Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘E haere e faariro i te taata ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou’

‘E haere e faariro i te taata ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou’

‘E haere e faariro i te taata ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou’

“E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”—MATAIO 28:19, 20.

1. Eaha te faaotiraa ta te nunaa Iseraela i rave i raro i te mouˈa Sinai?

 FATATA a 3 500 matahiti aˈenei, ua euhe te hoê nunaa taatoa i te Atua. A ruru ai ratou i raro i te mouˈa Sinai, ua na ô te mau Iseraela i mua i te taatoaraa e: “Te mau parau atoa ta Iehova i parau, e rave ïa matou.” Mai taua taime ra to Iseraela riroraa ei nunaa pûpûhia i te Atua, ei “taoˈa here rahi” na ˈna. (Exodo 19:5, 8; 24:3) Ua tiai ru ratou i te fanaˈo i ta ˈna parururaa e i te ora i tera ui i tera ui i te hoê fenua “tahe pape noa te û e te meli.”—Levitiko 20:24.

2. Eaha te taairaa e te Atua e nehenehe te taata e fanaˈo i teie mahana?

2 Mai ta te papai salamo Asapha râ i faˈi, “aore” te mau Iseraela “i haapao i te faufaa a to ratou ra Atua, e aore . . . i haapao i ta ˈna ra ture.” (Salamo 78:10) Aita ratou i haapao i te euhe a to ratou hui metua ia Iehova. Ua ere atura te nunaa i te taairaa taa ê e te Atua. (Koheleta 5:4; Mataio 23:37, 38) No reira, “ua hiˈo aroha mai te Atua i te Etene i mutaa ihora, e rave i te hoê pae taata i roto ia ratou ra no to ˈna ra iˈoa.” (Ohipa 15:14) E i teie anotau hopea, te haaputuputu ra oia i te “feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa,” o te faˈi ra ma te oaoa e: “Tei to tatou Atua te ora, tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio.”—Apokalupo 7:9, 10.

3. Eaha te mau taahiraa e titauhia ia rave te hoê taata no te fanaˈo i te taairaa piri e te Atua?

3 No te fanaˈo atoa i tera taairaa faufaa roa e te Atua, e titauhia ia pûpû te hoê taata ia ˈna iho ia Iehova e ia faataipe i te reira i mua i te taatoaraa na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. Te auraro ra ïa oia i te faaueraa taa maitai a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20; MN) I faaroo na te mau Iseraela i te taioraa o “te buka faufaa.” (Exodo 24:3, 7, 8) Ua taa ïa ia ratou ta ratou mau hopoia i mua ia Iehova. I teie mahana atoa, mea faufaa roa te ite mau i te hinaaro o te Atua e vai ra i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia, hou te hoê taata e rave ai i te taahiraa o te bapetizoraa.

4. Ia aha te hoê taata e tia ˈi ia ineine oia no te bapetizoraa? (A hiˈo atoa i te tumu parau tarenihia i nia nei.)

4 Mea maramarama maitai, te hinaaro ra Iesu ia haamau ta ˈna mau pǐpǐ i to ratou faaroo i nia i te hoê niu papu hou ratou a bapetizohia ˈi. Ua faaue oia i ta ˈna mau pǐpǐ eiaha noa e haere e faariro i te taata ei pǐpǐ, e haapii atoa râ ia ratou i ‘te haapao i te mau mea atoa ta ˈna i parau atu.’ (Mataio 7:24, 25; Ephesia 3:17-19) No reira, e pinepine te feia i ineine no te bapetizoraa, ua haapii ïa i te Bibilia tau avaˈe aore ra hoê aore ra e piti matahiti atoa i te maoro, a feruri maite atu ai ratou no te rave i ta ratou faaotiraa maramarama. I e piti uiraa faufaa roa i te bapetizoraa, e pahono te feia e bapetizohia e. I te mea e ua haapapu Iesu e ‘ia riro ta tatou oia ei oia, e ta tatou aita ei aita,’ e tano ïa ia hiˈo maitai faahou tatou paatoa i te faufaaraa o tera na uiraa bapetizoraa e piti.—Mataio 5:37.

Tatarahaparaa e pûpûraa ia ˈna iho

5. Eaha e piti taahiraa faufaa roa ta te uiraa bapetizoraa matamua e haamahitihiti ra?

5 Te uiraa bapetizoraa matamua, oia ïa ua tatarahapa anei te taata e bapetizohia i to ˈna huru oraraa tahito e ua pûpû anei o ˈna i to ˈna oraraa ia Iehova no te rave i to ˈna hinaaro. Te haamahitihiti ra teie uiraa e piti taahiraa faufaa roa e mea tia ia ravehia hou te bapetizoraa, oia hoi te tatarahaparaa e te pûpûraa ia ˈna iho.

6, 7. (a) No te aha e titauhia ˈi ia tatarahapa te feia atoa e bapetizohia? (b) Eaha te mau tauiraa e titauhia ia rave te hoê taata i muri aˈe i te tatarahaparaa?

6 No te aha e titauhia ˈi ia tatarahapa te hoê taata hou oia e bapetizohia ˈi? Te faataa ra te aposetolo Paulo: ‘O tatou atoa i te amui-atoa-raa i mutaa ihora i te hinaaro o te tino ra.’ (Ephesia 2:3) Hou tatou a ite mau ai i te hinaaro o te Atua, i ora na tatou ia au i teie nei ao, ia au i ta ˈna mau faufaa e ture aveia. Na te atua o teie nei ao ra o Satani i faatere na i to tatou huru oraraa. (Korinetia 2, 4:4) I muri aˈe râ i to tatou iteraa i te hinaaro o te Atua, ua faaoti tatou eiaha e ‘haapao faahou i te hinaaro o te taata, e haapao râ i te hinaaro o te Atua.’—Petero 1, 4:2.

7 Mea rahi te haamaitairaa o tera huru oraraa apî. Na mua roa, e nehenehe te hoê taata e fanaˈo i te taairaa faufaa roa e o Iehova, ta Davida i faaau i te hoê titau-manihini-raa e tomo i roto i te “sekene” e te “mouˈa moˈa” o te Atua—te hoê haamaitairaa faahiahia mau â. (Salamo 15:1) Te tanoraa, eita Iehova e titau manihini i te mau huru taata atoa, te feia “haerea piˈo ore” noa râ ‘o te haapao ra i te parau-tia ra e o te parau ra i te parau mau i roto i to ratou ra aau.’ (Salamo 15:2) No to tatou huru tupuraa hou tatou a ite ai i te parau mau, e mea tia paha no te faaî i teie mau titauraa ia rave tatou i te tahi mau tauiraa—i roto i to tatou haerea e to tatou huru. (Korinetia 1, 6:9-11; Kolosa 3:5-10) Te manaˈo turai o tera mau tauiraa, o te tatarahapa-hohonu-raa ïa i to tatou huru oraraa tahito e te faaoti-papu-raa e faaoaoa ia Iehova. E aratai atu te reira i te hoê taui-roa-raa—te faarueraa i te hoê huru oraraa miimii o teie nei ao e te tapiraa i te hoê haerea o te faaoaoa i te Atua.—Ohipa 3:19.

8. E nafea tatou e pûpû ai ia tatou iho, e eaha te taairaa o te reira e te bapetizoraa?

8 Te tuhaa piti o te uiraa bapetizoraa matamua, oia ïa ua pûpû anei te feia e bapetizohia ia ratou iho ia Iehova no te rave i to ˈna hinaaro. E taahiraa faufaa roa te pûpûraa ia ˈna iho o te na mua ˈtu i te bapetizoraa e tia ˈi. E ravehia te reira i roto i te pure, i reira tatou e faaite ai i te hinaaro e horoa i to tatou oraraa na Iehova na roto i te Mesia. (Roma 14:7, 8; Korinetia 2, 5:15) E riro ïa Iehova ei Fatu no tatou, e mai ia Iesu e au tatou i te rave i te hinaaro o te Atua. (Salamo 40:8; Ephesia 6:6) Hoê noa taime e ravehia ˈi teie euhe faufaa roa ia Iehova. I te mea râ e to rotopu noa te reira ia tatou e te Atua, na te faˈiraa ïa i mua i te taata i te mahana bapetizoraa e faaite i te taatoaraa e ua rave tatou i tera pûpûraa faufaa roa i to tatou Metua i te raˈi.—Roma 10:10.

9, 10. (a) Eaha ta te raveraa i te hinaaro o te Atua e titau maira? (b) Mea nafea atoa vetahi feia toroa Nazis i te fariiraa i ta tatou pûpûraa ia tatou iho?

9 Eaha ta te peeraa i to Iesu hiˈoraa i roto i te raveraa i te hinaaro o te Atua e titau maira? Teie ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna [pou haamauiuiraa], a pee [noa] mai ai ia ˈu.” (Mataio 16:24; MN) I ǒ nei, te faataa maitai ra oia e toru mea e titauhia ia rave tatou. A tahi, e “faarue” tatou ia tatou iho. Aore ra, e haapae tatou i to tatou mau hinaaro tia ore e te miimii e e farii tatou i te mau aˈoraa e te aratairaa a te Atua. A piti, e ‘rave tatou i ta tatou pou haamauiuiraa.’ I to Iesu tau, e taipe te hoê pou haamauiuiraa o te haama e te mauiui. Ei Kerisetiano, e farii tatou e e nehenehe tatou e mauiui i te tahi taime no te evanelia. (Timoteo 2, 1:8) E nehenehe teie nei ao e tâhitohito aore ra e faahapa ia tatou, ‘eita’ râ tatou mai te Mesia e “haapao i te haama,” e oaoa tatou i te iteraa e te mauruuru maira te Atua. (Hebera 12:2) E te hopea, e pee “noa” tatou ia Iesu.—Salamo 73:26; 119:44; 145:2.

10 Mea anaanatae ia tapao e ua farii atoa te tahi feia patoi i te pûpûraa a te mau Ite no Iehova ia ratou iho i te Atua no te tavini ia ˈna anaˈe ra. Ei hiˈoraa, i roto i te aua faatîtîraa a te Heremani Nazi i Buchenwald, ua titauhia ia tarima te mau Ite o tei patoi i te faarue i to ratou faaroo i teie parau neneihia: “E piahi Bibilia noa vau o te tapea maite ra i ta ˈu mau tiaturiraa e eita roa ˈtu vau e ofati i te euhe ta ˈu i horeo ia Iehova.” Te faaite maitai ra te reira i te huru o te mau tavini pûpûhia e te haapao maitai atoa a te Atua!—Ohipa 5:32.

Faataahia ei Ite no Iehova

11. Eaha te fanaˈoraa taa ê a te hoê taata bapetizohia?

11 Te uiraa piti na mua roa, oia ïa te taa ra anei i te taata e bapetizohia e e faaite to ˈna bapetizoraa i te taata e e Ite no Iehova oia. I muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, e riro oia ei tavini faatoroahia o te amo i te iˈoa o Iehova. E fanaˈoraa taa ê rahi te reira e e hopoia faufaa atoa. E nehenehe atoa te taata bapetizohia e tiaturi i te ora mure ore, mai te peu noa e e tapea o ˈna i to ˈna haapao maitai ia Iehova.—Mataio 24:13.

12. Eaha te hopoia e apee i te haamaitairaa e amo i te iˈoa o Iehova?

12 Papu maitai, e haamaitairaa taa ê ia amo i te iˈoa o te Atua mana hope ra o Iehova. Ua parau te peropheta Mika e: “E haere noa te mau taata ěê atoa ma te iˈoa anaˈe o to ˈna iho atua; e haere râ tatou ma te iˈoa o Iehova, o to tatou ïa Atua e a muri noa ˈtu.” (Mika 4:5) Teie râ, e hopoia te apee i tera haamaitairaa. E titauhia ia ora tatou i to tatou oraraa a faahanahanahia ˈtu ai te iˈoa ta tatou e amo nei. Mai ta Paulo i haamanaˈo i te mau Kerisetiano i Roma, mai te peu e eita te hoê taata e faaohipa i ta ˈna e poro ra, e “faainohia” ïa te iˈoa o te Atua.—Roma 2:21-24.

13. No te aha e hopoia ta te mau tavini pûpûhia a Iehova e poro i to ratou Atua?

13 Ia riro te hoê taata ei Ite no Iehova, e farii atoa oia i te hopoia e poro i to ˈna Atua. Ua titau manihini Iehova i te nunaa Iseraela pûpûhia ia riro ei ite no ˈna no te haapapu i to ˈna Atuaraa mure ore. (Isaia 43:10-12, 21) Aita râ te nunaa i amo i taua hopoia ra, e ua ere roa ˈtura ratou i ta Iehova farii maitai. I teie mahana, te oaoa roa nei te mau Kerisetiano mau i ta ratou haamaitairaa taa ê e poro ia Iehova. Te na reira nei tatou no to tatou here ia ˈna e no to tatou hinaaro ia raa to ˈna iˈoa. E nafea hoi e ore ai e faaite i te parau mau no nia i to tatou Metua i te raˈi e ta ˈna opuaraa? Hoê â to tatou manaˈo e to te aposetolo Paulo ia ˈna i parau e: “Eita hoi au e tia ia ore; e ati hoi to ˈu ia ore au ia parau i te evanelia!”—Korinetia 1, 9:16.

14, 15. (a) Eaha te tuhaa a te faanahonahoraa a Iehova i roto i to tatou tupuraa i te rahi pae varua? (b) Eaha te mau faanahoraa e vai ra no te tauturu ia tatou i te pae varua?

14 E haamanaˈo atoa te uiraa piti i te taata e bapetizohia i ta ˈna hopoia e haa amui e ta Iehova faanahonahoraa e arataihia ra e to ˈna varua. Eiaha tatou e tavini o tatou anaˈe i te Atua, e e hinaaro tatou i te tauturu, te turu, e te faaitoitoraa a “te hui taeae.” (Petero 1, 2:17; Korinetia 1, 12:12, 13) E tuhaa faufaa roa ta te faanahonahoraa a te Atua i roto i to tatou tupuraa i te rahi pae varua. Te horoa maira te reira e rave rahi papai bibilia, o te tauturu ia tatou ia haere i mua i roto i te ite mau, ia haa ma te paari ia û tatou i te fifi, e ia atuatu i te taairaa piri e te Atua. Mai te hoê metua vahine o te hiˈo e te tamaa maitai ra ta ˈna tamarii e te aupuruhia ra, te horoa maira “te tavini haapao maitai e te paari” i te maa varua pue noa i te taime au no ta tatou haereraa i mua pae varua.—Mataio 24:45-47; Tesalonia 1, 2:7, 8.

15 I te mau putuputuraa i te mau hebedoma atoa, te fanaˈo ra te nunaa o Iehova i te faaineineraa e te faaitoitoraa hinaarohia no te riro ei Ite haapao maitai no Iehova. (Hebera 10:24, 25) Te faaineine ra te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia ia tatou ia paraparau i mua i te taata, e te haapii maira te Putuputuraa no te taviniraa ia faaite maitai i ta tatou poroi. I ta tatou mau putuputuraa e i roto atoa i ta tatou iho haapiiraa i te mau papai bibilia, e nehenehe tatou e ite i te varua o Iehova ia ohipa, a aratai ai i ta ˈna faanahonahoraa. Maoti teie mau faanahoraa tamau, te faaara maira te Atua no nia i te mau fifi atâta, te faaineine ra ia tatou ia riro ei tavini aravihi, e te tauturu maira ia vai ara noa i te pae varua.—Salamo 19:7, 8, 11; Tesalonia 1, 5:6, 11; Timoteo 1, 4:13.

Te manaˈo turai o te faaotiraa

16. Na te aha e turai ia tatou ia pûpû ia tatou iho ia Iehova?

16 No reira, e haamanaˈo na uiraa bapetizoraa e piti i te feia e bapetizohia i te faufaaraa o te bapetizoraa i roto i te pape e te mau hopoia ta te reira e hopoi mai. Eiaha anei ïa te reira e turai ia tatou ia faaoti no te bapetizoraa? E riro tatou ei pǐpǐ bapetizohia, eiaha no te mea e taata tei faahepo ia tatou, no te mea râ te “faatae” maira Iehova ia tatou. (Ioane 6:44) I te mea e ‘e aroha te Atua,’ te faatere ra ïa oia i te ao taatoa ma te aroha, eiaha ma te faahepo. (Ioane 1, 4:8) Te faataehia ra tatou ia Iehova no to ˈna mau huru maitatai au roa e no ta ˈna raveraa i nia ia tatou. Ua horoa mai Iehova i ta ˈna Tamaiti fanau tahi no tatou e te pûpû maira i te oraraa maitai roa ˈˈe no a muri aˈe. (Ioane 3:16) Area tatou nei, te turaihia ra ïa ia pûpû i to tatou oraraa ia ˈna.—Maseli 3:9; Korinetia 2, 5:14, 15.

17. Aita tatou i pûpû ia tatou iho i te aha?

17 E pûpû tatou ia tatou iho, eiaha i te hoê tumu aore ra te hoê ohipa, ia Iehova iho râ. E taui te ohipa ta te Atua i horoa na to ˈna nunaa, eita râ ta ratou pûpûraa ia ratou iho ia ˈna e taui. Ei hiˈoraa, mea ê roa ta ˈna i faaue ia Aberahama e rave i ta ˈna i faaue ia Ieremia e rave. (Genese 13:17, 18; Ieremia 1:6, 7) Ua rave râ raua toopiti i te ohipa taa maitai ta te Atua i horoa ˈtu no to raua here ia ˈna e to raua hinaaro e rave maite i to ˈna hinaaro. I te roaraa o teie anotau hopea, te tutava nei te mau pǐpǐ bapetizohia atoa a te Mesia i te rave i te faaueraa a te Mesia e poro i te evanelia o te Basileia e e faariro i te taata ei pǐpǐ. (Mataio 24:14; 28:19, 20) E ravea maitai roa te raveraa i tera ohipa ma te aau atoa no te faaite e mea here na tatou to tatou Metua i te raˈi e ua pûpû-mau-hia tatou ia ˈna.—Ioane 1, 5:3.

18, 19. (a) Eaha ta tatou e parau i mua i te taata maoti to tatou bapetizoraa? (b) Eaha te hiˈopoahia i roto i to muri nei tumu parau?

18 Aita e feaaraa, e hopoi mai te bapetizoraa i te haamaitairaa e rave rahi, e ere râ te reira i te ohipa hauti. (Luka 14:26-33) E faaite te reira i te hoê faaotiraa papu faufaa aˈe i te tahi atu hopoia. (Luka 9:62) Ua bapetizohia anaˈe tatou, te na ô mau ra ïa tatou i mua i te taata e: “O te Atua nei â . . . to matou Atua e a muri noa ˈtu: e aratai tamau â hoi oia ia matou e tae noa ˈtu i te pohe ra.”—Salamo 48:14.

19 E hiˈopoa to muri nei tumu parau i te tahi atu â mau uiraa e nehenehe e hiti mai no nia i te bapetizoraa i roto i te pape. Te vai ra anei te tahi mau tumu papu e ore ai te hoê taata e bapetizohia? Mea faufaa anei te matahiti? E nafea te taatoaraa e nehenehe ai e turu i te tura o te bapetizoraa?

E nehenehe anei outou e faataa?

• No te aha e mea tia ˈi ia tatarahapa te Kerisetiano taitahi hou te bapetizoraa?

• Eaha ta te pûpûraa ia ˈna iho i te Atua e titau maira?

• Eaha te mau hopoia e apee i te haamaitairaa e amo i te iˈoa o Iehova?

• Eaha te turai ia tatou ia faaoti no te bapetizoraa e tia ˈi?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 22]

Na uiraa bapetizoraa e piti

Maoti te tusia o Iesu Mesia, ua tatarahapa anei outou i ta outou mau hara e ua pûpû anei outou ia outou iho ia Iehova no te rave i to ˈna hinaaro?

Te taa ra anei ia outou e ia pûpû outou ia outou iho e ia bapetizohia outou, te faaite ra ïa outou e e Ite no Iehova outou e tahoê ra i ta te Atua faanahonahoraa e arataihia ra e to ˈna varua?

[Hohoˈa i te api 23]

Te pûpûraa ia ˈna iho, e euhe faufaa roa ïa ia Iehova i roto i te pure

[Hohoˈa i te api 25]

E faaite ta tatou ohipa pororaa e ua pûpû tatou ia tatou iho i te Atua