Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faaîraa i te mau titauraa no te bapetizoraa Kerisetiano

Faaîraa i te mau titauraa no te bapetizoraa Kerisetiano

Faaîraa i te mau titauraa no te bapetizoraa Kerisetiano

“Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?”—OHIPA 8:36.

1, 2. Mea nafea to Philipa haamataraa i te aparau i te hoê taata toroa Etiopia, e na te aha e faaite ra e te anaanatae ra tera taata i te haamoriraa mau?

 HOÊ aore ra e piti matahiti i muri aˈe i te poheraa o Iesu, te ratere ra te hoê taata toroa a te hau i te pae apatoa na nia i te purumu i Gaza mai Ierusalema ˈtu. Te toe râ paha 1 500 kilometera o te tere rohirohi. Mai Etiopia ˈtu teie taata itoito rahi i te haereraa i Ierusalema no te haamori ia Iehova. I roto i te tere hoˈiraa roa, te faaohipa ra oia i to ˈna taime ma te paari no te taio i te Parau a te Atua—mai tera ïa te faaroo o te taata ra. Ua tapao Iehova i teie taata aau haavare ore, e na roto i te hoê melahi, ua aratai Oia i te pǐpǐ Philipa e poro ia ˈna.—Ohipa 8:26-28.

2 Mea ohie no Philipa ia haamata i te aparauraa, i te mea e te taio ra te taata toroa Etiopia ma te reo puai, mai tei matauhia i taua tau ra. No reira, ua tia ia Philipa ia faaroo e te taio ra oia i te otaro a Isaia. Hoê noa uiraa a Philipa tei faaara i te anaanatae o te taata: “Te ite na oe i ta oe e taio na?” Ua tauaparau ihora raua i te Isaia 53:7, 8. E “ua parau maite” atura Philipa “i te parau no Iesu.”—Ohipa 8:29-35.

3, 4. (a) No te aha Philipa i ore ai i haamarirau i te bapetizo i te taata Etiopia? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa i teie nei?

3 Aita i maoro roa, ua taa i te taata Etiopia ta Iesu ohipa i roto i te opuaraa a te Atua, e te faufaaraa atoa ia riro ei pǐpǐ bapetizohia na te Mesia. “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” ta ˈna ïa i ui ia Philipa ia ˈna i ite i te hoê vahi pape tano maitai. Parau mau, e tupuraa taa ê teie. I ǒ nei, e taata o te faaroo oia tei haamori ê na i te Atua ei peroseluto ati Iuda. Aita paha e taime ê atu no te bapetizo, a tiai maoro atu ai oia. Te mea faufaa roa ˈtu â, ua taa i tera taata eaha ta te Atua e titau ra ia ˈna, e ua hinaaro oia e pahono ma te aau atoa. Ua farii Philipa ma te oaoa i ta ˈna aniraa, e i muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia, “haere atura” te taata Etiopia “i to ˈna haerea ma te oaoa.” Aita e feaaraa e ua riro oia ei taata poro aau tae i te parau apî maitai i to ˈna iho fenua.—Ohipa 8:36-39.

4 Noa ˈtu e eiaha na taahiraa o te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa ia ravehia ma te ru aore ra te feruri ore, te faaite ra te hiˈoraa o te taata toroa Etiopia e te vai ra te tahi mau taata tei bapetizohia i muri noa ˈˈe i to ratou faarooraa i te parau mau o te Parau a te Atua. * No reira, e tano ia hiˈopoa i teie mau uiraa: Eaha te faaineineraa e mea tia ia ravehia hou te bapetizoraa? Afea e haapao ai i te faito matahiti? Eaha te haereraa i mua pae varua e mea tia ia itehia hou te hoê taata e bapetizohia ˈi? Te mea faufaa roa ˈˈe, no te aha Iehova e titau ai ia rave ta ˈna mau tavini i tera taahiraa?

Te hoê euhe faufaa roa

5, 6. (a) Mea nafea to te nunaa o te Atua i tahito ra pahonoraa i te here o Iehova? (b) Eaha te taairaa piri e te Atua e nehenehe tatou e fanaˈo ua bapetizohia anaˈe tatou?

5 I muri aˈe i to ˈna faaoraraa i te mau Iseraela mai Aiphiti mai, ua ineine Iehova i te farii ia ratou ei “taoˈa here rahi” na ˈna, i te here e te paruru ia ratou e i te faariro ia ratou ei “nunaa moˈa.” No te fanaˈo râ i tera mau haamaitairaa, ua titauhia ia pahono te nunaa i te here o te Atua ma te hoê ravea taa maitai. Ua na reira ratou ma te farii i te haapao i “te mau parau atoa ta Iehova i parau” e ma te haamau i te hoê faufaa e o ˈna. (Exodo 19:4-9) I te senekele matamua, ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, e ua bapetizohia te feia i farii i ta ˈna haapiiraa. Ua niuhia te hoê taairaa maitai e te Atua i nia i te faaroo ia Iesu Mesia, apeehia e te bapetizoraa.—Mataio 28:19, 20; Ohipa 2:38, 41.

6 Te faaite ra tera mau faatiaraa bibilia e e haamaitai Iehova i te feia o te rave e o te haapao i te euhe faufaa roa e tavini ia ˈna. No te mau Kerisetiano, e taahiraa titauhia te pûpûraa ia ratou iho e te bapetizoraa o te hopoi mai i ta Iehova haamaitairaa. Ua faaoti papu tatou e pee i ta ˈna mau ture aveia e e imi i ta ˈna aratairaa. (Salamo 48:14) Na to Iehova ïa rima, ei auraa taipe, e rave ia tatou, e aratai atu ai ia tatou na te eˈa e na reira tatou ia haere e tia ˈi.—Salamo 73:23; Isaia 30:21; 41:10, 13.

7. No te aha e na tatou iho e faaoti e pûpû ia tatou e e bapetizo ia tatou e tia ˈi?

7 Te manaˈo e turai ia tatou ia rave i teie na taahiraa, o te here ïa ia Iehova e te hinaaro e tavini ia ˈna e tia ˈi. Eiaha te hoê taata e bapetizohia no te mea noa e parau te hoê taata ia ˈna e mea huru maoro to ˈna haapiiraa aore ra no te mea te bapetizohia ra to ˈna mau hoa. Parau mau, e nehenehe te fetii e te tahi atu mau Kerisetiano feruriraa paari e faaitoito i te hoê taata ia feruri i te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa. Ua faaitoito te aposetolo Petero i te feia i faaroo ia ˈna i te Penetekose ia “bapetizohia” ratou. (Ohipa 2:38) Na tatou iho râ e pûpû ia tatou, e aita e taata ê atu e nehenehe e na reira no tatou. Na tatou iho e faaoti e rave i te hinaaro o te Atua.—Salamo 40:8.

Faaineineraa tano no te bapetizoraa

8, 9. (a) No te aha te bapetizoraa i te aiû e ore ai e tuati i te Bibilia? (b) Eaha te haereraa i mua pae varua e mea tia ia rave te feia apî hou te bapetizoraa?

8 E nehenehe anei ta te mau tamarii e pûpû ia ratou iho ma te feruri maite? Aita te mau Papai e horoa ra i te faito matahiti e titauhia no te bapetizoraa. Eita mau râ ta te mau aiû e nehenehe e riro ei feia tiaturi, e faahotu i te faaroo, aore ra e pûpû ia ratou iho i te Atua. (Ohipa 8:12) No nia i te mau Kerisetiano no te senekele matamua, te parau ra te taata tuatapapa ra o Augustus Neander i roto i ta ˈna buka (General History of the Christian Religion and Church) e: “O te feia paari anaˈe te bapetizohia i te omuaraa, no te mea ua matau ratou i te taa i te bapetizoraa e te faaroo o tei taai-roa-hia.”

9 Te vai ra te tahi mau tamarii o te faatupu i te tahi faito ea pae varua i to ratou apîraa, area te tahi atu ra, i to ratou ïa paari-rii-raa mai. Hou râ te bapetizoraa, e titauhia ia faatupu te hoê taurearea i te hoê taairaa piri e o Iehova, ia taa papu ia ˈna te mau haapiiraa tumu o te mau Papai, e ia maramarama maitai i ta te pûpûraa ia ˈna iho e titau ra, mai no te feia paari atoa.

10. Eaha te mau taahiraa o te na mua ˈtu i te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa e tia ˈi?

10 Ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia haapii i te mau melo apî i te mau mea atoa ta ˈna i parau. (Mataio 28:20) Na mua roa, e mea hinaarohia ia noaa i te mau melo apî te ite mau i te parau mau, a nehenehe atu ai ratou e faatupu i te faaroo ia Iehova e i ta ˈna Parau. (Roma 10:17; Timoteo 1, 2:4; Hebera 11:6) I muri iho, ia putapû te aau o te hoê taata i te parau mau bibilia, e turaihia oia ia tatarahapa e ia fariu ê mai i to ˈna huru oraraa tahito. (Ohipa 3:19) I te pae hopea, e tae te taata i nia i te faito e hinaaro ai oia e pûpû ia ˈna iho ia Iehova e e bapetizo ia ˈna, mai ta Iesu i faaue.

11. No te aha e mea faufaa ˈi ia apiti tamau i te ohipa pororaa hou te bapetizoraa?

11 Te tahi atu taahiraa faufaa e tae atu ai i te bapetizoraa, o te apitiraa ïa i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia. Tera te ohipa faufaa roa ˈˈe ta Iehova i faaue i to ˈna nunaa e rave i te roaraa o teie anotau hopea. (Mataio 24:14) E nehenehe ïa te feia poro bapetizo-ore-hia e ite i te oaoa e faaite i to ratou faaroo ia vetahi ê. E faaineine atoa te raveraa i teie ohipa ia ratou ia apiti ma te tamau e te itoito rahi i te taviniraa i muri aˈe i te bapetizoraa.—Roma 10:9, 10, 14, 15.

E ohipa anei te tapea ra ia outou eiaha e bapetizo ia outou?

12. Eaha paha te tapea ra i te tahi pae eiaha e bapetizo ia ratou?

12 Eita paha vetahi e hinaaro e bapetizo ia ratou no te mea aita ratou e hinaaro ra e amo i te hopoia ta te reira e hopoi mai. Ua ite ratou e no te haapao i te mau ture aveia a Iehova, e mea tia ia rave ratou i te mau tauiraa rahi i roto i to ratou oraraa. Aore ra te taiâ ra paha ratou aˈunei e riro ai ei mea fifi ia pee i te mau titauraa a te Atua i muri aˈe i te bapetizoraa. E na ô atoa paha vetahi e, “Peneiaˈe i te hoê mahana, e rave au i te hoê ohipa ino e e tiavaruhia vau i rapaeau i te amuiraa.”

13. I to Iesu tau, eaha tei tapea i te tahi ia ore e riro ei pǐpǐ na Iesu?

13 I to Iesu tau, ua vaiiho vetahi i ta ratou iho mau mea e au e i te mau taairaa utuafare ia haafifi ia ratou ia riro ei pǐpǐ na ˈna. Ua parau te hoê papai parau e e pee oia ia Iesu i te mau vahi atoa ta ˈNa e haere. Ua faataa râ Iesu e e rave rahi taime, aita to ˈna e vahi taotoraa i te rui. I to Iesu titau-manihini-raa i te tahi atu taata ia riro ei pǐpǐ na ˈna, ua pahono tera taata e e “tanu” o ˈna na mua i to ˈna metua tane. Eita e ore e mea au aˈe na ˈna e faaea i te fare e e tiai ia pohe to ˈna metua tane, i te apee ia Iesu e i te haapao i taua hopoia utuafare ra i te taime e titauhia ˈi. E te toru, ua na ô ïa e hou oia a pee ai ia Iesu, e “poroi” oia na mua i to ˈna fetii. Ua faataa Iesu i tera faataimeraa mai ‘te hiˈoraa i muri.’ E au ra ïa e e noaa noa ta tera mau huru taata otoheraa no te ape i ta ratou hopoia Kerisetiano.—Luka 9:57-62.

14. (a) Ua aha Petero, Anederea, Iakobo e Ioane i to Iesu titau-manihini-raa ia ratou ia riro ei ravaai taata? (b) No te aha eiaha ˈi tatou e taiâ i te farii i ta Iesu zugo?

14 Mea ê roa te hiˈoraa o Petero, Anederea, Iakobo, e Ioane. I to Iesu titau-manihini-raa ia ratou ia pee ia ˈna e ia riro ei ravaai taata, te na ô ra te Bibilia e: “Faarue ihora [ratou] i ta [ratou] tau upeˈa i reira ra e ua pee atura ia ˈna.” (Mataio 4:19-22) Ma te faaoti i reira iho, ua ite roa ˈtu ratou i ta Iesu i parau atu i muri aˈe e: “A rave mai i tau zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mǎrû nei hoi au e te haehaa o te aau: e e noaa hoi te [tamahanahanaraa] i to outou [nephe]. Te mǎrû nei hoi ta ˈu zugo e te mâmâ nei ta ˈu hopoia.” (Mataio 11:29, 30; MN) Noa ˈtu e e hopoi mai iho â te bapetizoraa i te hoê zugo o te hopoia, te haapapu maira Iesu e e zugo hamani maitai te reira e te maraa ia amo o te tamahanahana rahi roa ia tatou.

15. E nafea te hiˈoraa o Mose e o Ieremia e faaite ai e e nehenehe tatou e tiaturi i te turu a te Atua?

15 Parau mau, e puta mai iho â te manaˈo e eita e maraa. I manaˈo na Mose e Ieremia atoa e eita e maraa ia raua te mau hopoia ta Iehova i horoa ˈtu. (Exodo 3:11; Ieremia 1:6) Mea nafea to te Atua tamǎrûraa ia raua? “Ei pihai-atoa-iho ïa vau ia oe,” ta ˈna ïa i parau ia Mose. “Ei pihai atoa iho hoi au ia oe ei faaora ia oe,” ta ˈna ïa i fafau ia Ieremia. (Exodo 3:12; Ieremia 1:8) E nehenehe tatou atoa e tiaturi i te turu a te Atua. E nehenehe te here e te tiaturi i te Atua e tauturu ia tatou ia haavî i te mau manaˈo feaa tamau e e maraa anei ia tatou ia haapao i ta tatou pûpûraa ia tatou iho. “Aore o te aroha ra e mǎtaˈu,” ta te aposetolo Ioane ïa i papai, “e pee te mǎtaˈu i te aroha tia mau ra.” (Ioane 1, 4:18) E nehenehe te hoê tamaroa iti e riaria ia haere o ˈna anaˈe, mea tiaturi râ oia ia haere oia ma te tapea i te rima o to ˈna papa. Oia atoa, ia tiaturi tatou ia Iehova ma to tatou aau atoa, te fafau maira oia i te ‘faaite mai i to tatou mau haerea’ a haere ai tatou e o ˈna.—Maseli 3:5, 6.

Te hoê taime tura

16. No te aha e taumi-roa-hia ˈi i roto i te pape i te bapetizoraa?

16 Na mua ˈˈe i te bapetizoraa, e horoahia na te hoê oreroraa parau bibilia o te faataa i te faufaaraa o te bapetizoraa Kerisetiano. Ia oti tera oreroraa parau, e anihia te feia e bapetizohia ia faaite i mua i te taatoaraa i to ratou faaroo ma te pahono i na uiraa bapetizoraa e piti. (Roma 10:10; a hiˈo i te tumu parau tarenihia i te api 22.) I muri iho, e taumihia te feia e bapetizohia i roto i te pape, ia au i te hiˈoraa i vaiihohia mai e Iesu iho. Te faaite ra te Bibilia e i muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia, ua ‘haere mai Iesu i nia mai raro mai i te pape’ aore ra “i nia mai te pape maira.” (Mataio 3:16; Mareko 1:10) Mea maramarama maitai, ua taumi roa Ioane Bapetizo ia Iesu i roto i te pape. * Ma te tano, te faataipe ra te taumi-roa-raa i roto i te pape i te tauiraa rahi ta tatou i rave i roto i to tatou oraraa—mai te huru ra e ua pohe tatou i to tatou huru oraraa tahito e ua haamata i te hoê oraraa apî i roto i te taviniraa a te Atua.

17. E nafea te feia e bapetizohia e te feia mataitai atoa e turu ai i te tura o te bapetizoraa?

17 E taime oaoa e te faufaa atoa te bapetizoraa. Te faaite ra te Bibilia e te pure ra Iesu i to Ioane taumiraa ia ˈna i roto i te anavai o Ioridana. (Luka 3:21, 22) Ia au i teie hiˈoraa, e mea tia ia faaite te feia e bapetizohia i teie tau i te hoê haerea tura. E i te mea e te faaitoito maira te Bibilia ia ahu ma te faaieie ore i roto i te oraraa o te mau mahana atoa, mea faufaa ˈtu â ïa ia haapao tatou i tera aˈoraa i te mahana o to tatou bapetizoraa! (Timoteo 1, 2:9) E nehenehe atoa te feia mataitai e faaite i te faatura e tano na roto i te faaroo-maitai-raa i te oreroraa parau bapetizoraa e te mataitairaa i te bapetizoraa ma te naho maitai.—Korinetia 1, 14:40.

Haamaitairaa a te mau pǐpǐ bapetizohia

18, 19. Eaha te mau fanaˈoraa taa ê e te mau haamaitairaa ta te bapetizoraa e hopoi mai?

18 Ua pûpû anaˈe tatou ia tatou iho i te Atua e ua bapetizohia anaˈe tatou, e riro tatou ei melo o te hoê fetii taa ê. Na mua roa, e riro Iehova ei Metua e ei Hoa no tatou. I taa ê na tatou i te Atua hou to tatou bapetizoraa; i teie nei ua faafaite tatou. (Korinetia 2, 5:19; Kolosa 1:20) Na roto i te tusia o te Mesia, ua haafatata ˈtu tatou i te Atua e ua haafatata mai o ˈna ia tatou. (Iakobo 4:8) Te faataa ra te peropheta Malaki e nafea Iehova e hiˈo ai e e faaroo ai i te feia o te faaohipa ra e o te amo ra i to ˈna iˈoa, e te tuu ra oia i to ratou iˈoa i roto i ta ˈna buka manaˈoraa. “E riro ratou na ˈu,” ta te Atua ïa e parau ra, “e na ˈu e faaherehere ia ratou mai te taata e faaherehere i ta ˈna ihora tamaiti ia tavini atu ia ˈna ra.”—Malaki 3:16-18.

19 Maoti atoa te bapetizoraa e nehenehe ai tatou e riro ei melo o te hoê fetii taeae i te ao nei. I to te aposetolo Petero aniraa eaha te mau haamaitairaa ta te mau pǐpǐ a te Mesia e fanaˈo no te mau haapaeraa ta ratou i rave, ua fafau Iesu e: “Te taata atoa no to ˈu nei iˈoa i faarue ai i te fare, e te mau taeae, e te mau tuahine, e te metua tane, e te metua vahine, e te vahine iho, e te tamarii, e te fenua, e hanere atu ïa ta ˈna e noaa, e e roaa ia ˈna te ora mure ore.” (Mataio 19:29) Tau matahiti i muri aˈe, ua papai Petero no nia i “te hui taeae” tei aano “i te ao nei.” Ua fanaˈo o Petero iho i te turu e te mau haamaitairaa a te hoê fetii taeae î i te here, e e nehenehe atoa tatou.—Petero 1, 2:17; 5:9.

20. Eaha te tiaturiraa faahiahia ta te bapetizoraa e pûpû ra?

20 Hau atu â, ua faaite Iesu e “e roaa” i te feia e pee ia ˈna “te ora mure ore.” Oia, te horoa maira te pûpûraa ia tatou iho e te bapetizoraa i te tiaturiraa e ‘mau maite i te ora mau’—te ora mure ore i roto i te ao apî a te Atua. (Timoteo 1, 6:19, MN) Eaha te niu maitai aˈe o te oraraa no a muri aˈe ta tatou e nehenehe e patu no tatou iho e no to tatou mau fetii? Maoti teie tiaturiraa faahiahia e nehenehe ai tatou ‘e haere ma te iˈoa o Iehova, to tatou Atua e a muri noa ˈtu.’—Mika 4:5.

[Nota i raro i te api]

^ Ua bapetizohia na ati Iuda e peroseluto e toru tausani o tei faaroo i ta Petero oreroraa parau i te Penetekose ma te haamarirau ore. Parau mau, mai te eunuka Etiopia, ua ite ê na ratou i te mau haapiiraa tumu e te mau faaueraa tumu o te Parau a te Atua.—Ohipa 2:37-41.

^ O “te ohipa taumiraa i raro, hopuraa i raro e haereraa mai i rapae,” te auraa o te taˈo Heleni baʹpti·sma (bapetizoraa), ia au i te hoê titionare a Vine (Expository Dictionary of New Testament Words).

E nehenehe anei outou e faataa?

• E nafea e no te aha e titauhia ˈi ia pahono tatou i te here o Iehova?

• Eaha te haereraa i mua pae varua ia na mua ˈtu i te bapetizoraa e tia ˈi?

• No te aha eiaha ˈi tatou e vaiiho i te taiâ e eita e maraa aore ra te hinaaro ore e farii i te hopoia ia tapea ia tatou eiaha e bapetizo ia tatou?

• Eaha te mau haamaitairaa taa ê e nehenehe te mau pǐpǐ bapetizohia a Iesu Mesia e fanaˈo?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 26]

“Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?”

[Hohoˈa i te api 29]

E taime oaoa e te faufaa atoa te bapetizoraa