auraro i te parau apî maitai no nia ia Iesu. E horoa râ oia i te taata i te ravea no te fanaˈo i te ite e aratai i te ora. E mea faufaa roa ia faaohipa outou i taua ravea ra i teie nei! (Zephania 2:2, 3) Ia na reira outou, e haapii ïa outou i te faaruru i te mau ino atoa e haafifi ra i teie nei i to outou oraraa. E ite atoa outou e nafea te Mesia e faatupu ai i te upootiaraa hopea i nia i te ino.—Apokalupo 19:11-16; 20:1-3, 10; 21:3, 4.

[Hohoˈa i te api 5]

Ua rave na Saulo i te mau ohipa iino no te mea ua ere na oia i te ite mau