Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E patoi atu ia Satani, e na ˈna e maue ê atu!

E patoi atu ia Satani, e na ˈna e maue ê atu!

E patoi atu ia Satani, e na ˈna e maue ê atu!

“E auraro atu outou i te Atua. E patoi atu i te [D]iabolo, e na ˈna e maue ê atu.”—IAKOBO 4:7.

1, 2. (a) Eaha te huru o te Diabolo e faaitehia ra i roto i te mau parau i papaihia i roto i te Isaia 14? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa?

 O TE Diabolo te hohoˈa ino roa ˈˈe o te ahaaha. Te faaitehia ra to ˈna ahaaha i roto i te mau parau i papaihia e Isaia te peropheta a te Atua. Hau atu i te 100 matahiti hou Babulonia a riro ai ei hau puai rahi, te faahohoˈahia ra te nunaa o Iehova i te na ôraa ˈtu i “te arii o Babulonia” e: “Ua parau . . . oe i roto i to aau ra e, E haere au i nia roa i te raˈi ra; e faateitei au i tau terono i nia ˈˈe i te mau fetia o te Atua [te mau arii o te opu fetii arii o Davida] . . . Ia faito vau i Tei Teitei ra.” (Isaia 14:3, 4, 12-15; Numera 24:17) Ua hohoˈa te ahaaha o “te arii o Babulonia” i te huru o Satani, “te atua o teie nei ao.” (Korinetia 2, 4:4) E hope râ to Satani ahaaha i roto i te ati, mai te opu fetii arii Babulonia tei ite i te hoê hopea haama.

2 A vai maoro ai râ te Diabolo, e haapeapea paha tatou no teie mau uiraa: E mea tia anei ia mǎtaˈu tatou ia Satani? No te aha oia e turai ai i te taata ia hamani ino i te mau Kerisetiano? E nafea tatou e ore ai e noaa i te Diabolo?

E mea tia anei ia mǎtaˈu tatou i te Diabolo?

3, 4. No te aha te mau Kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa e ore ai e mǎtaˈu i te Diabolo?

3 E mea faaitoito roa no te mau Kerisetiano faatavaihia teie mau parau a Iesu Mesia: “Eiaha oe e mǎtaˈu i te mau mea atoa e roohia mai ai oe ra: Inaha, e huri te [D]iabolo i te tahi pae o outou i roto i te tapearaa, ei tamataraa ia outou; e rui ahuru outou i te poheraa: mau papu râ oe e tae noa ˈtu i te pohe, e na ˈu e horoa ˈtu i te korona ora no oe.” (Apokalupo 2:10) Aita te feia faatavaihia e to ratou mau hoa o te tiaturi ra e ora i te fenua nei, e mǎtaˈu ra i te Diabolo. E ere no to ratou itoito e ore ai ratou e mǎtaˈu. No to ratou râ mǎtaˈu faatura i te Atua e ‘te faarǔrǔ ra ratou i raro aˈe i te maru o to ˈna pererau.’—Salamo 34:9; 36:7.

4 Ua tapea te mau pǐpǐ matamua mǎtaˈu ore a Iesu Mesia i to ratou haapao maitai e tae atu i te pohe noa ˈtu te mau mea ta ratou i faaruru. Aita ratou i hema i te mǎtaˈu i ta te Diabolo ra o Satani e nehenehe e rave, no te mea ua ite ratou e eita roa ˈtu Iehova e faarue i te feia e tapea i to ratou taiva ore ia ˈNa. Oia atoa, i mua i te hamani-ino-raa uˈana i teie tau, ua faaoti papu te mau Kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa pûpûhia eiaha e ofati i to ratou hapa ore i te Atua. Ua faaite râ te aposetolo Paulo e e nehenehe ta te Diabolo e faatupu i te pohe. Eiaha anei te reira e faariaria ia tatou?

5. Eaha ta te Hebera 2:14, 15 e haapii maira?

5 Ua parau Paulo e ‘ua rave Iesu i [te toto e] te iˈo’ ia “na te pohe oia i te faaere atu ia ˈna no ˈna te pohe nei, oia hoi te [D]iabolo ra; e ia faaora hoi oia i te feia i tîtî i te mǎtaˈu i te pohe e hope roa ˈˈe to ratou oraraa nei.” (Hebera 2:14, 15; MN) Ua mana Satani, “no ˈna te pohe nei,” i nia ia Iuda Isakariota e ua faaohipa ˈtura i te mau aratai ati Iuda e to Roma no te haapohe ia Iesu. (Luka 22:3; Ioane 13:26, 27) Maoti râ to ˈna pohe taraehara, ua faatiamâ Iesu i te huitaata i te mana o Satani e ua horoa mai i te ravea ia fanaˈo tatou i te ora mure ore.—Ioane 3:16.

6, 7. E ravea ta Satani no te faatupu i te pohe i nia i teihea faito?

6 No te Diabolo te pohe nei, aore ra e ravea ta ˈna no te faatupu i te pohe i nia i teihea faito? Mai te omuaraa mai â o ta Satani mau ohipa ino, ua faatupu ta ˈna mau parau haavare e ta ˈna aratairaa i te pohe i rotopu i te taata. No te mea ua hara Adamu e ua tutuu atura i te hara e te pohe na te fetii taata nei. (Roma 5:12) Hau atu â, ua hamani ino te mau tavini i te fenua nei a Satani i te feia haamori o Iehova, e tae noa ˈtu i te pohe i te tahi taime, mai ta ratou atoa i rave i nia ia Iesu Mesia.

7 Eiaha râ tatou e manaˈo e e nehenehe ta te Diabolo e faatupu i te pohe i nia i te mau taata atoa ta ˈna e hinaaro e haapohe. Te paruru nei te Atua i to ˈNa mau taata e eita roa ˈtu oia e faatia ia Satani ia faaore roa i te feia haamori mau atoa i te fenua nei. (Roma 14:8) Parau mau, te faatia nei Iehova ia hamani-ino-hia to ˈna nunaa atoa, e te faatia nei oia ia pohe vetahi o tatou no ta te Diabolo mau aroraa. Te pûpû nei râ te mau Papai i te tiaturiraa faahiahia o te hoê tia-faahou-raa no te feia i roto i te “buka manaˈoraa” a te Atua—e eita roa ˈtu e tia i te Diabolo ia tapea i tera faahoˈiraa mai i te ora!—Malaki 3:16; Ioane 5:28, 29; Ohipa 24:15.

No te aha Satani e hamani ino ai?

8. No te aha te Diabolo e faatae ai i te hamani-ino-raa i nia i te mau tavini a te Atua?

8 Mai te peu e e tavini taiva ore tatou na te Atua, e tumu papu maitai ïa e faatae ai te Diabolo i te hamani-ino-raa i nia ia tatou. O te turairaa ia tatou ia ofati i to tatou faaroo ta ˈna fa. E taairaa faufaa roa to tatou e to tatou Metua i te raˈi, e te hinaaro ra Satani e tâpû i te reira. Eiaha tatou e maere. I Edene, ua faaite atea Iehova e e tupu te au ore i rotopu i ta ˈna “vahine” taipe e te “ophi” e i rotopu i to raua mau “huero.” (Genese 3:14, 15; MN) Te faataa ra te mau Papai i te Diabolo mai te “ophi tahito” e te faaite ra e maa taime poto to ˈna e toe nei e e riri rahi to ˈna. (Apokalupo 12:9, 12) A tamau noa ˈi te au ore i rotopu i na “huero” e piti, e nehenehe te feia e tavini ra ia Iehova ma te haapao maitai e tiai ia hamani-ino-hia ratou. (Timoteo 2, 3:12) Te taa ra anei ia outou te tumu mau o tera hamani-ino-raa a Satani?

9, 10. Ua faahiti te Diabolo i teihea tumu parau, e mea nafea te haerea o te taata i te taairaahia i te reira?

9 Ua faahiti te Diabolo i te tumu parau o te mana arii o te ao taatoa. Taaihia i te reira, ua mârô oia i te hapa ore o te taata i to ratou Atua Poiete. Ua faatae Satani i te hamani-ino-raa i nia i te taata parau-tia ra o Ioba. No te aha? No te ofati i to Ioba hapa ore ia Iehova. Ua turu te vahine a Ioba e to ˈna na “aˈo taahoa” e toru i te fa a te Diabolo i taua taime ra. Ia au i te buka a Ioba, ua mârô te Diabolo i te Atua, ma te parau e aita e taata e tapea i to ˈna haapao maitai ia ˈNa ia faatiahia Satani ia tamata i taua taata ra. Ua tapea maite râ Ioba i to ˈna hapa ore, a haapapu atu ai e e haavare o Satani. (Ioba 1:8–2:9; 16:2; 27:5; 31:6) Te hamani ino nei te Diabolo i te mau Ite no Iehova i teie mahana no te ofati i to ratou hapa ore e no te haapapu e ua tano ta ˈna mârôraa.

10 E nehenehe mau te iteraa e te faatae nei te Diabolo i te hamani-ino-raa i nia ia tatou no to ˈna hinaaro rahi e ofati i to tatou hapa ore i te Atua, e tauturu ia tatou ia faaetaeta e ia itoito roa. (Deuteronomi 31:6) O to tatou Atua te Arii o te ao taatoa, e na ˈna e tauturu ia tatou ia tapea i to tatou hapa ore. E tutava noa anaˈe ïa i te faaoaoa i to Iehova aau ma te riro ei taata hapa ore, a pahono atu ai oia i te faaino rahi ra te Diabolo ra o Satani.—Maseli 27:11.

‘E faaora ia matou i te varua ino’

11. Eaha te auraa o te aniraa, “Eiaha e faarue ia matou ia roohia-noa-hia e te faahemaraa”?

11 E ere i te mea ohie ia tapea i te hapa ore; e titauhia te pure aau tae. E tano iho â râ te mau parau o te hohoˈa pure. Ua parau Iesu ei tuhaa e: “Eiaha e faarue ia matou ia roohia-noa-hia e te [faahemaraa], e faaora râ ia matou i te [varua] ino.” (Mataio 6:13; MN) Eita iho â Iehova e faahema ia tatou ia hara. (Iakobo 1:13) I te tahi taime râ, e faahiti te mau Papai i te mau mea ta ˈna e rave aore ra e faatupu, e inaha te faatia noa ra oia i te reira. (Ruta 1:20, 21) No reira, ia pure tatou mai ta Iesu i faaite, te ani ra ïa tatou ia Iehova eiaha e faarue ia tatou i te faahemaraa. E eita oia e na reira, te haapapu maira hoi te mau Papai e: “E parau mau ta te Atua e ore oia e vaiiho noa ia outou ia [hema], maori râ o te tia ia outou ia faaoromai ra; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua [faahemaraa] ra, ia tia ia outou ia faaoromai.”—Korinetia 1, 10:13; MN.

12. No te aha tatou e pure ai: “E faaora . . . ia matou i te varua ino”?

12 I muri aˈe i te faahitiraa i te faahemaraa i roto i te hohoˈa pure, ua na ô Iesu ma te tano e: “E faaora . . . ia matou i te varua ino.” Te na ô ra te tahi mau huriraa bibilia e: “E faaora . . . ia matou i te ino” (Te Bibilia Moˈa ra; Revised Standard Version) aore ra “E paruru . . . ia matou i te ino.” (Contemporary English Version) I roto râ i te mau Papai, te faaohipa-rahi-hia ra te parau ‘e faaora i’ no te taata, e te faahiti ra te Evanelia a Mataio i te Diabolo mai ‘te faahema,’ te hoê ihotaata. (Mataio 4:3, 11) No reira, e mea faufaa ia pure ia faaorahia tatou i “te varua ino,” te Diabolo ra o Satani. Te tamata nei oia i te turai ia tatou ia hara i te Atua. (Tesalonia 1, 3:5) Ia ani tatou, “E faaora . . . ia matou i te varua ino,” te ani ra ïa tatou i to tatou Metua i te raˈi ia aratai e ia tauturu ia tatou ia ore tatou ia noaa i te Diabolo.

Ia ore tatou ia noaa i te Diabolo

13, 14. No te aha i titauhia ˈi ia taui to Korinetia i to ratou huru i nia i te hoê taata i roto i te amuiraa i rave na i te morare ore?

13 I to Paulo aˈoraa i te mau Kerisetiano i Korinetia ia faaore i te hara, teie ta ˈna i papai: “O ta outou e faaore i te hara ra, e faaore atoa hoi au; e i faaore na vau i te hara ra, o ta ˈu i faaore ra, no outou ïa i faaore ai au i te iˈoa o te Mesia nei: o te noaa mai hoi ta Satani vahi ia tatou; e ere hoi tatou i te ite ore i ta ˈna mau ravea.” (Korinetia 2, 2:10, 11) E nehenehe tatou e noaa i te Diabolo na roto i te ravea rau, no te aha râ Paulo i faahiti ai i tera mau parau?

14 I aˈo na Paulo i to Korinetia no te mea ua farii noa ratou i te hoê taata morare ore i roto i te amuiraa. Eaha râ paha Satani i te au i te reira, no te mea te ino ra te roo o te amuiraa no te faatiaraa i te ‘taiata aore roa i itea i ǒ te Etene atoa ra.’ Ua tiavaruhia ˈtura te taata rave hara. (Korinetia 1, 5:1-5, 11-13) I muri aˈe, ua tatarahapa tera taata. Mai te peu e eita to Korinetia e faaore i te hara e eita e faahoˈi mai i tera taata, e noaa ratou i te Diabolo i roto i te tahi atu tupuraa. E nafea ïa? E riro ïa ratou ei mea etaeta e te aroha ore, mai ia Satani iho. Mai te peu e e “horomii-noa-hia taua taata [tatarahapa] ra e te oto rahi” e e faaea roa oia i te haamori i te Atua, e amo iho â te mau matahiapo i te tahi hopoia no te reira i mua i te Atua aroha hamani maitai ra o Iehova. (Korinetia 2, 2:7; Iakobo 2:13; 3:1) Parau mau, aita e Kerisetiano mau e hinaaro e pee ia Satani ma te riro ei mea ino, mea etaeta, e mea aroha ore.

Paruruhia e te haana tamaˈi a te Atua

15. E aro tatou i te aha, e tei te aha e upootia ˈi tatou?

15 Ia faaorahia tatou i te Diabolo, e titauhia ia aro tatou i te pae varua i te mau puai varua ino. Tei te ahuraa tatou i “te haana tamaˈi atoa a te Atua” e upootia ˈi tatou i nia i tera mau puai. (Ephesia 6:11-18) E “tapoˈi ouma ra o te parau-tia” atoa to taua haana tamaˈi ra. (Ephesia 6:14) Ua faaroo ore Saula, arii o Iseraela i tahito ra, i te Atua e ua ere oia i te varua moˈa. (Samuela 1, 15:22, 23) Mai te peu râ e e rave tatou i te parau-tia e e ahu tatou i te haana tamaˈi atoa pae varua, e fanaˈo ïa tatou i te varua moˈa o te Atua e te parururaa hinaarohia i mua ia Satani e ta ˈna mau melahi ino, te mau demoni.—Maseli 18:10.

16. E nafea tatou e nehenehe ai e paruru-noa-hia i te mau puai varua ino?

16 Ia paruru-noa-hia tatou i te mau puai varua ino, e mea tia iho â ia taio e ia haapii tamau tatou i te Parau a te Atua, ma te faaohipa maitai i te mau papai e operehia ra e ‘te tiaau haapao maitai.’ (Luka 12:42) E faaî ïa tatou i to tatou feruriraa i te mau mea maitatai i te pae varua, ia au i ta Paulo aˈoraa: “E au mau taeae, te mau mea haavare ore ra, te mau mea au maitai ra, te mau mea tia ra, te mau mea viivii ore ra, te mau mea popouhia ra, te mau mea roo maitatai ra; te vai na te tahi maitai e te tahi mea haamaitai ra, e haamanaˈo i taua mau mea ra.”—Philipi 4:8.

17. Eaha te tauturu ia tatou ia riro ei feia poro aravihi i te evanelia?

17 E tauturu Iehova ia tatou ia ‘faatamaahia to tatou avae i te faaineineraa o te evanelia ra o te hau.’ (Ephesia 6:15) E faaineine te apiti-tamau-raa i te mau putuputuraa Kerisetiano ia tatou ia faaite haere i te evanelia o te Basileia o te Atua. Auê ïa tatou i te oaoa i te tautururaa ia vetahi ê ia haapii mai i te parau mau a te Atua e ia tiamâ i te pae varua! (Ioane 8:32) Mea faufaa roa “te ˈoˈe a te [v]arua ra o te parau a te Atua” no te paruru ia tatou i te mau haapiiraa hape e no te ‘huri i te mau pare i raro.’ (Ephesia 6:17; MN; Korinetia 2, 10:4, 5) E tauturu te faaohipa-maitai-raa i te Parau papaihia a te Atua, te Bibilia, ia tatou ia haapii atu i te parau mau e ia paruru ia tatou ia ore ia hema i te mau ravea paari a te Diabolo.

18. E nafea tatou e nehenehe ai e “patoi atu i te mau ravea paari a te Diabolo ra”?

18 Ua haamata Paulo i ta ˈna aparauraa no nia i to tatou haana tamaˈi pae varua ma te parau e: “Ia itoito outou i te Fatu, e i to ˈna ra puai rahi. A ahu na i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te [D]iabolo ra.” (Ephesia 6:10, 11) Ua taaihia te taˈo Heleni tei hurihia ei “patoi atu” i te tapearaa te hoê faehau i to ˈna tiaraa. Eita tatou e aueue i roto i te tamaˈi pae varua, noa ˈtu e e faaohipa Satani i te ravea paari rau i roto i ta ˈna mau tutavaraa i te totoa i to tatou auhoêraa, i te haapiˈo i ta tatou mau haapiiraa, aore ra i te ofati i to tatou hapa ore i te Atua. Aita râ te mau aroraa a te Diabolo i manuïa e tae mai i teie mahana—e eita roa ˈtu e manuïa! *

E patoi atu i te Diabolo, e na ˈna e maue ê atu

19. Eaha te hoê ravea no te haa puai i te patoi i te Diabolo?

19 E nehenehe tatou e manuïa i roto i ta tatou tamaˈi pae varua i te Diabolo e i te mau puai varua ino ta ˈna e faatere ra. Aita e tumu e riaria ˈi tatou ia Satani, ua papai hoi te pǐpǐ Iakobo e: “E auraro atu outou i te Atua. E patoi atu i te [D]iabolo, e na ˈna e maue ê atu.” (Iakobo 4:7) Te hoê ravea no te haa puai i te patoi atu ia Satani e te mau mea ora varua ino e turu ra ia ˈna, o te oreraa ïa e apiti i te mau peu tahutahu aore ra manamana e i te feia e rave ra i te reira. Te faaite maitai ra te mau Papai e mea titauhia ia patoi te mau tavini a Iehova i te imi i te mau tapao aore ra i te apiti i te peu hiˈo fetia, te peu hiˈohiˈo, e te peu tahutahu. Mai te peu e mea ohipa e mea puai tatou i te pae varua, eiaha ïa tatou e mǎtaˈu ia pifaohia tatou.—Numera 23:23; Deuteronomi 18:10-12; Isaia 47:12-15; Ohipa 19:18-20.

20. E nafea tatou e nehenehe ai e patoi i te Diabolo?

20 E ‘patoi atu tatou i te Diabolo’ ma te pee maite i te mau ture aveia e te pue parau mau o te Bibilia e ma te ore e aueue i mua ia ˈna. Te au maite ra teie nei ao ia Satani no te mea o ˈna to ˈna atua. (Korinetia 2, 4:4) No reira tatou e patoi ai i te mau huru o teie nei ao, mai te teoteo, te miimii, te morare ore, te haavîraa uˈana, e te nounou taoˈa. Ua ite tatou e ua maue ê atu te Diabolo i to Iesu patoiraa i ta ˈna aroraa ma te faaohipa i te mau Papai i te roaraa o te faahemaraa i te medebara. (Mataio 4:4, 7, 10, 11) Oia atoa, e “maue ê atu” Satani ma te pau ia auraro roa tatou ia Iehova e ia tiaturi tatou ia ˈNa na roto i te pure. (Ephesia 6:18) Maoti te turu a te Atua ra o Iehova e ta ˈna Tamaiti here, aita e taata e tia ia rave ino tamau ia tatou—aita hoê aˈe, eita atoa te Diabolo!—Salamo 91:9-11.

[Nota i raro i te api]

^ Ei haamaramaramaraa hau no nia i te haana tamaˈi pae varua a te Atua, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Me 1992, api 21-3.

Eaha ta outou e pahono?

• E mea tia anei ia riaria tatou i te Diabolo ra o Satani?

• No te aha Satani e faatae ai i te hamani-ino-raa i nia i te mau Kerisetiano?

• No te aha tatou e pure ai ia faaorahia tatou i “te varua ino”?

• E nafea tatou e nehenehe ai e manuïa i roto i te tamaˈi pae varua?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 12]

Eita e tia i te Diabolo ia tapea i te tia-faahou-raa o te feia e vai ra i roto i te mehara o Iehova

[Hohoˈa i te api 13]

Te pure ra anei outou ia faaorahia outou i “te varua ino”?

[Hohoˈa i te api 15]

Te ahu ra anei outou i “te haana tamaˈi atoa a te Atua”?