Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A haapapu i to oe faaroo maoti to oe huru oraraa

A haapapu i to oe faaroo maoti to oe huru oraraa

A haapapu i to oe faaroo maoti to oe huru oraraa

“Te faaroo, aore e ohipa ra, e mea pohe ïa.”—IAKOBO 2:17.

1. No te aha te mau Kerisetiano matamua i haafaufaa ˈi i te faaroo e i te ohipa atoa?

 NO TE rahiraa, ua haapapu te mau Kerisetiano matamua i to ratou faaroo maoti to ratou huru oraraa. Ua faaitoito te pǐpǐ Iakobo i te mau Kerisetiano atoa e: “Ei feia rave . . . outou i te parau nei, eiaha ei feia faaroo noa.” Ua na ô â oia e: “Mai te tino nei . . . ia ore te varua ra, e mea pohe ïa, oia atoa te faaroo aore e ohipa ra, e mea pohe atoa ïa.” (Iakobo 1:22; 2:26) Fatata e 35 matahiti i muri aˈe i to ˈna papairaa i te reira, mea rahi te Kerisetiano e tamau ra i te haapapu i to ratou faaroo maoti te mau ohipa tia. Area râ vetahi, aita ïa. Ua haapopou Iesu i te amuiraa no Semurina; teie râ ta ˈna i parau i te melo e rave rahi o te amuiraa no Saradi: “Ua ite au i ta oe ohipa, e e iˈoa ora to oe, te pohe noa na râ oe.”—Apokalupo 2:8-11; 3:1.

2. Eaha ta te mau Kerisetiano e mea tia ia ui ia ratou iho no nia i to ratou faaroo?

2 Ua tano Iesu i te faaitoitoraa i to Saradi—te feia atoa iho â ïa o te taio i ta ˈna mau parau i muri aˈe—ia haapapu i to ratou hinaaro matamua i te parau mau Kerisetiano e ia vai ara noa i te pae varua. (Apokalupo 3:2, 3) E nehenehe tatou taitahi e ui ia tatou iho: ‘E ta ˈu mau ohipa ïa? Te faaite ra anei te reira e te rohi ra vau i te haapapu i to ˈu faaroo maoti ta ˈu mau mea atoa e rave ra, i roto atoa i te mau tuhaa aita i taai-roa-hia i te pororaa aore ra i te mau putuputuraa a te amuiraa?’ (Luka 16:10) Mea rahi te tuhaa o te oraraa e nehenehe e haapaohia, hoê noa râ tuhaa ta tatou e rave mai: te mau oroa faaanaanataeraa, o te tupu pinepine hoi i muri aˈe i te hoê faaipoiporaa Kerisetiano.

Te mau oroa faaanaanataeraa rii

3. Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te mau oroa faaanaanataeraa?

3 E oaoa te rahiraa o tatou ia titau-manihini-hia tatou i te hoê oroa au a te mau Kerisetiano. E “Atua oaoa” Iehova o te hinaaro ra ia oaoa ta ˈna mau tavini. (Timoteo 1, 1:11, MN) Ua haapapai oia ia Solomona i roto i te Bibilia i teie parau mau: “Ua haamaitai atura vau i te oaoa; aita hoi a te taata nei mea maitai i te ao nei, maori râ i te amu e te inu a oaoa ˈi; o tei horoahia mai ïa na ˈna i ta ˈna ra raveraa ohipa, oi vai aˈe o ˈna pue mahana i te oraraa nei.” (Koheleta 3:1, 4, 13; 8:15) E tupu taua oaoa ra i te hoê tamaaraa utuafare aore ra i te hoê oroa faaanaanataeraa iti a te feia haamori mau.—Ioba 1:4, 5, 18; Luka 10:38-42; 14:12-14.

4. Ia feruri te hoê taata o te faanaho i te hoê oroa faaanaanataeraa i te aha e tia ˈi?

4 Mai te peu e e faanaho oe i tera huru oroa e na oe e haapao i te reira, e mea maitai ia feruri maite oe i ta oe e rave, noa ˈtu e e titau manihini oe i te tahi noa mau hoa Kerisetiano no te hoê tamaaraa e te hoê aparauraa auhoa. (Roma 12:13) E ara oe e ‘ia ravehia te mau mea atoa ma te tia,’ ma te arataihia e “te paari no nia maira.” (Korinetia 1, 14:40; Iakobo 3:17) Ua papai te aposetolo Paulo e: “Te amu ra e te inu ra hoi, e te mau mea atoa ta outou e rave na, e rave ïa ma te haamaitai i te Atua. Eiaha outou ei turoriraa.” (Korinetia 1, 10:31, 32) Eaha te tahi mau mea e mea tia ia haapao taa ê? Na roto i te feruri-oioi-raa i te reira, e rave oe e ia itehia to oe faaroo e to ta oe mau manihini i roto i ta outou mau mea atoa e rave.—Roma 12:2.

Eaha te tereraa o te oroa?

5. No te aha te fatu fare e feruri maitai ai e e pûpû anei oia i te ava aore ra eita e e faataˈi anei oia i te upaupa?

5 Mea rahi te fatu fare te uiui e e pûpû anei i te ava aore ra eita. Eita te reira e hinaarohia ia manuïa te hoê oroa faaanaanataeraa. A haamanaˈo e no te faatamaa i te hoê nahoa taata tei haere atu ia ˈna ra, ua faarahi Iesu i te pane e te iˈa. Aita te faatiaraa e parau ra e ua horoa semeio oia i te uaina, noa ˈtu e ua ite tatou e e nehenehe ta ˈna. (Mataio 14:14-21) Ia faaoti oe i te horoa i te ava, ia au noa ïa te rahi o te ava, e a rave atoa i te inu e ere i te ava na te feia mea au aˈe na ratou te reira. (Timoteo 1, 3:2, 3, 8; 5:23; Petero 1, 4:3) Eiaha e faahepo i te taata ia inu i te hoê mea “e au” to ˈna hohoni “i to te ophi.” (Maseli 23:29-32) E te upaupa ïa aore ra te himene? Mai te peu e e faataˈihia te upaupa i ta oe oroa, mea papu e e maiti maitai oe i te mau himene, ma te hiˈo i te tairi e te mau parau. (Kolosa 3:8; Iakobo 1:21) Ua ite e rave rahi Kerisetiano e mea au ia faataˈi aore ra ia himene atoa i te mau Mélodies du Royaume. (Ephesia 5:19, 20) E parau mau, a haapao tamau atoa i te puai o te upaupa ia ore ia fifi te aparauraa au e ia ore atoa te feia tapiri ia huehue.—Mataio 7:12.

6. E nafea te hoê fatu fare e nehenehe ai e faaite e e faaroo oraora to ˈna i roto i te aparauraa aore ra te tahi atu mau ohipa?

6 I te hoê oroa faaanaanataeraa, e nehenehe te mau Kerisetiano e paraparau no nia i te mau mea rau, e taio haapuai i te tahi mau mea, aore ra e faatia i te tahi mau tupuraa anaanatae. Ia hahi ê te aparauraa, e nehenehe te fatu fare e faaafaro i te reira ma te faatano i te parau. E ara atoa oia eiaha o te hoê noa taata te paraparau. Ia ite oia i te reira, e nehenehe oia e paraparau ma te tano e e faaô atoa mai ia vetahi ê, ma te uiui paha i te feia apî aore ra ma te faahiti i te hoê tumu parau o te faatupu e rave rau manaˈo. E oaoa ïa te feia apî e te feia paari atoa i taua tuhaa o te oroa ra. Mai te peu e, ei taata faanaho, e faaite oe i te paari e te faatano i te parau, ‘e ite’ te mau manihini atoa i ‘to oe huru tano noa.’ (Philipi 4:5, MN) E taa ia ratou e e faaroo oraora to oe, o te ohipa ra i nia i te mau tuhaa atoa o to oe oraraa.

Te mau oroa faaipoiporaa

7. No te aha e tano ai ia feruri i te faanahoraa i te faaipoiporaa e te oroa i muri iho?

7 Te hoê taime oaoaraa taa ê, o te faaipoiporaa Kerisetiano ïa. I tahito ra, i apiti noa ˈtu na te mau tavini a te Atua, o Iesu atoa e ta ˈna mau pǐpǐ, i taua tupuraa oaoa ra, e i te oroa atoa i muri iho. (Genese 29:21, 22; Ioane 2:1, 2) Aita râ i maoro aˈenei, ua ite-maitai-hia e no te faanaho i te mau oroa i te hoê faaipoiporaa, e titauhia te tutavaraa taa ê no te faahotu i te feruriraa maitai e te huru faito noa Kerisetiano. E tuhaa matauhia râ te reira o te oraraa a nehenehe atu ai te hoê Kerisetiano e haapapu i to ˈna faaroo.

8, 9. E nafea te mau mea e itehia ra i roto e rave rahi faaipoiporaa e tuea ˈi i te Ioane 1, 2:16, 17?

8 No te taata e rave rahi, aita i ite e aita e tâuˈa ra i te mau faaueraa tumu a te Atua, e taime te hoê faaipoiporaa no te rave hua i te tahi mau mea aore ra e vahi no te tapo i te mata i nia i te reira. I roto i te hoê vea i Europa, ua parau te hoê vahine faaipoipo apî no nia i to ˈna faaipoiporaa “hope i te faahiahia” e: ‘Ua na nia mâua i te hoê pereoo hutihia e e 4 puaahorofenua, apeehia e 12 pereoo huira piti hutihia e te puaahorofenua e te tahi atu pereoo hutihia atoa e feia faataˈi upaupa to roto. I muri iho, ua fanaˈo mâua i te hoê tamaaraa e te upaupa hope i te au; aita ˈtu ai. Mai ta ˈu iho â i hinaaro, e arii vahine au i taua mahana ra.’

9 Noa ˈtu e mea ê te mau peu tumu i tera fenua i tera fenua, te haapapu maitai ra taua mau manaˈo ra i ta te aposetolo Ioane i papai: “Te mau mea atoa o teie nei ao, o te hinaaro tia ore o te tino nei, e te hinaaro tia ore o te mata nei, e te ahaaha o te oraraa nei, e ere ïa i to ǒ mai i te Metua ra, no teie nei ao anaˈe ïa.” E nehenehe anei oe e feruri i te mau Kerisetiano feruriraa paari o te hinaaro i te hoê faaipoiporaa “hope i te faahiahia” e te hoê oroa rahi unauna? Eita, ia haamanaˈo râ ratou e tia ˈi i roto i ta ratou mau opuaraa e ‘o tei haapao i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.’—Ioane 1, 2:16, 17.

10. (a) No te hoê oroa faaipoiporaa au noa, no te aha e mea faufaa roa ˈi ia faanaho? (b) E nafea e faaoti ai o vai te titau manihini?

10 E hinaaro te mau Kerisetiano faaipoipo e tapea i te manaˈo tano e te au noa, e e nehenehe te Bibilia e tauturu ia ratou. E taime faufaa te mahana faaipoiporaa, ua ite râ ratou e e haamataraa noa te reira o te oraraa faaipoipo o e piti Kerisetiano o te tiaturi ra e ora e a muri noa ˈtu. Aita e faahepohia ra ia faatupu raua i te hoê oroa rahi. Ia maiti raua i te hoê oroa mai tera, e hinaaro raua e numera i te mau haamâuˈaraa e e feruri i te huru o te reira. (Luka 14:28) I roto i to raua oraraa Kerisetiano, o te tane te upoo ia au i te mau Papai. (Korinetia 1, 11:3; Ephesia 5:22, 23) Na ˈna ïa na mua roa e haapao i te oroa faaipoiporaa. Parau mau, e ani oia i te manaˈo o ta ˈna vahine ma te here o vai ta raua e titau manihini e ehia rahiraa. Eita e nehenehe aore ra e tano ia titau manihini i te taatoaraa o to raua mau hoa e fetii; no reira e titauhia ia au noa ta raua mau maitiraa. Mai te peu e eita ta raua e nehenehe e titau manihini i te tahi mau hoa Kerisetiano, ia papu ia raua e e taa iho â ia ratou e eita ratou e inoino.—Koheleta 7:9.

“Tavana o te oroa”

11. Eaha te ohipa a te hoê “tavana o te oroa” i te hoê faaipoiporaa?

11 Ia maiti te tahi nau hoa momoˈahia e faatupu i te tahi oroa i to raua faaipoiporaa, eaha ta raua e nehenehe e rave ia vai tura noa te reira? E rave rahi matahiti i te maoro, ua taa i te mau Ite no Iehova te paari ia faaô mai i te hoê tuhaa no nia i te oroa ta Iesu i apiti atu i Kana. Te vai ra te hoê “tavana o te oroa,” eita e ore te hoê hoa Kerisetiano haapao maitai. (Ioane 2:9, 10) E maiti ïa te hoê tane faaipoipo apî paari i te hoê taeae Kerisetiano feruriraa paari i te pae varua no taua ohipa faufaa ra. I muri aˈe i te faataaraa i te mau hinaaro o te tane faaipoipo apî e ta ˈna e au aˈe, e nehenehe te tavana o te oroa e rave i te mau mea rii na mua ˈˈe e i te roaraa o te oroa.

12. Eaha ta te tane faaipoipo apî e haamanaˈo no nia i te ava?

12 Ia au i tei tauaparauhia i te paratarafa 5, e maiti te tahi mau hoa faaipoipo eiaha e pûpû i te ava i te oroa aˈunei te inu-hua-raa e faaino ai i te oaoa e te manuïaraa o te reira. (Roma 13:13; Korinetia 1, 5:11) Ia pûpûhia râ te ava, e mea tia ia ara te tane faaipoipo apî e ua tano noa te rahiraa ava e vai ra aore ra e horoahia. Te vai ra te uaina i te faaipoiporaa ta Iesu i apiti atu i Kana, e ua horoa oia i te uaina maitai roa. Te mea anaanatae, ua parau te tavana o te oroa e: “O te uaina maitai ta te taata atoa e tuu mai i te matamua ra, e ia inu te taata e ia rahi, ei reira te mea ino aˈe; vaiiho iho nei râ oe i te uaina maitai, e i teie nei i hopoihia mai ai.” (Ioane 2:10) Mea papu e aita Iesu i faaitoito i te taeroraa ava, mea ino hoi te reira. (Luka 12:45, 46) Ma te faahiti i to ˈna maere i te huru maitai o te uaina, te faaite maitai ra te tavana o te oroa e i ite na oia i te tahi mau faaipoiporaa e ua taero te tahi mau manihini. (Ohipa 2:15; Tesalonia 1, 5:7) No reira, e titauhia ia ara te tane faaipoipo apî e te Kerisetiano tiaturihia ta ˈna e maiti ei tavana o te oroa, e e auraro te mau manihini atoa i teie faaueraa maramarama: “Eiaha ia taero i te uaina e tupu ai te taiata ra.”—Ephesia 5:18; Maseli 20:1; Hosea 4:11.

13. Ia hiˈo na hoa faaipoipo i te aha ia faanaho raua i te faataˈi i te upaupa i to raua faaipoiporaa, e no te aha?

13 Mai no te tahi atu mau oroa, mai te peu e te vai ra te upaupa, a haapao ma te au i te puai ia nehenehe te feia e paraparau ra ia faaroo te tahi i te tahi. Teie ta te hoê matahiapo Kerisetiano i parau: “A mairi noa ˈi te po, ia haamata te aparauraa i te au atu â aore ra ia haamata te ori, i te tahi taime e haapuaihia te upaupa. E nehenehe te upaupa mǎrû i te omuaraa e puai roa, a fifi atu ai te aparauraa. E taime maitai te oroa faaipoiporaa no te auhoaraa au maitai. Mea peapea mau â ïa ia haafifi te upaupa puai i taua taime maitai ra!” I ǒ nei atoa, e titauhia ia hiˈopoa maite te tane faaipoipo apî e te tavana o te oroa i te huru e te puai o te upaupa, eiaha e vaiiho e na te feia faataˈi upaupa aufauhia aore ra eita e haapao i te reira. Ua papai Paulo e: “Te mau mea atoa ta outou e rave ra, i te ohipa e te parau a rave anaˈe ïa ma te iˈoa o te Fatu ra o Iesu.” (Kolosa 3:17) Ua hoˈi anaˈe te mau manihini i ǒ ratou, e ia au i te upaupa ta ratou i faaroo, e manaˈo anei ratou e ua rave na hoa faaipoipo i te mau mea atoa ma te iˈoa o Iesu? Ia tupu hoi te reira e tia ˈi.

14. Ia haamanaˈo te mau Kerisetiano ma te oaoa i te aha no nia i te hoê faaipoiporaa?

14 E nehenehe te hoê faaipoiporaa faanaho-maitai-hia e haamanaˈohia ma te oaoa. Teie ta Adam e ta Edyta, tei faaipoipo e 30 matahiti i te maoro, i parau no nia i te hoê faaipoiporaa: “E nehenehe iho â oe e ite i te huru tupuraa Kerisetiano. Te vai ra te mau himene o te arue ra ia Iehova e te tahi atu atoa râ mau faaanaanataeraa maitai roa. Ua tuuhia te ori e te upaupa i te piti o te parahiraa. Mea au e mea faaitoito, e ua tuati te mau mea atoa i te mau faaueraa tumu bibilia.” Mea maramarama maitai, mea rahi ta te tane e vahine faaipoipo apî e nehenehe e rave no te haapapu e mea oraora to raua faaroo maoti ta raua mau ohipa.

Te mau ô faaipoiporaa

15. Teihea aˈoraa bibilia e tano i nia i te mau ô faaipoiporaa?

15 I te fenua e rave rahi, e peu matauhia ia horoa te mau hoa e fetii i te tahi ô na te feia e faaipoipo ra. Ia maiti oe i te na reira, eaha ta oe e haamanaˈo? A haamanaˈo i ta te aposetolo Ioane i parau no nia i “te [faaiteiteraa] ahaaha o te oraraa nei.” Ua taai oia i taua faaiteiteraa ra, eiaha i te mau Kerisetiano o te faaite ra e mea oraora to ratou faaroo, i ‘te ao râ o te mou nei.’ (Ioane 1, 2:16, 17; MN) Ia au i te parau faaurua a Ioane, mea maitai anei ia faaite te feia faaipoipo apî o vai ma tei horoa i te ô? Ua horoa te mau Kerisetiano no Makedonia e no Ahaia i te ô na to ratou mau taeae i Ierusalema, aita râ e parauhia ra e ua faaite-roa-hia to ratou iˈoa. (Roma 15:26) Mea rahi te Kerisetiano o te horoa i te ô faaipoiporaa ma te ore e faaite i to ratou iˈoa, eita ratou e hinaaro e huti mai i te ara-maite-raa tano ore i nia ia ratou. I roto i teie tuhaa, a hiˈo faahou i te aˈoraa a Iesu i roto i te Mataio 6:1-4.

16. E nafea te feia faaipoipo apî e nehenehe ai e ape i te faahuru ê ia vetahi ê no nia i te mau ô faaipoiporaa?

16 E nehenehe te faaiteraa o vai ma tei horoa i te ô e faatupu i “te faatitiauaraa” eaha te ô faahiahia aore ra moni roa ˈˈe. No reira te mau Kerisetiano faaipoipo apî paari e ore ai e faaite i te iˈoa o te feia i horoa i te ô, ia ore te feia eita paha e nehenehe e horoa i te ô ia huru ê. (Galatia 5:26, MN; 6:10) Parau mau, aita e fifi ia hinaaro na hoa faaipoipo apî e ite na vai i horoa ˈtu i te ô. E ite paha raua i nia i te hoê tareta i nia iho i te ô ma te ore e taio i mua i te taata. Ia hoo mai, ia horoa ˈtu, e ia fanaˈo tatou i te mau ô faaipoiporaa, e nehenehe tatou paatoa e haapapu e i roto atoa i teie tuhaa taa ê, te ohipa ra to tatou faaroo i nia i ta tatou mau ohipa. *

17. Eaha te fa a te mau Kerisetiano no nia i to ratou faaroo e ta ratou mau ohipa?

17 No te haapapu i to tatou faaroo, eita e navai ia ora i te hoê oraraa morare, ia haere i te mau putuputuraa Kerisetiano, e ia apiti i te pororaa. Ia faahotu tatou taitahi i te hoê faaroo oraora o te ohipa i nia i ta tatou mau mea atoa e rave. Oia, e nehenehe tatou e faaite i to tatou faaroo maoti te mau ohipa ‘tia maitai,’ i roto atoa i te mau tuhaa o te oraraa i aparauhia i nia nei.—Apokalupo 3:2.

18. E nafea te Ioane 13:17 e tano ai no nia i te mau faaipoiporaa e oroa Kerisetiano?

18 I muri aˈe i to Iesu horoaraa i te hiˈoraa maitai roa i ta ˈna mau aposetolo haapao maitai a horoi ai oia ma te haehaa i to ratou avae, ua na ô oia e: “E ao to outou, e te feia i ite i teie nei mau parau, ia haapao outou i taua parau ra.” (Ioane 13:4-17) I te vahi ta tatou e faaea ra i teie mahana, aita paha e titauhia ra aore ra e ere i te peu matauhia ia horoi i te avae o te tahi atu taata, te hoê manihini paha i to tatou fare. Mai ta tatou râ i hiˈopoa i roto i teie tumu parau, te vai ra te tahi atu mau tuhaa o te oraraa e nehenehe ai tatou e faaite i to tatou faaroo maoti te mau ohipa maitai î i te here, oia atoa i roto i te mau oroa e faaipoiporaa Kerisetiano, o tatou anei te faaipoipo ra aore ra e manihini tatou i te hoê faaipoiporaa aore ra i te hoê oroa oaoa i muri iho a te mau Kerisetiano o te hinaaro e faaite i to ratou faaroo maoti ta ratou mau ohipa.

[Nota i raro i te api]

^ Te faataahia ra te tahi atu mau tuhaa o te faaipoiporaa e te oroa i taaihia i te reira i roto i te tumu parau “Faites de vos noces un événement joyeux et digne” i roto i te Tour de Garde o te 15 no Atopa 2006.

Eaha ta oe e pahono?

E nafea ia haapapu i to oe faaroo

• ia faanaho oe i te hoê oroa faaanaanataeraa?

• ia faanaho oe i te hoê faaipoiporaa aore ra te hoê oroa faaipoiporaa?

• ia horoa aore ra ia fanaˈo oe i te mau ô faaipoiporaa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 18]

Noa ˈtu e e titau manihini oe i te tahi noa mau taata, ia arataihia oe e “te paari no nia maira”