Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mea oaoa iho â anei oe?

Mea oaoa iho â anei oe?

Mea oaoa iho â anei oe?

OIA, e uiui paha oe iho, “Mea oaoa iho â anei au?” Te tutava hua nei te mau aivanaa totiare i te ite e nafea oe aore ra te tahi atu ia pahono, e ere râ ta ratou i te hoê ohipa ohie. Ua taaihia te faitoraa i te oaoa o te mau taata i te tamataraa e faito i te here o te hoê tane i ta ˈna vahine aore ra i te faito i te oto i tupu i te poheraa te hoê taata i roto i te hoê utuafare. E ere i te mea ohie ia faito maitai i te mau huru aau. Tera râ, ua ite te mau aivanaa i te hoê parau mau tumu: E nehenehe te taata atoa e oaoa.

Noa ˈtu teie ravea i roto ia tatou no te oaoa, ua hopoi te mau fifi rahi i te hoê ati o te oaoa ore. A rave na i teie hiˈoraa: I roto i te tahi mau oire, ua î roa te mau menema i te feia pohe i te heˈa mate. Ua iriti faahou te feia mana i te mau apoo hunaraa tahito no te huna i te feia pohe apî. I te tahi mau vahi o Afirika, e ravea matamua o te ohipa te hamaniraa afata taata pohe. E noa ˈtu eaha te vahi ta oe e faaea ra, te ite ra oe e mea iti te mata ataata i rotopu i te feia e mauiui ra no te maˈi ino mau e i rotopu i te feia ua pohe te fetii aore ra te hoa.

E te mau fenua ruperupe roa ïa? E nehenehe te hoê tupuraa taui taue e faaore i te panoonoo ore i te pae moni o te feia i ore i ineine. I te Hau Amui no Marite, e mea titauhia ia rave faahou te taata faatuhaahia e rave rahi i te ohipa no te mea ua ere ratou i ta ratou moni tuhaa. E pinepine te mau parau tarahu rapaauraa i te amu pauroa i te moni faaherehere a te utuafare. “Te ite nei oe i teie mau taata e haere maira ma te mau haamâuˈaraa rahi roa e te mau fifi o te ea e mea mauiui te mafatu,” ta te hoê taata haapao ture ïa e parau ra. “E mea tia ia parau pinepine atu oe e: ‘E ere oe i to oe fare.’” E te feia ïa aita to ratou e fifi i te pae moni? E ite anei atoa ratou i te oaoa ore?

Hoê â vetahi mau taata e te rohipehe tuiroo ra o Richard Rodgers. Ua parauhia no ˈna e: “E mea iti te tane o te faaoaoa roa i te taata e rave rahi.” Noa ˈtu e ua faaoaoa ta ˈna mau himene i te tahi atu, ua roohia râ o ˈna i te hepohepo tamau. Ua naea ia ˈna i na fa e piti ta e rave rahi e hinaaro—te moni e te roo—e te oaoa ïa? Ua tapao hoê taata papai aamu mau e: “Ua manuïa roa ino o [Rodgers] i roto i ta ˈna ohipa, e oraraa fanaˈo to ˈna, e ua tufa e piti re Pulitzer. Aita atoa o ˈna i oaoa e ua hepohepo i te rahiraa o te taime.”

Mai ta oe i ite, e pinepine te tiaturiraa i te faufaa no te oaoa i te faaino. Ua faataa te hoê papai vea aravihi i te pae tupuhaaraa no Toronto, i Kanada (The Globe and Mail) e te faaruru ra e rave rahi taata taoˈa rahi i te “moemoe e te fa ore.” Ia au i te hoê taata aˈo i te pae faufaa, ia horoa te mau metua ona i te moni na ta ratou mau tamarii e te mau mea e nehenehe e hoo mai, “e pinepine e tanuhia te mau huero o te horoa mai i te ati a muri aˈe.”

Te vai ra anei te tahi niu papu o te oaoa?

No te uaa mai, e hinaaro te raau rii e tiarehia ra i te repo maitai, te pape e te ahuaraˈi tano. Oia atoa, ua ite te feia maimi aravihi e e faatupu te tahi mau tupuraa i te oaoa. Te vai ra te ea maitai; te ohipa maitai; te maa au, te fare, e te ahu; no te faatupu i te mau hinaaro o te mau mea ora i poietehia; e te mau hoa mau.

E tu paha to oe manaˈo e e ohipa maitai tera mau tupuraa i nia i te tiaturiraa o te taata no te oaoa. Te vai ra râ te hoê tuhaa faufaa roa ˈtu â. O te iteraa ïa i “te Atua no ˈna te ao [aore ra oaoa],” o Iehova to ˈna iˈoa. (Timoteo 1, 1:11) E nafea tera ite e tauturu ai? O Iehova to tatou Atua Poiete, e ua horoa mai o ˈna i te aravihi ia oaoa tatou. Ma te tano, ua ite Iehova eaha te nehenehe e faaoaoa mau ia tatou. E faataa te tumu parau i muri nei i ta ˈna huru aratairaa i te taata i te mau vahi aore ra tupuraa atoa no te hoê oraraa oaoa tamau.

[Hohoˈa i te api 4]

Mai te hoê raau rii e tiarehia ra, e hinaaro te oaoa i te tupuraa e au no te tupu mai

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]

© Gideon Mendel/CORBIS