Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E ati maite anaˈe i te Mesia e i ta ˈna tavini haapao maitai

E ati maite anaˈe i te Mesia e i ta ˈna tavini haapao maitai

E ati maite anaˈe i te Mesia e i ta ˈna tavini haapao maitai

‘E faariro to ˈna fatu ia ˈna ei tiaau i te mau taoˈa atoa na ˈna ra.’—MATAIO 24:45-47.

1, 2. (a) Ia au i te Bibilia o vai to tatou Aratai? (b) Eaha te faaite ra e te aratai mau nei te Mesia i te amuiraa Kerisetiano?

 “EIAHA atoa e titau ia parauhia outou, i te aratai; hoê roa hoi o outou aratai, o te Mesia.” (Mataio 23:10) Na roto i teie mau parau, ua faaite maitai Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e aita e taata i te fenua te riro ei aratai no ratou. Tei te raˈi to ratou Aratai hoê roa—o Iesu Mesia iho. Na te Atua i faatoroa ia Iesu ei Aratai. ‘Ua faatia Iehova ia ˈna mai te pohe maira, e ua haapao hoi ia ˈna ei upoo i nia iho i te mau mea atoa i te ekalesia [aore ra amuiraa] nei, o to ˈna ïa tino.’—Ephesia 1:20-23.

2 I te mea e o te Mesia te “upoo i nia iho i te mau mea atoa” o te amuiraa Kerisetiano, e faaohipa oia i to ˈna mana i nia i te mau mea atoa o te tupu nei i roto i te amuiraa. Te ite ra oia i te mau mea atoa e tupu ra i roto i te amuiraa. E hiˈopoa maite oia i te huru pae varua o te pǔpǔ Kerisetiano taitahi, aore ra amuiraa. E ite-maramarama-hia te reira i roto i te faaiteraa i horoahia i te aposetolo Ioane i te pae hopea o te senekele matamua T.T. I na amuiraa e hitu, e pae taime to Iesu parauraa e ua ite oia i ta ratou mau ohipa, to ratou mau huru maitatai, e to ratou mau paruparu, e ia au i te reira, ua aˈo atu oia e ua faaitoito atoa. (Apokalupo 2:2, 9, 13, 19; 3:1, 8, 15) E nehenehe mau tatou e tiaturi e ua ite atoa te Mesia i te huru pae varua o te tahi atu mau amuiraa i Asia Iti, i Paretetina, i Suria, i Babulonia, i Heleni, i Italia, e i te tahi atu â mau vahi. (Ohipa 1:8) E i teie mahana?

Te hoê tavini haapao maitai

3. No te aha e mea tano ai ia faaauhia te Mesia i te hoê upoo e ta ˈna amuiraa i te hoê tino?

3 I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa e hou rii to ˈna haereraa i to ˈna Metua i te raˈi, ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “O te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei ua pûpûhia mai tei ia ˈu anaˈe.” Ua na ô atoa oia e: “Inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” (Mataio 28:18-20) Tei pihai iho noa o ˈna ia ratou ei Upoo aratai. I roto i te mau rata i te mau Kerisetiano i Ephesia e i Kolosa, ua faaau te aposetolo Paulo i te amuiraa Kerisetiano i te hoê “tino,” e o te Mesia hoi te Upoo. (Ephesia 1:22, 23; Kolosa 1:18) Te parau ra te hoê buka (The Cambridge Bible for Schools and Colleges) e te “horoa nei [teie faahohoˈaraa] i te manaˈo e eiaha noa e mea faufaa roa te taairaa i te Upoo, e e faatupuhia râ te hinaaro o te Upoo na roto i te mau melo. E mauhaa ratou na ˈNa. Teihea pǔpǔ ta te Mesia i faaohipa ei mauhaa na ˈna ia horoahia mai te mana o te Basileia no ˈna i 1914?—Daniela 7:13, 14.

4. Ia au i te parau tohu a Malaki, eaha ta Iehova e te Mesia o Iesu i ite ia haere mai raua no te hiˈopoa i te hiero pae varua?

4 Ua faaite atea te parau tohu a Malaki e e tae mai Iehova, “te fatu [mau],” apeehia e ta ˈna “vea a te faufaa,” ta ˈna Tamaiti faaterono-apî-hia, te Mesia o Iesu, no te haava e te hiˈopoa i to ˈNa “hiero,” aore ra fare haamoriraa pae varua. Papu maitai, ua tae “te tau [faataahia]” no te haamata i te ‘[haava] i te [fare] o te Atua’ i 1918. * (Malaki 3:1, MN; Petero 1, 4:17; MN) Ua hiˈopoa-mau-hia te feia faahua tia a te Atua e i ta ˈna haamoriraa mau i te fenua. Ua faaruehia te mau haapaoraa a te Amuiraa faaroo Kerisetiano, o tei haapii i te roaraa o te mau senekele i te mau haapiiraa faaino i te Atua e o tei haa uˈana i roto i te taparahiraa taata o te Tamaˈi rahi Matamua. Ua tamatahia te toea haapao maitai o te mau Kerisetiano faatavaihia e te varua, ua tamâhia ratou i te auahi te huru, e ua fariihia, ma te riro mai no Iehova ei ‘nunaa e hopoi mai i te tusia parau-tia.’—Malaki 3:3.

5. Ia au i ta Iesu parau tohu no nia i to ˈna “vairaa mai,” o vai tei itea ei “tavini” haapao maitai?

5 Ia au i te parau tohu a Malaki, te vai atoa ra i roto i te tapao rau ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ ia ite ratou i te tau o to ˈna “[vairaa] mai e te hopea o teie nei ao” te faataaraa i te pǔpǔ o te “tavini.” Ua parau Iesu e: “O vai hoi te tavini haapao maitai e te paari, ta to ˈna ra fatu i faatavana i to ˈna utuafare ei hopoi atu i ta ratou maa i te hora mau ra? E ao to te reira tavini, to tei roohia mai e to ˈna ra fatu te na reira ra. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e faariro oia ia ˈna ei tiaau i te mau taoˈa atoa na ˈna ra.” (Mataio 24:3, 45-47; MN) Ia “roohia mai” te “tavini” no te hiˈopoaraa i 1918, ua ite te Mesia i te toea o te mau pǐpǐ haapao maitai faatavaihia i te varua o tei faaohipa, mai te matahiti 1879 mai â, i teie vea e te tahi atu mau papai niuhia i nia i te Bibilia no te hopoi atu i te “maa [pae varua] i te hora mau.” Ua farii oia ia ratou pauroa ei mauhaa na ˈna, aore ra ei “tavini,” e i 1919 ua faatavana oia ia ratou no te tiaau i te mau taoˈa atoa na ˈna i te fenua nei.

Tiaauraa i te mau mea atoa a te Mesia i te fenua

6, 7. (a) Eaha te tahi atu mau parau a Iesu no nia i ta ˈna “tavini” haapao maitai? (b) Eaha te manaˈo i ta Iesu faaohiparaa i te taˈo “tiaau”?

6 Tau avaˈe hou Iesu i horoa ˈi i ta ˈna parau tohu no nia i te tapao o to ˈna vairaa mai, e te parau atoa no te hoê “tavini” o te tia ˈtu no ˈna i te fenua, ua faaohipa oia i te tahi atu parau no teie “tavini” o te faaite i te mau hopoia a teie tavini. Ua parau Iesu e: “O vai hoi te tiaau haavare ore e te haapao maitai, i ta te fatu e tuu i nia iho i to ˈna atoa ra mau tavini, ei tuu atu i ta ratou tufaa maa i te tufaraa mau ra? Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e faariro ïa oia ia ˈna ei mau i te mau taoˈa atoa na ˈna ra.”—Luka 12:42, 44.

7 I ǒ nei, ua parauhia teie tavini e tiaau, e taˈo no roto mai i te hoê parau Heleni no “te tiaau o te hoê utuafare aore ra faufaa.” E ere noa teie tiaau i te hoê pǔpǔ taata maramarama tei faataa i te mau tuhaa anaanatae o te Bibilia. Hau atu â i te tuu atu i te maa pae varua maitai “i te tufaraa mau,” e tuuhia “te tiaau haavare ore” i nia iho i te tino taatoa o te mau tavini a te Mesia e e tiaau oia i te mau faufaa atoa a te Mesia i te fenua nei, “te mau taoˈa atoa na ˈna.” Eaha ïa teie mau taoˈa?

8, 9. Ua faatavanahia te tavini e tiaau i teihea “mau taoˈa”?

8 To roto i te mau hopoia a te tavini te tiaauraa i te mau fare e faaohipahia ra e te mau pǐpǐ a te Mesia no te rave i ta ratou mau ohipa Kerisetiano, mai te pu rahi e te mau amaa a te mau Ite no Iehova, e oia atoa ta ratou mau vahi haamoriraa—mai te Piha a te Basileia e te Piha tairururaa—na te ao nei. Te mea faufaa ˈtu â, te tiaau atoa nei teie tavini, ei faaitoitoraa i te faaroo, i te mau porotarama haapiiraa bibilia i te mau putuputuraa hebedoma e i te mau tairururaa area tamau. I teie mau putuputuraa, e vauvauhia te tupuraa o te mau parau tohu o te Bibilia, e e horoahia i te tau au te tauturu tano no te faaohipa i te mau faaueraa tumu bibilia i roto i te oraraa o te mau mahana atoa.

9 To roto atoa i te mau hopoia a te tiaau te aratairaa i te ohipa faufaa roa o te pororaa i “te evanelia o te basileia” e te faariroraa i “te mau fenua atoa ei pǐpǐ.” Oia atoa te haapiiraa i te taata ia haapao i te mau mea atoa ta te Mesia, te Upoo o te amuiraa, e faaue nei ia ravehia i teie tau hopea nei. (Mataio 24:14, 28:19, 20; Apokalupo 12:17) Na roto i te ohipa pororaa e haapiiraa ua itea mai te “feia rahi roa” o te mau hoa tei ati maite i te toea faatavaihia. Papu e tuhaa no “te mau taoˈa” faufaa roa a te Mesia tei faaohipahia e te tavini haapao maitai “tei hinaarohia [no] te mau fenua atoa.”—Apokalupo 7:9; Hagai 2:7MN.

Te hoê Tino aratai ei tia no te pǔpǔ o te tavini

10. O vai te tino aratai tei rave i te mau faaotiraa i te senekele matamua, e eaha te tupu i roto i te mau amuiraa?

10 Papu maitai, e titau teie hopoia teimaha a te tavini haapao maitai ia rave ratou e rave rahi faaotiraa. I roto i te amuiraa Kerisetiano matamua, ua ohipa te mau aposetolo e te mau matahiapo i Ierusalema ei tia no te pǔpǔ o te tavini, ma te rave i te mau faaotiraa no te amuiraa Kerisetiano taatoa. (Ohipa 15:1, 2) Ua faataehia te mau faaotiraa a teie tino aratai o te senekele matamua i te mau amuiraa na roto i te mau rata e te mau tia ratere. Ua oaoa te mau Kerisetiano matamua i te farii i teie aratairaa papu, e ua tupu te hau e te auhoêraa i rotopu ia ratou i to ratou ati-maite-raa i te tino aratai ma te aau tae.—Ohipa 15:22-31; 16:4, 5; Philipi 2:2.

11. O vai ta te Mesia e faaohipa nei i teie mahana no te aratai i ta ˈna amuiraa, e e nafea ïa tatou i teie pǔpǔ o te mau Kerisetiano faatavaihia?

11 Mai i te tau o te mau Kerisetiano matamua, i teie mahana, e pǔpǔ iti o te mau tiaau faatavaihia e te varua tei riro ei melo o te Tino aratai o te mau pǐpǐ a te Mesia i te fenua. Te aratai nei te Mesia, te Upoo o te amuiraa, na roto i to ˈna “rima atau” oia hoi to ˈna puai ohiparaa i teie mau taata haapao maitai a tiaau ai ratou i te ohipa a te Basileia. (Apokalupo 1:16, 20) I te faatiaraa i to ˈna oraraa, ua papai Albert Schroeder, te hoê melo maoro o te Tino aratai tei hope aˈenei to ˈna oraraa i te fenua e: “E amui te Tino aratai i te mau mahana toru atoa ma te haamata i te putuputuraa na roto i te pure e ma te ani i te aratairaa a te varua o Iehova. E tutava mau â ratou ia tuea maite i te Parau a te Atua, te Bibilia, te mau uiraa atoa e haapaohia e te mau faaotiraa atoa e ravehia.” * E nehenehe tatou e tiaturi i teie mau Kerisetiano faatavaihia haapao maitai. No nia i te Tino aratai iho â râ, ia haapao tatou i te faaueraa a te aposetolo Paulo e tia ˈi: “E faaroo i to outou mau aratai, e auraro atu outou; te faaitoito ra hoi ratou i to outou mau [nephe].”—Hebera 13:17MN.

Faaiteraa i te tura e au i te tavini haapao maitai

12, 13. Eaha te mau tumu bibilia e vai ra no te faaite i te tura e au i te pǔpǔ o te tavini?

12 Teie te tahi tumu rahi no te faaite i te tura e au i te pǔpǔ o te tavini haapao maitai, ia na reira anaˈe te faaite nei tatou i te tura i te Fatu o Iesu Mesia. Ua papai Paulo no tei faatavaihia: “Oia . . . te taata tiamâ i parauhia ra, o te tavini ïa no te Mesia. Ua tauihia outou i te taui [aore ra hoo].” (Korinetia 1, 7:22, 23; Ephesia 6:6) No reira, ia auraro tatou ma te ati maite i te aratairaa a te tavini haapao maitai e ta ˈna Tino aratai, te auraro nei tatou i te Mesia, te Fatu o te tavini. Ia faaite tatou i te tura e au i te mauhaa ta te Mesia e faaohipa nei no te tiaau i ta ˈna mau taoˈa i te fenua o te hoê ravea teie “ia faˈi [tatou] e o Iesu Mesia te Fatu, e hanahana ˈtu te Atua Metua ra.”—Philipi 2:11.

13 Teie te tahi atu tumu bibilia no te faaite i te tura i te tavini haapao maitai, ua faaau-taipe-hia te mau Kerisetiano faatavaihia i te fenua i te hoê “hiero” ta Iehova e parahi ra “i te [v]arua.” No reira e feia “moˈa” ratou. (Korinetia 1, 3:16, 17; Ephesia 2:19-22; MN) Ua pûpû Iesu i ta ˈna mau taoˈa atoa i te fenua no teie pǔpǔ faaauhia i te hiero moˈa, te auraa ïa, na teie anaˈe iho pǔpǔ o te tavini e amo i vetahi mau tiaraa e hopoia i roto i te amuiraa Kerisetiano. No teie ïa tumu e manaˈo ai te mau melo atoa o te amuiraa e e hopoia moˈa te peeraa e te patururaa i te aratairaa no ǒ mai i te tavini haapao maitai e ta ˈna Tino aratai. Oia mau, e faariro te mau “mamoe ê atu” i te reira ei haamaitairaa mau te tautururaa i te pǔpǔ o te tavini i te haapao i te mau faufaa a te Fatu.—Ioane 10:16.

Patururaa ma te ati maite atu

14. Mai tei tohuhia e Isaia, e nafea te mau mamoe ê atu e pee ai i te pǔpǔ faatavaihia o te tavini e e tavini ai mai te mau “rave ohipa aufau-ore-hia”?

14 Ua faaite-atea-hia i roto i te parau tohu a Isaia te auraro haehaa o te mau mamoe ê atu i te mau melo faatavaihia o te Iseraela pae varua: “Te na ô maira o Iehova, Te [mau rave ohipa aufau-ore-hia] no Aiphiti, e te [feia hohoo] na Kusa, e to Seba taata roa ra, te haere mai ia oe ra, ei taata no oe: e pee ratou ia oe; ma te auri atoa i te peeraa; e piˈo ratou i raro, ma te auraro ia oe: e parau hoi ratou e, Tei ia oe mau â te Atua; e aita ˈtu, aita ˈtu Atua.” (Isaia 45:14; MN) I teie mahana, te pee taipe nei te mau mamoe ê atu i te aratairaa a te pǔpǔ o te tavini faatavaihia e ta ˈna Tino aratai. Mai te mau “rave ohipa aufau-ore-hia,” te horoa noa nei te mau mamoe ê atu i to ratou puai e ta ratou mau faufaa no te patururaa i te ohipa pororaa na te ao nei i faauehia e te Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i te fenua nei.—Ohipa 1:8; Apokalupo 12:17.

15. E nafea te parau tohu o te Isaia 61:5, 6 e faaite atea ˈi i te taairaa e vai ra i rotopu i te mau mamoe ê atu e te Iseraela pae varua?

15 Te oaoa nei e te mauruuru nei te mau mamoe ê atu i te tavini ia Iehova i raro aˈe i te tiaauraa a te pǔpǔ o te tavini e ta ˈna Tino aratai. Te farii nei ratou i tei faatavaihia ei melo o ‘te Iseraela o te Atua.’ (Galatia 6:16) Ei “taata ěê” e ei “tamarii o te taata ê” taipe o tei amui atu i te Iseraela pae varua, te oaoa nei ratou i te tavini ei “faaapu” e ei “tope vine” i raro aˈe i te aratairaa a te mau melo faatavaihia, te mau “tahuˈa na Iehova” e te mau ‘tavini o te Atua.’ (Isaia 61:5, 6) Ma te itoito rahi, te poro nei ratou i te parau apî maitai o te Basileia e te faariro nei ratou i te mau fenua atoa ei pǐpǐ. Te tauturu nei ratou ma to ratou aau atoa i te pǔpǔ o te tavini i te tiaau e i te aupuru i te feia tae apî e au i te mamoe.

16. Na te aha e turai i te mau mamoe ê atu ia paturu ma te ati maite i te tavini haapao maitai e te paari?

16 Te farii nei te mau mamoe ê atu e ua maitai-roa-hia ratou i te mau tutavaraa itoito a te tavini haapao maitai o te faaamu ia ratou i te maa pae varua i te hora mau. Te farii haehaa nei ratou e ahiri e aita e tavini haapao maitai e te paari, aita rea aore ra aita roa ratou i ite i te hoê noa ˈˈe parau mau faufaa roa o te Bibilia, mai te mana arii o Iehova, te faaraaraa o to ˈna iˈoa, te Basileia, te raˈi apî e te fenua apî, te nephe, te huru o tei pohe, e o vai mau o Iehova, ta ˈna Tamaiti, e te varua moˈa. No to ratou mauruuru rahi e to ratou ati-maite-roa-raa, te paturu nei te mau mamoe ê atu ma te here i te mau “taeae” faatavaihia a te Mesia i te fenua i teie tau hopea nei.—Mataio 25:40.

17. Eaha ta te Tino aratai i manaˈo e mea titauhia ia rave, e eaha te hiˈopoahia i roto i te tumu parau i muri nei?

17 I te itiraa to ratou numera, aita e mau melo faatavaihia i roto i te mau amuiraa atoa no te tiaau maitai i te mau taoˈa atoa a te Mesia. No reira ïa te Tino aratai e faataa ˈi i te mau tane no roto mai i te mau mamoe ê atu no te tiaau i te mau amaa, te mau tuhaa mataeinaa e haaati, e te mau amuiraa a te mau Ite no Iehova. E ohipa anei to tatou huru i nia teie mau tiai mamoe i nia i to tatou ati-maite-raa i te Mesia e ta ˈna tavini haapao maitai? E hiˈopoahia te reira i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

^ No te faahohonu atu â i teie tumu parau, a hiˈo i Te Pare tiairaa o te 1 no Mati 2004, api 25-30, e o te 1 no Titema 1992, api 13.

^ Neneihia i roto i te numera o te Tour de Garde o te 1 no Mati 1988, api 10-7.

Ei haamanaˈoraa

• O vai to tatou Aratai, e na te aha e faaite e ua ite maitai oia i te huru tupuraa i roto i te mau amuiraa?

• I te hiˈopoaraahia te “hiero,” o vai ma tei itea i te ohiparaa ei tavini haapao maitai, e eaha te mau taoˈa atoa i pûpûhia ˈtu?

• Eaha te mau tumu bibilia e vai ra no te paturu ma te ati maite i te tavini haapao maitai?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 24]

To roto i te mau “taoˈa atoa” e haapaohia ra e te “tiaau” te mau faufaa materia, te mau porotarama pae varua, e te ohipa pororaa

[Hohoˈa i te api 26]

Te paturu nei te mau mamoe ê atu i te pǔpǔ o te tavini haapao maitai na roto i ta ratou pororaa itoito rahi