Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eiaha e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai

Eiaha e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai

Eiaha e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai

‘Eiaha e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai.’—EPHESIA 4:27.

1. No te aha e rave rahi e feaa ˈi i te vai-mau-raa o te Diabolo?

 MEA maoro to te taata e rave rahi manaˈoraa i te Diabolo mai te hoê mea ora e tara, e maiuu amaha, e ahu uteute to ˈna e e patia ta ˈna no te huri i te mau taata iino i roto i te hoê po auahi. Aita te Bibilia e turu ra i tera manaˈo. Eita râ e ore e ua turai tera mau manaˈo tano ore i te mau mirioni taata ia feaa i te vai-mau-raa o te Diabolo aore ra ia manaˈo e e tano noa tera taˈo no te hoê tumu o te ino.

2. Eaha te tahi mau parau bibilia no nia i te Diabolo?

2 Te horoa ra te Bibilia i te mau haapapuraa ite-mata-hia e te mau faaiteraa maramarama e te vai mau ra te Diabolo. Ua ite mata Iesu Mesia ia ˈna i roto i te ao varua i nia i te raˈi e ua paraparau ia ˈna i nia i te fenua. (Ioba 1:6; Mataio 4:4-11) Aita te mau Papai e faaite ra i te iˈoa tumu o tera mea ora varua, te parau ra râ ia ˈna te Diabolo (“Pari haavare” te auraa) no te mea ua pari haavare oia i te Atua. Te parau-atoa-hia ra oia Satani (“Patoi” te auraa) no te mea te patoi ra oia ia Iehova. Te faataahia ra te Diabolo ra o Satani mai te “ophi tahito,” e au ra e no to ˈna faaohiparaa i te hoê ophi no te haavare ia Eva. (Apokalupo 12:9; Timoteo 1, 2:14) Ua matau-atoa-hia oia mai “te varua ino.”—Mataio 6:13, MN. *

3. Eaha te uiraa ta tatou e hiˈopoa?

3 Ei tavini a Iehova, eita roa ˈtu tatou e hinaaro e hohoˈa ia Satani, te enemi rahi o te Atua mau hoê roa. No reira, e titauhia ia pee tatou i te aˈoraa a te aposetolo Paulo: ‘Eiaha e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai.’ (Ephesia 4:27) Eaha râ te tahi mau huru to Satani eiaha tatou e pee?

Eiaha e pee i te pari haavare rahi

4. Mea nafea “te varua ino” i te pari-haavare-raa i te Atua?

4 E tano ia parau i “te varua ino” te Diabolo no te mea e pari haavare oia. Te hoê pariraa haavare, e parau hape ïa, te tairoiro, e te faaino no nia i te hoê taata. Ua faaue te Atua ia Adamu e: “Area i to te raau e ite ai i te maitai e te ino, eiaha oe e amu i te reira; ei te mahana e amu ai oe i te reira, e pohe ïa oe.” (Genese 2:17) Ua faaarahia Eva no nia i te reira, ua parau râ te Diabolo ia ˈna na roto i te hoê ophi: “E ore roa orua e pohe: ua ite hoi te Atua e, ua amu anaˈe orua i to reira, e araara ïa to orua mata, e e riro orua mai te [A]tua ra te huru, i te ite i te maitai e te ino.” (Genese 3:4, 5) E pariraa haavare tairoiro te reira i te Atua ra o Iehova!

5. No te aha i tano ai ia faˈi Dioterephe i ta ˈna pariraa haavare?

5 Ua faauehia te mau Iseraela: “Eiaha oe e hopoi haere i te parau na roto i to outou na . . . ei pari haavare.” (Levitiko 19:16) Teie ta te aposetolo Ioane i parau no nia i te hoê pari haavare i to ˈna ra tau: “I papai na vau i te parau i te [amuiraa] na; o Dioterephe râ o tei faateitei ia ˈna iho i nia iho ia ratou ra, e ore oia e farii mai ia matou. E teie nei, i tae atu vau ra, eita e moe ia ˈu ta ˈna e rave ra, i te paraparau haereraa ia matou i te parau faaino ra.” (Ioane 3, 9, 10; MN) Ua pari haavare o Dioterephe ia Ioane e ua tano ia faˈi oia i te reira. O vai ïa Kerisetiano taiva ore te hinaaro e hohoˈa ia Dioterephe e e pee ia Satani, te pari haavare rahi?

6, 7. No te aha tatou e ore ai e hinaaro e pari haavare i te tahi?

6 E pinepine te mau tavini a Iehova i te faainohia e i te pari-haavare-hia ma te onoono. “Te pari onoono maite maira . . . te mau tahuˈa rarahi e te mau papai parau i tia maira ia [Iesu].” (Luka 23:10) Ua pari-haavare-hia Paulo e te tahuˈa rahi ra o Anania e te tahi atu. (Ohipa 24:1-8) E te faahiti ra te Bibilia ia Satani mai “te tihotiho i to tatou mau taeae . . . o tei tihotiho ia ratou i mua i te aro o to tatou Atua i te rui e te ao.” (Apokalupo 12:10) Tera mau taeae e pari-haavare-hia ra, o te mau Kerisetiano faatavaihia ïa i te fenua nei i teie anotau hopea.

7 Aita e Kerisetiano e hinaaro e pari haavare i te tahi aore ra e tihotiho. E nehenehe râ te reira e tupu mai te peu e e faaino tatou i te hoê taata ma te ite ore i te mau tupuraa atoa. I raro aˈe i te Ture a Mose, e nehenehe te taata pari e haapohehia ia horoa oia ma te opua i te hoê faaiteraa haavare. (Exodo 20:16; Deuteronomi 19:15-19) Hau atu â, mea riri atoa na Iehova ‘te ite haavare o te parau i te parau haavare.’ (Maseli 6:16-19) Papu ïa e eita tatou e hinaaro e pee i te pari haavare e te tihotiho matamua.

A ape i te mau raveraa a te taparahi taata matamua

8. Mea nafea te Diabolo i te riroraa ei ‘taparahi taata mai te matamua mai â’?

8 E taparahi taata te Diabolo. “E taparahi taata oia mai te matamua mai â,” ta Iesu ïa i parau. (Ioane 8:44) A haa matamua ˈi oia i te turai ia Adamu e ia Eva ia faarue i te Atua, i riro na Satani ei taparahi taata. Ua faatae mai oia i te pohe i nia i na taata matamua e to raua huaai. (Roma 5:12) A tapao e e ihotaata noa te nehenehe e rave i teie ohipa, eiaha râ te hoê noa tumu o te ino.

9. Ia au i te Ioane 1, 3:15, e nafea tatou e nehenehe ai e riro ei taparahi taata?

9 “Eiaha roa oe e taparahi,” ia au ïa i te hoê o na Ture Ahuru i horoahia ia Iseraela ra. (Deuteronomi 5:17) Teie ta te aposetolo Petero i papai i te mau Kerisetiano: “Eiaha roa . . . to outou pohe i te pohe taparahi taata.” (Petero 1, 4:15) No reira ei tavini a Iehova, eita tatou e taparahi i te taata. E hapa râ tatou i te Atua mai te peu e e riri tatou i te hoê hoa Kerisetiano e e hinaaro tatou ia pohe o ˈna. “O tei riri i tana taeae ra, e taparahi taata ïa,” ta te aposetolo Ioane ïa i papai, “ua ite hoi outou e, aore o te taparahi taata ra e ora mure ore e vai i roto ia ˈna ra.” (Ioane 1, 3:15) Ua faauehia te mau Iseraela: “Eiaha oe e riri i to taeae i to aau.” (Levitiko 19:17) E ru anaˈe i te faaafaro i te mau huru fifi atoa e tupu mai i rotopu ia tatou e te hoê hoa Kerisetiano, ia ore te taparahi taata ra o Satani e totoa i to tatou auhoêraa Kerisetiano.—Luka 17:3, 4.

A patoi i te haavare rahi

10, 11. Ia aha tatou e tia ˈi no te patoi i te haavare rahi ra o Satani?

10 E haavare te Diabolo. “Ia parau oia i te parau haavare ra,” ta Iesu ïa i faahiti, “ua parau ïa i te parau au ia ˈna ihora, e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.” (Ioane 8:44) Ua haavare Satani ia Eva, area Iesu ra ua haere mai ïa i te ao nei e faaite i te parau mau. (Ioane 18:37) No te patoi i te Diabolo, eita ta tatou ei pǐpǐ na te Mesia e nehenehe e faaohipa i te parau haavare e te haavarevare. ‘Ei parau mau ta tatou e parau’ e tia ˈi. (Zekaria 8:16; Ephesia 4:25) E haamaitai ‘te Atua parau mau ra o Iehova’ i ta ˈna noa mau Ite parau mau. Eita e au i te feia paieti ore ia tia ˈtu no ˈna.—Salamo 31:5; 50:16; Isaia 43:10.

11 Ia poihere tatou i to tatou tiamâraa mai pae varua i te mau parau haavare a Satani, e pee maite ïa tatou i te Kerisetianoraa, “te eˈa parau mau.” (Petero 2, 2:2; Ioane 8:32) O te taatoaraa o te mau haapiiraa Kerisetiano “te parau mau o te evanelia.” (Galatia 2:5, 14) Ua taaihia to tatou iho ora i to tatou ‘haapaoraa i te parau mau’—te pee-maite-raa i te reira e te patoiraa i te ‘metua no te haavare.’—Ioane 3, 3, 4, 8.

A patoi i te apotata rahi

12, 13. Eaha to tatou huru i nia i te mau apotata e tia ˈi?

12 I vai na te mea ora varua tei riro mai ei Diabolo i roto i te parau mau. “Aore [râ] oia i haapao i te parau mau,” ta Iesu ïa i parau, “no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna.” (Ioane 8:44) Ua tapi tera apotata rahi i te hoê haerea patoi tuutuu ore i “te Atua parau mau.” Ua topa te tahi mau Kerisetiano no te senekele matamua i roto i ‘te marei a te Diabolo,’ e au ra e ua noaa ratou ia ˈna no te mea ua haavarehia ratou e ua hahi ê i te parau mau. No reira Paulo i aˈo ai i to ˈna hoa ohipa ra o Timoteo ia haapii mǎrû maite ia ratou ia afaro mai ratou i te pae varua e ia tiamâ mai i te marei a Satani. (Timoteo 2, 2:23-26) Parau mau, mea au aˈe ia tapea maite roa i te parau mau e eiaha roa ˈtu e vare i te mau manaˈo apotata.

13 No to raua faarooraa i te Diabolo e to raua oreraa e patoi i ta ˈna mau parau haavare, ua taiva na taata faaipoipo matamua. No reira, e mea tia anei ia faaroo tatou i te mau apotata, ia taio i ta ratou mau papai, aore ra ia hiˈohiˈo i ta ratou mau afata poroi Web i nia i te Internet? Eita ïa tatou e na reira mai te peu e mea here na tatou te Atua e mea hinaaro na tatou te parau mau. Eiaha tatou e farii i te mau apotata i roto i to tatou fare, eiaha atoa e aroha ia ratou, aˈunei tatou e riro ai i te ‘amui atoa ˈtu i ta ratou mau ohipa iino.’ (Ioane 2, 9-11) Eiaha roa ˈtu tatou e hema i te mau ravea paari a te Diabolo ma te faarue i “te eˈa parau mau” Kerisetiano no te pee i te mau orometua haavare o te imi ra i te “faatupu omoe noa i te hairesi pohe” e ia ‘taoˈahia ta ratou ia tatou i ta ratou parau haavare.’—Petero 2, 2:1-3.

14, 15. Eaha ta Paulo i faaara i te mau matahiapo no Ephesia e i to ˈna hoa ohipa ia Timoteo?

14 Teie ta Paulo i parau i te mau matahiapo no Ephesia: “E ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [varua moˈa ei tiaau] i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te [amuiraa a] te Atua, o ta ˈna i hoo i [te toto o ta ˈna iho Tamaiti]. Ua ite hoi au, ia reva ê atu vau e ô mai ai te urî taehae roa i roto ia outou na, e ore e faaherehere i te nǎnǎ. E tia mai hoi te taata i roto ia outou iho, e parau mai i te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ.” (Ohipa 20:28-30; MN) I muri aˈe, ua tia mai taua mau apotata ra e ua “parau mai i te parau piˈo.”

15 I te area matahiti 65 T.T., ua faaitoito te aposetolo ia Timoteo ia ‘tufa tia i te parau mau.’ “Area te parau rii iino faufaa ore ra,” ta Paulo ïa i papai, “e patoi atu ïa; o te paieti ore hoi te tupu i te reira, e e rahi atu. E te aamu ra hoi ta ratou parau mai te maˈi e aamu ra: no ratou hoi Humenaio, e o Phileto; o tei ohipa ê aˈenei i te parau mau, i te mârôraa e, ua oti te tia-faahou-raa; e ua faatiopa roa i te faaroo o te tahi pae ra.” Ua haamata ïa te ohipa apotata! “Area te niu a te Atua ra,” ta Paulo â ïa i parau, “te vai aoioi ore nei ïa.”—Timoteo 2, 2:15-19.

16. Noa ˈtu te mau ravea paari a te apotata rahi, no te aha tatou i tapea ˈi i to tatou taiva ore i te Atua e i ta ˈna Parau?

16 Ua faaohipa pinepine Satani i te mau apotata no te haapiˈo i te haamoriraa mau—aita râ oia i manuïa. I te area matahiti 1868, ua haamata o Charles Taze Russell i te hiˈopoa maite i te mau tiaturiraa farii-maoro-hia a te mau haapaoraa a te Amuiraa faaroo Kerisetiano e ua ite oia i te mau tatararaa hape o te Bibilia. Ua haamau o Russell e vetahi ê atu o te imi ra i te parau mau i te hoê pǔpǔ haapiiraa bibilia i Pittsburgh, i Pennsylvanie, i te Hau Amui no Marite. I roto fatata 140 matahiti mai reira mai, ua rahi te ite o te mau tavini a Iehova e ua au roa ˈtu â ratou i te Atua e i ta ˈna Parau. Noa ˈtu te mau ravea paari a te apotata rahi, ua tauturu te vai-ara-raa te pǔpǔ o te tavini haapao maitai e te paari i te pae varua i taua mau Kerisetiano mau ra ia tapea i to ratou taiva ore ia Iehova e i ta ˈna Parau.—Mataio 24:45.

Eiaha roa e vaiiho i te arii o teie nei ao ia faatere ia outou

17-19. Eaha te ao e vai nei i raro aˈe i te mana o te Diabolo, e no te aha eiaha ˈi tatou e hinaaro atu?

17 Te tahi atu ravea e imi ai Satani i te faahema ia tatou, o te turairaa ïa ia tatou ia hinaaro i teie nei ao—te totaiete taata parau-tia ore tei atea ê i te Atua. Ua parau Iesu i te Diabolo “te arii o teie nei ao” e ua na ô oia e: “Aore . . . a ˈna i roto ia ˈu nei.” (Ioane 14:30) Eiaha roa atoa ïa Satani i roto ia tatou nei! Ua ite hoi tatou e “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” (Ioane 1, 5:19) No reira i tia ˈi i te Diabolo ia pûpû na Iesu “te mau basileia atoa i te ao nei” no te hoê noa ohipa haamoriraa apotata—o ta te Tamaiti a te Atua ïa i patoi papu maitai. (Mataio 4:8-10) Mea riri roa na te ao faaterehia e Satani te mau pǐpǐ a te Mesia. (Ioane 15:18-21) No reira te aposetolo Ioane i faaara mai ai eiaha e hinaaro i teie nei ao!

18 Ua papai Ioane e: “Eiaha e hinaaro i teie nei ao, e te mau mea atoa o teie nei ao. O te taata i hinaaro i teie nei ao ra, aore te hinaaro i te Metua ra i roto ia ˈna. O te mau mea atoa o teie nei ao, o te hinaaro tia ore o te tino nei, e te hinaaro tia ore o te mata nei, e te ahaaha o te oraraa nei, e ere ïa i to ǒ mai i te Metua ra, no teie nei ao anaˈe ïa. E te mou nei hoi teie nei ao, e ta to te ao atoa e hinaaro nei; o tei haapao râ i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.” (Ioane 1, 2:15-17) Eiaha tatou e hinaaro i teie nei ao, no te mea e mea au na to ˈna huru oraraa te tino hara e aita roa ˈtu te reira e tuati ra i te mau ture aveia a te Atua ra o Iehova.

19 E nafea tatou mai te peu e te vai ra te hinaaro i teie nei ao i roto i to tatou aau? E pure anaˈe ïa i te Atua ia tauturu mai ia tinai i tera hinaaro e te mau hiaai o te tino i taaihia i te reira. (Galatia 5:16-21) Papu maitai e e tutava tatou i te tiai maitai ia tatou iho “eiaha ia viivii i teie nei ao” ia haamanaˈo tatou e o ‘te mau varua iino te mau tavana itea ore o teie nei ao’ parau-tia ore.—Iakobo 1:27; Ephesia 6:11, 12; Korinetia 2, 4:4.

20. No te aha e nehenehe ai e parau e ‘e ere tatou i to teie nei ao’?

20 Teie ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: “E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao.” (Ioane 17:16) Te tutava nei te mau Kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa pûpûhia i te vai mâ noa i te pae morare e i te pae varua, i te faataa ê mai i teie nei ao. (Ioane 15:19; 17:14; Iakobo 4:4) Mea riri na teie nei ao parau-tia ore ia tatou no te mea te faataa ê mai nei tatou ia ˈna e e ‘taata [poro] tatou i te parau-tia.’ (Petero 2, 2:5; MN) Parau mau, te ora nei tatou i rotopu i te hoê totaiete taata to roto atoa te feia taiata, te faaturi, te haru, te haamori idolo, te eiâ, te haavare, e te taero ava. (Korinetia 1, 5:9-11; 6:9-11; Apokalupo 21:8) Eita râ tatou e huti mai i ‘te varua o teie nei ao,’ no te mea aita tatou e faaterehia ra e tera puai turai hara.—Korinetia 1, 2:12.

Eiaha e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai

21, 22. E nafea outou e nehenehe ai e faaohipa i te aˈoraa a Paulo i roto i te Ephesia 4:26, 27?

21 Aita tatou e turaihia ra e ‘te varua o teie nei ao,’ te arataihia ra râ e te varua o te Atua, o te faahotu i roto ia tatou i te mau huru maitatai mai te here e te hitahita ore. (Galatia 5:22, 23) E tauturu te reira ia tatou ia faaruru i te mau aroraa a te Diabolo i to tatou faaroo. Te hinaaro ra oia ia ‘inoino tatou ia tae roa i te rave i te parau ino,’ e tauturu râ te varua o te Atua ia tatou ia ‘faarue i te tairoiro e te riri.’ (Salamo 37:8) Parau mau, i te tahi taime ua tano paha tatou i te ririraa, te aˈo maira râ Paulo e: ‘Ia riri outou ra, eiaha ia harahia; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai.’—Ephesia 4:26, 27.

22 E nehenehe to tatou riri e faatupu i te hara ia tapea noa tatou i te riri. Ia na reira tatou, e horoa ïa tatou i te Diabolo i te ravea no te faatupu i te peapea i roto i te amuiraa aore ra no te turai ia tatou ia rave i te mau ohipa ino. No reira, e mea tia ia faaafaro oioi tatou i to tatou peapea e vetahi ê mai tei au i te Atua. (Levitiko 19:17, 18; Mataio 5:23, 24; 18:15, 16) Ia arataihia ïa tatou e te varua o te Atua, ma te faahotu i te hitahita ore e ma te ore roa e vaiiho i te riri tano atoa ia riro ei inoino, ei manaˈo ino, e ei feiiraa.

23. Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa i roto i te tumu parau i muri nei?

23 Ua hiˈopoa mai tatou i te tahi mau huru o te Diabolo eiaha tatou e pee. E ui râ paha te tahi feia taio: E mea tia anei ia mǎtaˈu tatou ia Satani? No te aha oia e faatupu ai i te hamani-ino-raa i nia i te mau Kerisetiano? E e nafea tatou ia ore tatou e noaa i te Diabolo?

[Nota i raro i te api]

^ A hiˈo i te anairaa tumu parau “E ihotaata mau anei te Diabolo?” i roto i te Tour de Garde o te 15 no Novema 2005.

Eaha ta outou e pahono?

• No te aha eiaha roa ˈi tatou e pari haavare ia vetahi ê?

• Ia au i te Ioane 1, 3:15, e nafea tatou e nehenehe ai e ape i te riro ei taparahi taata?

• E nafea tatou e hiˈo ai i te mau apotata e tia ˈi, e no te aha?

• No te aha eiaha ˈi tatou e hinaaro i teie nei ao?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Eita roa ˈtu tatou e vaiiho i te Diabolo ia totoa i to tatou auhoêraa Kerisetiano

[Hohoˈa i te api 10]

No te aha Ioane i aˈo mai ai eiaha e hinaaro i teie nei ao?