Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A farii noa i te aˈo a Iehova

A farii noa i te aˈo a Iehova

‘Eiaha oe e inoino i te aˈo a Iehova.’—MASELI 3:11.

1. No te aha e mea tia ˈi ia farii tatou i te aˈo a te Atua?

 TE HOROA ra te arii o Iseraela i tahito ra o Solomona na tatou taitahi i te hoê tumu maitai no te farii i te aˈo a te Atua. “Eiaha oe e inoino, e tau tamaiti, i te aˈo a Iehova,” ta Solomona ïa e parau ra, “eiaha hoi e fatimauu i ta ˈna aˈoraa mai. O tei herehia e Iehova ra, o ta ˈna ïa e aˈo mai, mai te metua e aˈo i te tamaiti ta ˈna e here ra.” (Maseli 3:11, 12) Oia, e aˈo to oe Metua i te raˈi ra ia oe no to ˈna here ia oe.

2. E nafea e faataahia ˈi te “aˈo,” e e nafea te hoê taata e nehenehe ai e aˈohia?

2 Te “aˈo,” o te faautuaraa ïa, te aˈoraa, e te haapiiraa. “Aita roa hoi e aˈo e riro ei mea oaoa i reira ra, e mea oto râ,” ta te aposetolo Paulo ïa i papai, “area i muri aˈe, o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu i taua aˈo ra, i te feia i haamatarohia i te reira.” (Hebera 12:11) E nehenehe te fariiraa e te faaohiparaa i te aˈo a te Atua e tauturu ia oe ia tapi i te hoê haerea tia e no reira e haafatata ˈtu â ia oe i te Atua moˈa ra o Iehova. (Salamo 99:5) E horoahia mai paha te aˈoraa e te mau hoa faaroo, e mea na roto mai paha i te mau mea e haapiihia ra i te mau putuputuraa Kerisetiano, e no ǒ mai i ta oe haapiiraa i te Parau a te Atua e te mau papai a ‘te tiaau haapao maitai.’ (Luka 12:42-44) E nehenehe mau â oe e mauruuru a huti mai ai te tahi mea e titau ra hoi i te faatanoraa i to oe ara-maite-raa! Eaha râ te aˈo e nehenehe e titauhia ua rave-anaˈe-hia te hoê hara rahi?

No te aha vetahi e tiavaruhia ˈi

3. Afea e tiavaruhia ˈi?

3 Te haapii ra te mau tavini a te Atua i te Bibilia e te mau papai Kerisetiano. Te tauaparauhia ra te mau ture aveia a Iehova i ta ratou mau putuputuraa, e tairururaa. Ua ite ïa te mau Kerisetiano eaha ta Iehova e titau ra ia ratou. E tiavaruhia ia rave noa ˈtu te hoê melo o te amuiraa i te hoê hara rahi ma te tatarahapa ore.

4, 5. Eaha te hiˈoraa bibilia o te tiavaruraa e faaitehia ra i ǒ nei, e no te aha i aˈohia ˈi te amuiraa ia faahoˈi mai i te taata?

4 A rave na i te hoê hiˈoraa bibilia o te tiavaruraa. Ua faatia noa te amuiraa i Korinetia i ‘te taiata aita i itehia i ǒ i te Etene atoa e tei te hoê taata te vahine a to ˈna ihora metua tane.’ Ua aˈo Paulo i to Korinetia ia ‘tuu atu ia Satani i taua taata ra, ia pohe te tino, ia nehenehe e ora te varua.’ (Korinetia 1, 5:1-5) I to ˈna tiavaruraahia e tuuraahia ˈtu ia Satani, riro faahou mai nei te taata hara ei melo o te ao a te Diabolo. (Ioane 1, 5:19) Ua tatara to ˈna tiavaruraa i te hoê melo pae tino ino mai roto mai i te amuiraa, e ua paruru i to ˈna “varua” paieti, aore ra huru feruriraa.—Timoteo 2, 4:22; Korinetia 1, 5:11-13.

5 Aita i maoro roa i muri aˈe, ua aˈo Paulo i te mau Kerisetiano i Korinetia ia faahoˈi mai i te taata rave hara. No te aha? Ia ore hoi ratou ‘e noaahia e Satani,’ ta te aposetolo ïa i parau. E au ra e ua tatarahapa te taata hara e ua tamâ i to ˈna oraraa. (Korinetia 2, 2:8-11) Ua ore anaˈe to Korinetia e hinaaro e faahoˈi mai i te taata tatarahapa, e noaa ratou ia Satani, oia ïa ei mea aroha ore e te ore e faaore i te hara mai ta te Diabolo i hinaaro ia riro mai ratou. Peneiaˈe, ua ‘faaore oioi ratou i te hara e ua haamahanahana’ i te taata tatarahapa.—Korinetia 2, 2:5-7.

6. Eaha ta te tiavaruraa e nehenehe e faatupu?

6 Eaha ta te tiavaruraa e faatupu? E tapea te reira ia ore to Iehova iˈoa moˈa e faainohia e e paruru i te roo maitai roa o to ˈna nunaa. (Petero 1, 1:14-16) E paturu te iritiraa i te hoê taata rave hara tatarahapa ore mai roto mai i te amuiraa i te mau ture aveia a te Atua e e paruru i te viivii ore pae varua o te amuiraa. E tauturu te reira i te hoê taata tatarahapa ore ia taa i te ino rahi o ta ˈna hara.

No te aha te aposetolo Paulo i horoa ˈi te mau faaueraa i to Korinetia no nia i te tiavaruraa?

E tuhaa faufaa roa te tatarahapa no te faahoˈiraa mai

7. Eaha tei itehia i nia ia Davida i to ˈna oreraa e faˈi i ta ˈna hara?

7 Te tatarahapa mau ra te rahiraa o te taata o te hara rahi ra eita ˈtu ai ratou e tiavaruhia i rapaeau i te amuiraa. Parau mau, e ere paha i te mea ohie no vetahi ia tatarahapa mau. A hiˈo na i te arii o Iseraela ra o Davida o tei papai i te Salamo 32. Te faaite ra tera himene e no te hoê taime, aita paha Davida i faˈi i ta ˈna hara rahi e o Bate-seba. Te faahopearaa, ua haaparuparu ïa te ahoaho no ta ˈna hara ia ˈna, mai te tapau o te hoê tumu raau e mǎrô i te mahana veavea roa. Ua mauiui Davida i te pae tino e feruriraa, i to ˈna râ ‘faˈiraa i ta ˈna hara, ua faaore Iehova i taua hara na ˈna ra.’ (Salamo 32:3-5) I muri iho, ua himene Davida e: “E ao to te taata, aore i parihia e Iehova i te hara.” (Salamo 32:1, 2) Auê te faahiahia i te iteraa e ua arohahia mai e te Atua e!

8, 9. E nafea e faaitehia ˈi te tatarahapa, e eaha to te reira faufaaraa no te faahoˈiraa mai i te hoê taata tiavaruhia?

8 Papu maitai ïa e e mea tia ia tatarahapa te hoê taata hara mai te peu e e hinaaro oia e ia arohahia mai oia. Eiaha râ e haama e eiaha atoa e mǎtaˈu i te tatarahapa ˈtu. E titau te tatarahapa ia taui te hoê taata i te huru feruriraa no nia i te haerea ino, no to ˈna oto i te hara i ravehia. ‘E aau paruparu e te oto’ to te hoê taata tatarahapa e e hinaaro oia “e faatitiaifaro i te mea hape” mai te peu e e tia.—Salamo 51:17; Korinetia 2, 7:11MN.

9 E tufaa faufaa roa te tatarahapa no te faahoˈiraa mai i roto i te amuiraa Kerisetiano. Eita e farii-noa-hia te hoê taata tiavaruhia ia hoˈi mai i roto i te amuiraa i muri aˈe i te mairiraa te tahi taime. Hou oia e nehenehe ai e faahoˈihia mai, e mea tia ia taui roa oia i to ˈna huru aau. E mea tia ia taa ia ˈna i te ino mau o ta ˈna hara e te faainoraa ta ˈna i faatae i nia ia Iehova e te amuiraa. E mea tia ia tatarahapa te taata hara, ia pure uˈana ia faaorehia ta ˈna hara e ia faaau ia ˈna i te mau titauraa tia a te Atua. Ia ani oia i to ˈna faahoˈiraa mai, e mea maitai ia horoa oia i te haapapuraa e ua tatarahapa oia e te faahotu nei oia ‘i te [mau ohipa] e au i te tatarahapa.’—Ohipa 26:20MN.

No te aha e faˈi ai i te hara?

10, 11. No te aha eiaha ˈi tatou e tamata noa i te huna i te hoê hara?

10 Te manaˈo ra paha vetahi o tei hara e: “Ia faaite au i ta ˈu hara i te hoê taata, e pahono paha vau i te tahi mau uiraa rii haama e nehenehe atu ai au e tiavaruhia. Ia mamû noa râ vau, e nehenehe te tiavaruraa e apehia e aore e taata i roto i te amuiraa e ite aˈe.” Aita tera huru feruriraa e haapao ra i te tahi mau tuhaa faufaa. Eaha ïa?

11 “E Atua aroha [hamani maitai] noa,” Iehova “e te [aau maitai], e te faaoromai rahi, e te [î i te aau aroha], e te parau mau; e te vaiiho maite i te aroha e tausani noa ˈtu te ui; e te faaore i te [hape e te hapa e te hara].” E aˈo “mâmâ” atoa râ oia i to ˈna nunaa. (Exodo 34:6, 7; MN; Ieremia 30:11) Mai te peu e ua rave oe i te hara rahi, e nafea oe e nehenehe ai e arohahia mai e te Atua ua tamata anaˈe oe i te huna i ta oe hara? Te hiˈo ra Iehova i te reira, e eita e ore e te tâuˈa ra oia i te ohipa ino.—Maseli 15:3; Habakuka 1:13.

12, 13. Eaha te tupu mai ia tamata i te huna i te hara?

12 Ua rave anaˈe oe i te hoê hara rahi, e nehenehe te faˈiraa i te hara e tauturu ia oe ia noaa faahou te hoê manaˈo haava maitai. (Timoteo 1, 1:18-20, MN) No roto mai te oreraa e faˈi i te hara i te hoê manaˈo haava piˈo o te nehenehe e aratai ia oe ia hara ˈtu â. A haamanaˈo e aita oe e hara noa ra i te tahi atu taata aore ra te amuiraa. O te Atua ta oe e hara ra. Ua himene te fatu salamo e: “Iehova, tei te raˈi to ˈna terono, te hiˈo maira to ˈna mata; e te tamata maira to ˈna opani mata i te tamarii a te taata nei. [Te hiˈopoa maira Iehova iho i te taata parau-tia e te taata ino atoa].”—Salamo 11:4, 5MN.

13 Eita Iehova e haamaitai i te hoê taata o te huna ra i te hoê hara rahi e o te tamata ra i te faaea i roto i te amuiraa Kerisetiano viivii ore. (Iakobo 4:6) Ua hara anaˈe oe e te hinaaro ra oe e rave i te mea maitai, eiaha e haamarirau i te faˈi i te hara ma te haavare ore. Aita anaˈe, e faahapahapa to oe manaˈo haava ia oe ia taio iho â râ oe aore ra ia faaroo oe i te aˈoraa no nia i tera mau tupuraa ino mau. E nafea ua iriti anaˈe Iehova i to ˈna varua i nia ia oe mai ta ˈna i na reira i roto i te tupuraa o te arii Saula? (Samuela 1, 16:14) Ia iritihia te varua o te Atua, e nehenehe oe e hara ˈtu â.

A tiaturi i to oe mau taeae haapao maitai

14. No te aha e mea tia ˈi ia pee te hoê taata rave hara i te aˈoraa o te Iakobo 5:14, 15?

14 Ia aha ïa te hoê taata rave hara tatarahapa e tia ˈi? “E tii oia i te mau peresibutero o te ekalesia ra, e na ratou e pure ia ˈna, ma te faatahinu ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o te Fatu ra [o Iehova]. E e ora taua maˈi ra i te pure faaroo, e na te Fatu [ra o Iehova] oia e faatia i nia.” (Iakobo 5:14, 15) O te paraparauraa ˈtu i te mau matahiapo te hoê ravea no te hoê taata ia ‘tuu i te parau e au i te tatarahapa.’ (Mataio 3:8) “E pure” teie mau taata haapao maitai e te aau mahanahana ‘i nia ia ˈna e e faatahinu ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o Iehova.’ Mai te monoˈi e tamǎrû ra, e tamahanahana iho â ta ratou mau aˈoraa bibilia i te hoê taata o te tatarahapa mau ra.—Ieremia 8:22.

15, 16. E nafea te mau matahiapo Kerisetiano e pee ai i te hiˈoraa i vaiihohia mai e te Atua ia au i te Ezekiela 34:15, 16?

15 Auê ïa hiˈoraa î i te here i vaiihohia mai e to tatou Tiai mamoe ra o Iehova, ia ˈna i faatiamâ i te mau ati Iuda mai te faatîtîraa i Babulonia i 535 H.T.T. e ia ˈna i faaora i te Iseraela pae varua mai ia “Babulonia Rahi” i 1919 T.T. e! (Apokalupo 17:3-5; Galatia 6:16) Ua faatupu ïa oia i ta ˈna parau fafau: “Na ˈu e faaamu i tau nǎnǎ, e ua faataoto ia ratou i raro . . . Na ˈu e imi i tei moe ra, e ua faahoˈi mai i tei purara ê, e ua taamu hoi i tei fati ra, e na ˈu e faaetaeta i tei maˈihia ra.”—Ezekiela 34:15, 16.

16 Ua faaamu Iehova i ta ˈna mau mamoe taipe, ua faataoto ia ratou i raro ma te panoonoo ore, e ua imi i tei moe ra. Oia atoa, e haapao maite te mau tiai mamoe Kerisetiano e te faaamu-maitai-hia ra e te paruruhia ra te nǎnǎ a te Atua i te pae varua. E imi te mau matahiapo i te mau mamoe o te atea ê roa i te amuiraa. Mai te Atua hoi ‘i taamu i tei fati ra,’ e “taamu” te mau tiaau i te mau mamoe i pepe i te mau parau a te hoê taata aore ra i ta ratou iho mau ohipa. E mai te Atua ‘i faaetaeta i tei maˈihia ra,’ e tauturu te mau matahiapo i te feia e maˈihia ra i te pae varua, peneiaˈe no ta ratou ohipa ino.

E nafea te mau tiai mamoe e tauturu ai

17. No te aha eiaha ˈi tatou e haamarirau i te imi i te tauturu pae varua a te mau matahiapo?

17 E faatura te mau matahiapo ma te oaoa i teie aˈoraa: ‘E [tamau i te aroha ˈtu, e na reira] ma te mǎtaˈu.’ (Iuda 23; MN) Ua rave vetahi mau Kerisetiano i te hara rahi na roto i te toparaa i roto i te taatiraa morare ore. Mai te peu râ e e tatarahapa mau ratou, e nehenehe ratou e tiaturi i te haaraa î i te here e te aroha hamani maitai a te mau matahiapo o te hinaaro e tauturu ia ratou i te pae varua. Ma te faaô ia ˈna iho, ua parau Paulo no teie mau taata e: “E ere . . . mai te mea e o matou te fatu o to outou faaroo, ei [hoa rave ohipa] râ matou [no] to outou oaoa.” (Korinetia 2, 1:24) No reira, eiaha roa e haamarirau i te imi i ta ratou tauturu pae varua.

18. E nafea te mau matahiapo e haa ˈi i nia i te mau hoa faaroo rave hara?

18 Ua rave anaˈe oe i te hara rahi, no te aha oe e nehenehe ai e tiaturi i te mau matahiapo? No te mea e tiai mamoe na mua roa ratou o te nǎnǎ a te Atua. (Petero 1, 5:1-4) Eita te tiai mamoe î i te here e tairi i te hoê pinia mamoe mǎrû e umee ra no to ˈna mauiui. Ia haa te mau matahiapo i nia i te mau hoa faaroo rave hara, eita ïa ratou e haamau i to ratou feruriraa i nia i te utua e horoa no te ohipa ino, e haamau râ ratou i nia i te hara e te faahoˈiraa pae varua ua nehenehe anaˈe. (Iakobo 5:13-20) E mea tia ia haava te mau matahiapo ma te parau-tia e ia “faaherehere i te nǎnǎ.“ (Ohipa 20:29, 30; Isaia 32:1, 2) Mai te tahi atu â mau Kerisetiano atoa, e mea titauhia ‘ia rave te mau matahiapo i te parau-tia, ia hinaaro i te aroha, e ia haere ma te haehaa i te aro o te Atua.’ (Mika 6:8) Mea faufaa roa teie mau huru maitatai ia ravehia te mau faaotiraa i taaihia i te ora e te taviniraa moˈa o “te mamoe no ta [Iehova] ra aua.”—Salamo 100:3.

19. Mai te aha te huru o te mau matahiapo Kerisetiano ia tamata ratou i te faatitiaifaro i te hoê taata?

19 Na te varua moˈa i faatoroa i te mau tiai mamoe Kerisetiano e e imi ratou e ia arataihia ratou e te reira. Mai te peu e “e hape te hoê taata hou oia e ite ai”—e noaahia e te taoto ra oia—e tamata te mau taata aravihi i te pae varua i te “faatitiaifaro i teie taata na roto i te aau mǎrû.” (Galatia 6:1, MN; Ohipa 20:28) Ma te mǎrû e te aueue ore râ no te mau ture aveia a te Atua, e tamata te mau matahiapo i te faatitiaifaro i to ˈna feruriraa, mai te hoê taote aumihi o te faahoˈi maitai i te hoê ivi fati, ia ore oia e haamauiui faufaa ore noa e ia haapao râ oia i te fifi. (Kolosa 3:12) I te mea e e turui ratou i nia i te pure e te mau Papai no te haroaroa e e faatupu anei i te aroha aore ra aita, e faaite te faaotiraa a te mau matahiapo i te manaˈo o te Atua no nia i te mau tupuraa.—Mataio 18:18.

20. Afea paha e titauhia ˈi ia faaara i te amuiraa e ua aˈohia te tahi taata?

20 Mai te peu e ua ite-roa-hia te hoê hara aore ra ua itehia iho â, e mea tano paha ia faaarahia te amuiraa no te paruru i to ˈna roo. E faaara-atoa-hia te amuiraa mai te peu e e titauhia. A afaro mai ai te hoê taata i aˈohia i te pae varua, e nehenehe e faaau ia ˈna i te hoê taata o te ora mai i te hoê pepe, o te taotia ra i ta ˈna ohipa maa taime. No te hoê taime, peneiaˈe e mea maitai no te taata tatarahapa ia faaroo eiaha râ ia horoa i te mau pahonoraa i te mau putuputuraa. E nehenehe te mau matahiapo e maiti i te tahi taata ia fanaˈo te taata tatarahapa i te hoê haapiiraa bibilia no te tauturu ia ˈna ia haamaitai i te tuhaa o to ˈna huru taata Kerisetiano i reira oia e paruparu ai ‘ia puai faahou mai oia i roto i te faaroo.’ (Tito 2:1, 2, MN) E ravehia teie mau mea atoa na roto i te here e eiaha râ no te faautua i te taata rave hara.

21. E nafea e nehenehe ai e haapao i te tahi mau tupuraa o te hara?

21 E nehenehe te mau matahiapo e tauturu i te pae varua ma te ravea rau. Ei hiˈoraa, a feruri na e ua inu hua te hoê taeae e inu te fifi na mua ˈˈe hoê aore ra e piti taime o ˈna anaˈe i te fare. Aore ra peneiaˈe ua puhipuhi te tahi o tei haapae i te avaava e rave rahi matahiti i te maoro i te avaava o ˈna anaˈe hoê aore ra e piti taime i roto i te hoê taime paruparu. Noa ˈtu e ua pure oia e te tiaturi ra oia e e faaorehia ta ˈna hara e te Atua, e mea tia ia imi oia i te tauturu a te hoê matahiapo ia ore taua hara ra ia riro ei peu matauhia. E nehenehe hoê aore ra e piti matahiapo e haapao i te tupuraa. E faaara râ te aore ra nau matahiapo i te tiaau peretiteni, no te mea e ô mai paha te tahi atu mau tuhaa.

A farii noa i te aˈo a te Atua

22, 23. No te aha e mea tia ˈi ia farii noa oe i te aˈo a te Atua?

22 Ia fariihia mai e te Atua, e mea tia ia haapao maitai te Kerisetiano taitahi i te aˈo a Iehova. (Timoteo 1, 5:20) A pee i te mau aˈoraa atoa e horoahia ra ia haapii oe i te Bibilia e te mau papai Kerisetiano aore ra ia faaroo oe i te aˈoraa e vauvauhia ra i te mau putuputuraa, e tairururaa a te nunaa o Iehova. A vai ara noa ma te ohipa ia au i te hinaaro o Iehova. E tauturu ïa te aˈo a te Atua ia oe ia mau noa te hoê parururaa pae varua—te hoê patu parururaa paari i mua i te hara.

23 E tauturu te fariiraa i te aˈo a te Atua ia vai maite oe i roto i te here o te Atua. Parau mau, ua tiavaruhia vetahi i rapaeau i te amuiraa Kerisetiano, eita râ te reira e tupu i nia ia oe mai te peu e ‘e tiai oe i to oe aau’ e ‘e tia to oe haerea mai to te hoê taata ite.’ (Maseli 4:23; Ephesia 5:15) Mai te peu e ua tiavaruhia oe i teie nei, no te aha e ore ai e rave i te mau taahiraa ia faahoˈihia mai oe? Te hinaaro ra te Atua i te mau taata atoa o tei pûpû ia ratou na ˈna, ia haamori ia ˈna ma te haapao maitai e ma “te rearea o te aau ra.” (Deuteronomi 28:47) E nehenehe oe e na reira e a muri noa ˈtu mai te peu e e farii noa oe i te aˈo a Iehova.—Salamo 100:2.