Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ia vai maite oe i roto i te here o te Atua!

Ia vai maite oe i roto i te here o te Atua!

Ia vai maite oe i roto i te here o te Atua!

“E au mau here e, . . . [ia vai] maite outou [i roto i te here o] te Atua, . . . e tae noa ˈtu i te ora mure ore ra.”—IUDA 20, 21MN.

1, 2. E nafea oe e nehenehe ai e vai maite i roto i te here o te Atua?

 MEA here roa ino na Iehova i te ao o te huitaata i horoa ˈi oia i ta ˈna Tamaiti fanau tahi ia nehenehe te taata e faaohipa i te faaroo ia ˈna ia noaa te ora mure ore. (Ioane 3:16, MN) Auê te faahiahia ia fanaˈo i tera huru here e! Mai te peu e e tavini oe na Iehova, e hinaaro mau â oe e fanaˈo i tera here e a tau a hiti noa ˈtu.

2 Ua faataa te pǐpǐ o Iuda e nafea oe e nehenehe ai e vai maite i roto i te here o te Atua. Na roto “i te [paturaa] ia outou iho [i nia] i to outou faaroo moˈa rahi ra, e te pureraa ma te [varua moˈa],” ta Iuda ïa i papai, “[ia vai] maite outou [i roto i te here o] te Atua, i te tiairaa i te aroha o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, e tae noa ˈtu i te ora mure ore ra.” (Iuda 20, 21; MN) E tauturu te haapiiraa i te Parau a te Atua e te pororaa i te parau apî maitai ia patu ia oe iho i nia i te “faaroo moˈa rahi ra”—oia hoi te mau haapiiraa Kerisetiano. No te vai maite i roto i te here o te Atua, e mea tia ia pure oe “ma te varua moˈa,” aore ra i raro aˈe i to ˈna mana. No te fanaˈo i te ora mure ore, e mea tia ia faaohipa atoa oe i te faaroo i te tusia taraehara o Iesu Mesia.—Ioane 1, 4:10.

3. No te aha e ere faahou ai vetahi i te Ite no Iehova?

3 Aita vetahi, e faaroo hoi to ratou na mua ˈˈe, i vai maite i roto i te here o te Atua. No to ratou maitiraa e tapi i te hoê haerea hara, e ere faahou ratou i te Ite no Iehova. E nafea oe e nehenehe ai e ape i teie huru tupuraa? E nehenehe te feruriruriraa i te mau manaˈo i muri nei e tauturu ia oe ia ape i te hara e ia vai maite oe i roto i te here o te Atua.

A faaite i to oe here i te Atua

4. No te aha mea faufaa ˈi ia faaroo i te Atua?

4 A faaite i to oe here i te Atua ma te faaroo ia ˈna. (Mataio 22:37, MN) Ua papai te aposetolo Ioane e: “Teie . . . te here i te Atua, ia haapao tatou i ta ˈna mau faaueraa; e ere hoi ta ˈna mau faaueraa i te mea teimaha.” (Ioane 1, 5:3, MN) E nehenehe te faaroo-noa-raa i te Atua e faaitoito ia oe ia patoi i te faahemaraa e e faaoaoa ia oe. Ua parau te fatu salamo e: “E ao to te taata, aore e faaau i to ˈna haerea i te aˈo a te paieti ore, . . . o tei hinaaro râ i te ture a Iehova.”—Salamo 1:1, 2.

5. E turai te here ia Iehova ia oe ia aha?

5 E turai to oe here ia Iehova ia ape oe i te rave i te hoê hara rahi o te faaino i to ˈna iˈoa. “Eiaha e tuuhia mai te veve e te taoˈa rahi ia ˈu nei,” ta Agura ïa i pure. “E faaamu mai oe ia ˈu i te maa e au ia ˈu ra; o te î noa hoi au e ua huna ihora vau ia oe, o te parau hoi au e, O vai Iehova? e o te veve hoi au e ua eiâ ihora vau, e ua apiti noa ˈtu vau i te iˈoa o tau Atua i te parau haavare ra.” (Maseli 30:1, 8, 9) Ia faaoti papu oe eiaha ‘e apiti noa ˈtu i te iˈoa o te Atua i te parau haavare ra’ a faaino ai oe i to ˈna iˈoa. A tutava noa râ i te rave i te mau ohipa tia o te faahanahana ia ˈna.—Salamo 86:12.

6. Eaha te nehenehe e tupu mai ia rave oe i te hara ma te opua?

6 A pure tamau i to oe Metua î i te here i te raˈi ia tauturu ia oe ia patoi i te faahemaraa e rave i te hara. (Mataio 6:13; Roma 12:12) A pee maite i te aˈoraa a te Atua ia ore ta oe pure ia mairi. (Petero 1, 3:7) Ia rave oe i te hara ma te opua, e mea peapea roa te mau faahopearaa, no te mea e tapoˈi Iehova ei auraa parau i te ata i te feia orure hau ia ore ta ratou pure e pûpû, aore ra e tae atu ia ˈna ra. (Oto o Ieremia 3:42-44) No reira, a faaite i te hoê feruriraa haehaa, e a pure ia ore oe e rave i te tahi mea o te tapea ia oe ia haafatata ˈtu i te Atua na roto i te pure.—Korinetia 2, 13:7.

A faaite i te here i te Tamaiti a te Atua

7, 8. E nafea te peeraa i ta Iesu aˈoraa e nehenehe ai e tauturu i te hoê taata ia haapae i te hoê haerea hara?

7 A faaite i te here ia Iesu Mesia ma te faaroo i ta ˈna mau parau, no te mea e tauturu te reira ia oe ia haapae i te hoê haerea hara. Ua na ô Iesu e: “I haapao outou i ta ˈu ra parau, e vai herehia ˈtu â outou e au; mai ia ˈu i haapao i te parau a tau Metua ra, e te vai herehia nei â vau e ana.” (Ioane 15:10) E nafea te faaohiparaa i ta Iesu mau parau e nehenehe ai e tauturu ia oe ia vai maite i roto i te here o te Atua?

8 E nehenehe te haapao-maite-raa i ta Iesu mau parau e tauturu ia oe ia pee i te mau faaueraa tumu morare. Ua parau te Ture a te Atua ia Iseraela e: “Eiaha roa oe e faaturi.” (Exodo 20:14) Ua faaite roa râ Iesu i te hoê faaueraa tumu o te faaue ra e: “O te hiˈo noa ˈtu i te vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro, ua faaturi ïa ia ˈna i to ˈna ihora aau.” (Mataio 5:27, 28) Ua parau te aposetolo Paulo e “ua î te mata” o vetahi i roto i te amuiraa o te senekele matamua ‘i te faaturi e ua haafifi i te feia papu ore.’ (Petero 2, 2:14) Taa ê roa râ ia ratou, e nehenehe oe e ape i te mau hara i te pae taatiraa ia here e ia faaroo oe i te Atua e te Mesia e ia faaoti papu oe e poihere i to oe taairaa e o raua.

A vaiiho i te varua o Iehova ia aratai ia oe

9. No nia i te varua moˈa, eaha te nehenehe e tupu mai ia tamau te hoê taata i te rave i te hara?

9 A pure no te ani i te varua moˈa o te Atua, e a vaiiho i te reira ia aratai ia oe. (Luka 11:13; Galatia 5:19-25) Ia tamau oe i te rave i te hara, e nehenehe te Atua e iriti i to ˈna varua i nia ia oe. I muri aˈe i to Davida hararaa e o Bate-seba, ua taparuparu oia i te Atua: “Eiaha e faarue ia ˈu i mua i to aro nei, eiaha hoi e rave ê atu i to [varua moˈa] ia ˈu nei.” (Salamo 51:11; MN) No to ˈna riroraa ei taata rave hara tatarahapa ore, ua ere te arii Saula i te varua o te Atua. Ua hara Saula na roto i te hopoiraa i te hoê tusia taauahi, e i te ore-roa-raa e haamou i te nǎnǎ mamoe e te puaaniho, te puaatoro, e te arii o te ati Amaleka. I muri rii aˈe, ua iriti Iehova i to ˈna varua moˈa i nia ia Saula.—Samuela 1, 13:1-14; 15:1-35; 16:14-23.

10. No te aha e mea tia ˈi ia patoi oe i te manaˈo iho e rave i te hara?

10 A patoi i te manaˈo iho e rave i te hara. “Ua noaa na ia tatou te ite i te parau mau a rave hinaaro mau ai i te hara,” ta te aposetolo Paulo ïa i papai, “aita roa ˈtu e taraehara toe.” (Hebera 10:26-31) Auê te peapea ia rave oe i te hara ma te opua e!

A faaite i te here mau ia vetahi ê

11, 12. E nafea te here e te faatura e tapea ˈi i te hoê taata ia rave i te peu taatiraa tia ore?

11 E tapea te here i te taata-tupu ia rave oe i te peu taatiraa tia ore. (Mataio 22:39, MN) E faaitoito teie here ia oe ia tiai i to oe aau ia ore te reira e turai ia oe ia eiâ i te here o to te tahi atu taata faaipoipo. E nehenehe te na reiraraa e aratai i te hara faaturi. (Maseli 4:23; Ieremia 4:14; 17:9, 10) Ia riro oe mai te taata parau-tia ra o Ioba o tei ore i faatia ia ˈna ia tiatonu i te vahine atoa i ta ˈna iho.—Ioba 31:1.

12 E nehenehe te faaturaraa i te moˈaraa o te faaipoiporaa e tauturu ia oe ia ape i te hara rahi. Ua opua te Atua e e mea na roto i te faaipoiporaa e te taatiraa tura e parare ai te ora. (Genese 1:26-28) A haamanaˈo e te tumu o te mau mero taatiraa, o te horoaraa ïa i te ora, o tei riro hoi ei mea moˈa. Te faaroo ore ra te mau taata taiata e te faaturi i te Atua, te faaino ra i te taatiraa, te faatura ore ra i te moˈaraa o te faaipoiporaa, e te hara ra i to ratou iho tino. (Korinetia 1, 6:18) E tapea râ te here i te Atua e te auraro paieti i te hoê taata ia rave i te hoê haerea e tiavaruhia ˈtu ai oia i rapaeau i te amuiraa Kerisetiano ei faahopearaa.

13. E nafea te hoê taata morare ore ‘e haamaˈua ˈi i ta ˈna taoˈa’?

13 E mea tia ia faaore tatou i te mau manaˈo hara ia ore tatou e haamauiui i te mau taata e herehia e tatou. Te na ô ra te Maseli 29:3 e: “O tei faamu . . . i te vahine faaturi ua haamaˈua oia i ta ˈna taoˈa.” Te faaore ra te hoê taata faaturi tatarahapa ore i to ˈna taairaa e o te Atua e te tuino ra i te mau taairaa utuafare. E tumu ïa ta ta ˈna vahine ia faataa. (Mataio 19:9) O te tane anei aore ra te vahine te rave hara, e nehenehe te hoê faaipoiporaa amahamaha e haamauiui rahi i te hoa hapa ore, te mau tamarii, e te tahi atu mau taata. Eita anei oe e farii e e mea tia ia turai te iteraa i te puai tuino o te haerea morare ore ia tatou ia patoi i te faahemaraa e rave i te hara?

14. Eaha te haapiiraa no nia i te raveraa i te hara e nehenehe e hutihia mai i roto i te Maseli 6:30-35?

14 E mea tia ia turai te mea e aita hoê aˈe mea e nehenehe e faaafaro i te faaturi, i te hoê taata ia ape i teie ohipa miimii rahi roa ino. Te faaite ra te Maseli 6:30-35 e a aroha ˈi paha te mau taata i te hoê eiâ o te eiâ no to ˈna poheraa i te poia, e haavahavaha ratou i te hoê taata faaturi no te mea e manaˈo turai ino to ˈna. ‘Te taparahi nei oia ia ˈna iho.’ I raro aˈe i te Ture a Mose, e haapohehia oia. (Levitiko 20:10) E haamauiui te hoê taata e faaturi ra ia vetahi ê no te haamâha noa i to ˈna mau hiaai, e eita te hoê taata faaturi tatarahapa ore e vai maite i roto i te here o te Atua, e tiavaruhia râ oia i rapaeau i te amuiraa Kerisetiano viivii ore.

A tapea noa i te hoê manaˈo haava viivii ore

15. Eaha te tupuraa o te hoê manaˈo haava “i pao roa”?

15 No te vai maite i roto i te here o te Atua, eita e tia ia tatou ia vaiiho i to tatou manaˈo haava ia ore noa ˈˈe e tâuˈa i te hara. Oia mau, eiaha tatou e farii i te mau ture aveia morare hairiiri a te ao, e e mea tia ia haapao maitai tatou i teie mau tuhaa mai te maitiraa i to tatou mau hoa, te taioraa i te mau papai, e te faaanaanataeraa. Ua faaara Paulo e: “Ia tae i te mau tau a muri atu e faarue ai te tahi pae i te faaroo nei, i te faarooraa ˈtu i te mau varua haavare, e te parau o te mau demoni ra; no te haavare hoi o te feia parau haavare ra, o te feia i pao roa to ratou [manaˈo haava].” (Timoteo 1, 4:1, 2; MN) E riro te hoê manaˈo haava “i pao roa” mai te iˈo paapaa tapoˈihia i te paira e ua etaeta roa. Eita tera huru manaˈo haava e faaara faahou ia tatou ia vai atea i te mau apotata e tupuraa o te nehenehe e turai ia tatou ia faarue i te faaroo.

16. No te aha mea faufaa roa ˈi ia noaa te hoê manaˈo haava viivii ore?

16 Ua taaihia to tatou faaoraraa i te noaaraa ia tatou te hoê manaˈo haava viivii ore. (Petero 1, 3:21) Na roto i to tatou faaroo i te toto haamaniihia o Iesu, e tamâhia to tatou manaˈo haava i te mau ohipa pohe, “ia nehenehe tatou e pûpû i te hoê taviniraa moˈa i te Atua ora ra.” (Hebera 9:13, 14, MN) Mai te peu e e rave tatou i te hara ma te opua, e riro to tatou manaˈo haava i te viivii e e ere faahou tatou i te nunaa viivii ore e au no te taviniraa a te Atua. (Tito 1:15) Ma te tauturu râ a Iehova, e nehenehe e noaa ia tatou te hoê manaˈo haava viivii ore.

Te tahi atu mau ravea no te ape i te haerea ino

17. Eaha te vahi maitai ia ‘pee hua ia Iehova’?

17 ‘A pee hua ia Iehova,’ mai ia Kaleba o Iseraela i tahito ra. (Deuteronomi 1:34-36) A rave i ta te Atua e titau ra ia oe, e eiaha roa oe e amu i “te amuraa a te mau demoni.” (Korinetia 1, 10:21) A patoi i te ohipa apotata. A amu ma te mauruuru i te maa varua i te amuraa maa a Iehova anaˈe, e eita oe e haavarehia e te mau orometua haapii haavare aore ra te mau varua iino. (Ephesia 6:12; Iuda 3, 4) A haamau i to oe feruriraa i nia i te mau mea pae varua, mai te haapiiraa i te Bibilia, te haereraa i te mau putuputuraa, e te taviniraa. E papu ia oe e e oaoa oe ia pee hua oe ia Iehova e ia rahi â oe i te rave i te ohipa a te Fatu.—Korinetia 1, 15:58.

18. E nafea te mǎtaˈu ia Iehova e ohipa ˈi i nia i to oe haerea?

18 A faaoti papu “e pûpû i te Atua i te hoê taviniraa moˈa . . . ma te mǎtaˈu i te Atua e te tura.” (Hebera 12:28, MN) E turai te mǎtaˈu faatura ia Iehova ia oe ia patoi i te mau haerea orure hau atoa. E tauturu te reira ia au maite to oe haerea i te aˈoraa a Petero i te mau hoa faatavaihia: “Te tau na outou i te Metua, o tei feruri i tei au i ta te taata nei ohipa ma te haapao ore i te huru o te taata, e parahi i to outou purutiaraa i ǒ nei ma te mǎtaˈu.”—Petero 1, 1:17.

19. No te aha e mea tia ˈi ia faaohipa noa oe i te mau mea ta oe e haapii nei i roto i te Parau a te Atua?

19 A faaohipa noa i ta oe e haapii nei i roto i te Parau a te Atua. E tauturu te reira ia oe ia ape i te hara rahi no te mea e haapapu oe e to rotopu oe i “te feia [i haamataro, na roto i te faaohiparaa, i to ratou puai haroaroaraa i te faataa ê] i te maitai e te ino.” (Hebera 5:14; MN) Ia ara ia tia to oe haerea mai to te hoê taata ite aore ra paari, “ma te faaherehere maite i te taime” i roto i teie anotau ino, eiaha râ ia riro ei taata tâuˈa ore ia paraparau e i roto i te haerea. ‘Ia ite oe i to te Fatu ra o Iehova hinaaro’ e ia tamau i te na reira.—Ephesia 5:15-17; Petero 2, 3:17.

20. No te aha e mea tia ˈi ia ape tatou i te nounou?

20 Aita to te nounou e parahiraa—oia hoi te hinaaro miimii i ta vetahi ê ra mau mea. Te na ô ra hoê o na Ture Ahuru e: “Eiaha roa oe e nounou i to vetahi ê ra fare, eiaha atoa oe e nounou i ta vetahi ê ra vahine, e to ˈna tavini tane, e to ˈna tavini vahine, e ta ˈna puaatoro, e ta ˈna asini, eiaha atoa i te mau mea atoa na vetahi ê ra.” (Exodo 20:17) Ua paruru teie ture i te fare o te hoê taata, i ta ˈna vahine, i to ˈna mau tavini, i ta ˈna mau animara, e te vai ra ˈtu â. Te mea faufaa roa ˈˈe râ, o ta Iesu ïa parau e e haaviivii te nounou i te hoê taata.—Mareko 7:20-23.

21, 22. Eaha te mau ravea arairaa ta te hoê Kerisetiano e nehenehe e rave no te ape i te rave i te hara?

21 A rave i te mau ravea arairaa ia ore tera hinaaro e aratai ia oe ia hara. Ua papai te pǐpǐ o Iakobo e: “Ua haavarehia . . . te taata ia faahahau-ê-hia, e ia riro noa ˈtu i to ˈna iho hinaaro tia ore. E ua tô anaˈe taua hinaaro tia ore ra, fanau maira ta ˈna, o te hara; e ia rave-faahope-hia te hara ra, fanau maira ta ˈna, o te pohe.” (Iakobo 1:14, 15) Ei hiˈoraa, mai te peu e o te inu te fifi o te hoê taata na mua ˈˈe, e faaoti paha oia eiaha faahou e ava i to ˈna fare. Ia ore oia e faahemahia e te hoê taata mero ê, e mea tia paha ia taui te hoê Kerisetiano i ta ˈna vahi raveraa ohipa aore ra ta ˈna ohipa.—Maseli 6:23-28.

22 Eiaha e rave atoa i te taahiraa ia hara. E nehenehe te arapaeraa e te atuaturaa i te mau manaˈo morare ore e faatupu i te poreneia aore ra te faaturi i te pae hopea. Ma te faahiti i te mau parau haavare nainai, e nehenehe te reira e turai i te hoê taata ia haavare rahi e e aratai ia ˈna i te peu hara e haavare noa. E nehenehe te mau eiâ nainai e faaetaeta i te manaˈo haava o te hoê taata e tae roa ˈtu oia i te haamata i te eiâ i nia i te hoê faito rahi. E nehenehe atoa te faatia-rii-raa i te mau manaˈo apotata e aratai i te ohipa apotata.—Maseli 11:9; Apokalupo 21:8.

E nafea ïa ua hara anaˈe oe?

23, 24. Eaha te tamahanahanaraa e hutihia mai i roto i te Paraleipomeno 2, 6:29, 30 e te Maseli 28:13?

23 E mea tia ore pauroa te taata. (Koheleta 7:20) Ua rave anaˈe râ oe i te hara rahi, e nehenehe oe e tamahanahanahia e te pure a te arii Solomona i te tomoraa i te hiero o Iehova. Ua pure Solomona i te Atua e: “Ei reira oe a faaroo mai ai, i te mau pure atoa e te mau aniraa e anihia e te taata atoa, e to mau taata atoa e Iseraela nei, e te taata atoa i ite i to ˈna iho ino e to ˈna iho ati, e ua hohora tia maira i tana rima i teie nei fare: a faaroo mai ai i nia i te raˈi, i to oe iho vahi, a faaore ai i te hara, a faaau mai ai oe i te utua tei au i ta ˈna atoa ra mau parau, o oe hoi te ite i tana aau; o oe anaˈe ra hoi te ite [maitai] i te aau o te taata atoa.”—Paraleipomeno 2, 6:29, 30.

24 Ua ite iho â te Atua i te aau e e faaore oia i te hara. Te na ô ra te Maseli 28:13 e: “O tei tapoˈi i ta ˈna hara, e ore ïa e maitai; o tei faˈi râ e ua faarue, e arohahia ïa.” Na roto i te faˈiraa ma te tatarahapa e te faarueraa i te hara, e nehenehe te hoê taata e fanaˈo i te aroha o te Atua. Oia, mai te peu e te paruparu ra oe i te pae varua, eaha ˈtu â te nehenehe e tauturu ia oe ia vai maite i roto i te here o te Atua?

Eaha ta oe e pahono?

• E nafea tatou e nehenehe ai e vai maite i roto i te here o te Atua?

• E nafea te here i te Atua e te Mesia e tauturu ai ia tatou ia haapae i te hoê haerea hara?

• No te aha te here mau ia vetahi ê e tapea ˈi ia tatou ia rave i te peu taatiraa tia ore?

• Eaha te tahi mau ravea no te ape i te haerea ino?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Te faaite maira Iuda e nafea tatou e vai maite ai i roto i te here o te Atua

[Hohoˈa i te api 10]

E nehenehe te hoê faaipoiporaa amahamaha e haamauiui rahi i te hoa hapa ore e te mau tamarii

[Hohoˈa i te api 11]

Mai ia Kaleba, ua faaoti papu anei oe e ‘pee hua ia Iehova’?

[Hohoˈa i te api 12]

A pure tamau ia tauturuhia mai oe ia patoi i te faahemaraa