Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau demoni—e nafea ia patoi atu?

Te mau demoni—e nafea ia patoi atu?

Te mau demoni—e nafea ia patoi atu?

“Te mau melahi atoa o tei ore i haapao i to ratou iho toroa ra, faarue ihora râ i to ratou parahiraa, o tei tapeahia ïa e [te Atua] i te fifi matara ore i raro aˈe i te pouri, e tae noa ˈtu i te haavaraa i te mahana rahi ra.”—IUDA 6.

1, 2. Eaha te mau uiraa e hiti mai no nia ia Satani te Diabolo e te mau demoni?

 “E HAAPAO maitai, e faaitoito,” ta te aposetolo Petero ïa e faaara ra. “Te hahaere nei hoi to outou enemi o te [D]iabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.” (Petero 1, 5:8) No nia i te mau demoni, te na ô ra te aposetolo Paulo e: “Aore . . . au i hinaaro e ia amui atoa outou i te haamori demoni ra. Eita e tia ia outou ia inu i te auˈa a te Fatu ra [o Iehova], e te auˈa a te mau demoni: eita e tia ia outou ia amu i te amuraa a te Fatu ra [o Iehova] e te amuraa a te mau demoni.”—Korinetia 1, 10:20, 21.

2 O vai râ o Satani te Diabolo e te mau demoni? Mea nafea e inafea to ratou faraa mai? Ua poiete anei te Atua ia ratou? Mai te aha te puai o to ratou mana i nia i te taata? Eaha ta tatou parururaa, mai te peu e te vai ra, i mua ia ratou?

Mea nafea to Satani e te mau demoni faraa mai?

3. Mea nafea to te hoê melahi a te Atua riroraa mai ei Satani te Diabolo?

3 I te omuaraa o te tuatapaparaa o te taata, a haamata ˈi te huitaata i roto i te ô i Edene, ua riro mai te hoê melahi a te Atua ei orure hau. No te aha? No te mea aita oia i mauruuru i ta ˈna tuhaa i roto i te faanahonahoraa a Iehova i te raˈi. I te poieteraahia Adamu raua Eva, ua itea mai ia ˈna te hoê ravea no te fariu ê i to raua auraroraa e ta raua haamoriraa i te Atua mau i nia ia ˈna iho. Ma te orure hau i te Atua e ma te turai i na taata faaipoipo matamua ia tapi i te hoê haerea hara, ua faariro teie melahi ia ˈna iho ei Satani te Diabolo. I muri aˈe, ua apiti atu te tahi atu mau melahi i ta ˈna orureraa hau. Mea nafea?—Genese 3:1-6; Roma 5:12; Apokalupo 12:9.

4. Ua aha vetahi mau melahi orure hau hou te diluvi i te anotau o Noa?

4 Te faaite maira te mau Papai faaurua e tau taime hou te diluvi rahi i te anotau o Noa, ua haamata vetahi mau melahi i te anaanatae taa ê i te mau vahine i te fenua nei. No te hoê opuaraa ino, “ua hiˈo aˈera te tamarii [i te raˈi] a te Atua ra i te mau tamahine a te taata nei, e te maitai ra,” ta te Bibilia ïa e parau ra, e “ua rave ihora ratou i ta ratou i hinaaro ra ei vahine.” E taatiraa natura ore teie, e ua fanau maira ratou i te mau huaai huru ê tei matauhia ei Nephilim. (Genese 6:2-4) Ua apiti te mau mea ora varua o tei faaroo ore hoi i te Atua i ta Satani orureraa hau ia Iehova.

5. Eaha tei tupu i nia i te mau orure hau i te haamouraa Iehova na roto i te diluvi rahi?

5 I to Iehova hopoiraa mai i te diluvi i nia i te huitaata, ua pohe te mau Nephilim e to ratou mau metua vahine. Ua faahepohia te mau melahi orure hau ia faarue i to ratou tino taata e ia hoˈi i te ao varua. Aita râ i tia ia ratou ia rave faahou i “to ratou iho toroa” matamua i pihai iho i te Atua. Ua tapeahia râ ratou i roto i “te pouri” pae varua tei parauhia te po, aore ra Tartare.Iuda 6; Petero 2, 2:4.

6. E nafea te mau demoni e haavare ai i te taata?

6 Mai to te mau melahi iino ereraa i “to ratou iho toroa,” ua riro mai ratou ei hoa demoni no Satani e ua paturu i ta ˈna mau opuaraa iino. Mai reira mai, aita to te mau demoni e mana no te rave faahou i te mau tino taata. E nehenehe râ ta ratou e turai i te mau tane e vahine ia rave i te mau taatiraa hairiiri rau. Te haa roa atoa ra te mau demoni i te haavare i te huitaata na roto i te peu tahutahu, mai te imiraa i te varua ino, te vaudou, e te taura. (Deuteronomi 18:10-13; Paraleipomeno 2, 33:6) Hoê â faahopearaa to te mau melahi iino e to te Diabolo—te haamouraa mure ore. (Mataio 25:41; Apokalupo 20:10) A tiai ai râ, e mea tia ia mau papu tatou e ia patoi ia ratou. E mea paari ia hiˈopoa maite tatou mai te aha to Satani puai e e nafea tatou e nehenehe ai e patoi ia ˈna e ta ˈna mau demoni ma te manuïa.

Mai te aha to Satani puai?

7. Mai te aha to Satani puai i nia i te ao?

7 Ua pari haavare Satani ia Iehova i te roaraa o te tuatapaparaa. (Maseli 27:11) E ua mana oia i nia i te hoê tuhaa rahi o te huitaata. “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra,” ta te Ioane 1, 5:19 ïa e parau ra. No reira te Diabolo i nehenehe ai e faahema ia Iesu ma te pûpû ia ˈna i te hau e te hinuhinu o “te mau basileia atoa o te ao nei.” (Luka 4:5-7) No nia ia Satani, te na ô ra te aposetolo Paulo e: “E teie nei, te paruru-atoa-hia nei ta matou evanelia, i paruruhia ïa i te feia e pohe ra; oia te feia i haapourihia to ratou aau faaroo ore e te atua o teie nei ao ra, ia ore te maramarama o te evanelia hanahana o te Mesia, o te hohoˈa o te Atua ra, ia anaana mai i roto ia ratou.” (Korinetia 2, 4:3, 4) ‘E haavare o Satani e e metua no te haavare,’ tera râ te faataa ra oia ia ˈna iho mai te hoê ‘melahi no te maramarama.’ (Ioane 8:44; Korinetia 2, 11:14) E puai to ˈna e e ravea ta ˈna i hinaarohia no te haapoiri i te feruriraa o te mau tia faatere o te ao e to ratou huiraatira. Na roto i te mau haaparareraa parau hape e te mau aai faaroo e parau haavare, ua haavare oia i te huitaata.

8. Eaha ta te Bibilia e faaite ra no nia i to Satani mana?

8 Ua ite-papu-hia to Satani puai e to ˈna mana i te tau o te peropheta Daniela, fatata e pae senekele hou to tatou tau. I to Iehova tonoraa i te hoê melahi no te horoa i te hoê poroi faaitoito ia Daniela, ua farerei te melahi i te patoiraa a ‘te arii varua o te basileia o Peresia.’ Ua tapeahia te melahi haapao maitai e 21 mahana e tae roa ˈtu ai i te haereraa mai o “Mikaela, te hoê arii rahi” e tauturu ia ˈna. Te faahiti atoa ra taua noa ra aamu i “te arii [demoni] no Iavana.” (Daniela 10:12, 13, 20) E i roto i te Apokalupo 13:1, 2, te faataahia ra Satani mai “te teni” o te horoa ra i “to ˈna iho puai, e to ˈna iho terono, e te mana rahi no ˈna” i te puaa taehae poritita.

9. Te aro nei te mau Kerisetiano ia vai?

9 E ere ïa i te mea maere e ua papai te aposetolo Paulo: “E ere . . . i te taata anaˈe ra ta tatou e to nei o te feia hau atoa râ, e te mana, e te mau tavana o teie nei ao pouri, e te mau varua iino i te reva nei.” (Ephesia 6:12) I teie mahana atoa, e mea itea ore te mau varua iino i raro aˈe i te faatereraa a Satani te Diabolo, o te faaohipa ra i to ratou mana i nia i te rahiraa o te mau tia faatere taata e te huitaata, ma te turai ia ratou ia rave i te mau ohipa haamouraa nunaa, totoaraa, e te taparahiraa taata aita e faaauraa. E hiˈopoa anaˈe i teie nei e nafea ia patoi ma te manuïa i teie mau varua puai.

Eaha ta tatou parururaa?

10, 11. E nafea tatou e nehenehe ai e patoi ia Satani e ta ˈna mau melahi iino?

10 Eita ta tatou e nehenehe e patoi ia Satani e ta ˈna mau melahi iino ma to tatou iho puai pae tino aore ra pae feruriraa. Te aˈo maira Paulo e: “Ia itoito outou i te Fatu, e i to ˈna ra puai rahi.” E mea titauhia ia fariu tatou i te Atua no te paruru ia tatou. Te na ô faahou ra Paulo e: “A ahu na i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te [D]iabolo ra. . . . A rave hoi outou i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te enemi i te mahana ino ra, e tia roa aˈera ïa, ia mau â.”—Ephesia 6:10, 11, 13.

11 Te aˈo ra Paulo e piti taime i to ˈna mau hoa Kerisetiano ia ahu i “te haana tamaˈi atoa a te Atua.” Te auraa o te taˈo “atoa” oia ïa eita e navai te aau feaapiti no te patoi i te mau aroraa demoni. Eaha ïa te mau tuhaa faufaa roa o te haana tamaˈi pae varua ta te mau Kerisetiano i teie mahana e titau ru roa ra no te patoi i te mau demoni?

“Ia mau”—e nafea?

12. E nafea te mau Kerisetiano e nehenehe ai e tatua i to ratou tauupu i te parau mau?

12 Te faataa ra Paulo e: “Ia mau, ma te tatuahia to outou tauupu i te parau mau, e ma te tapoˈi ouma ra o te parau-tia i te ahuraa.” (Ephesia 6:14) Na tuhaa e piti o te haana tamaˈi e faahitihia ra i ǒ nei, o te hoê ïa tatua e te hoê tapoˈi ouma. E mea tia ia taamu haavî te hoê faehau i to ˈna tatua no te paruru i to ˈna tauupu (to ˈna tia) e no te tapea i ta ˈna ˈoˈe teiaha. Oia atoa, e mea tia ia tatua maitai tatou i te parau mau bibilia, ei auraa parau, ia ora tatou ia au i te reira. E porotarama taioraa bibilia anei ta tatou i te mau mahana atoa? E te taatoaraa o to tatou utuafare ïa? Te hiˈopoa tamau ra anei tatou i te irava mahana ei utuafare? Hau atu â, te pee noa ra anei tatou i te mau faataaraa i roto i te mau papai e horoahia ra e “te tavini haapao maitai e te paari”? (Mataio 24:45) Mai peu e e, te tutava nei ïa tatou i te faaohipa i ta Paulo aˈoraa. E ripene video e e DVD atoa ta tatou o te nehenehe e horoa mai i te aratairaa bibilia. E nehenehe te ati-maite-raa i te parau mau e tauturu ia tatou ia rave i te mau faaotiraa paari e e paruru ia tatou ia pee i te hoê haerea tano ore.

13. E nafea tatou e nehenehe ai e paruru i to tatou mafatu taipe?

13 Ua riro te tapoˈi ouma mau ei parururaa i te ouma, te mafatu, e te tahi atu mau mero faufaa roa o te faehau. E nehenehe te Kerisetiano e paruru i to ˈna mafatu taipe—to ˈna huru i roto—ma te atuatu i te hinaaro i te parau-tia a te Atua e te pee i te mau ture aveia tia a Iehova. E paruru te tapoˈi ouma taipe ia tatou ia taviri i te Parau a te Atua. A ‘riaria ˈi tatou i te ino e a hinaaro ai i te maitai,’ te tapea ra tatou i to tatou avae “i te mau eˈa iino atoa.”—Amosa 5:15; Salamo 119:101.

14. Eaha te auraa ia ‘faatamaahia to tatou avae i te faaineineraa o te evanelia ra o te hau’?

14 E pinepine ua faatamaa-maitai-hia te avae o te mau faehau Roma no te mau haereraa roa na raro tau hanere kilometera na nia i te mau purumu rarahi Roma o te na roto atu i te hau emepera. Eaha te auraa o te mau parau “ma te faatamaahia to outou avae i te faaineineraa o te evanelia ra o te hau” no te mau Kerisetiano? (Ephesia 6:15) Te auraa, ua faaineinehia ïa tatou no te ohipa mai. Ua ineine tatou no te poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua i te mau taime atoa e tano ai. (Roma 10:13-15) Ia ohipa noa tatou i roto i te taviniraa Kerisetiano, e paruru ïa te reira ia tatou i ta Satani “mau ravea paari.”—Ephesia 6:11.

15. (a) Eaha te faaite ra e mea faufaa roa te paruru rahi o te faaroo? (b) E nafea “te mau ihe auahi” e tuino roa ˈi i to tatou faaroo?

15 Te na ô faahou ra Paulo e: “[Hau roa ˈtu â], a rave . . . i te paruru ra o te faaroo, ei nia roa iho ïa, o te mea ïa e pohe ai te mau ihe auahi atoa a taua varua ino ra.” (Ephesia 6:16; MN) Te haamata ra te aˈoraa e rave i te paruru o te faaroo na roto i teie mau parau “hau roa ˈtu â,” e tapao faaite ïa e mea faufaa roa teie tuhaa o te haana tamaˈi. Eiaha roa ˈtu to tatou faaroo ia paruparu. Mai te hoê paruru rahi, e paruru to tatou faaroo ia tatou i ta Satani “mau ihe auahi.” Eaha ta te reira e nehenehe e faahohoˈa i teie mahana? O te mau parau faaino mauiui roa paha ïa, te mau parau haavare, e te mau parau huru ê e haapararehia ra e te mau enemi e apotata o te tamata ra i te haaparuparu i to tatou faaroo. Teie “mau ihe,” o te mau faahemaraa atoa ïa no te riro mai ei taata nounou taoˈa, o te turai ia tatou ia haapeapea rahi na roto i te hooraa mai e rave rahi mea e ia tataˈu i te feia o tei hema i te hoê huru oraraa faaahaaha. Peneiaˈe ua hoo mai ratou i te fare nehenehe aˈe e te rahi aˈe e te pereoo uira rahi aˈe e te maitai aˈe aore ra te faaiteite ra ratou i ta ratou mau taoˈa faaunauna moni rahi e te huru faito ahu i matara apî mai. Noa ˈtu eaha ta vetahi ê e rave ra, ia navai to tatou faaroo i te puai e tia ˈi no te faatioi i teie “mau ihe auahi.” E nafea tatou e patu ai e e tapea ˈi i te faaroo puai?—Petero 1, 3:3-5; Ioane 1, 2:15-17.

16. Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia patu i te hoê faaroo puai?

16 E nehenehe tatou e haafatata ˈtu i te Atua na roto i te haapii-tamau-raa ia tatou iho i te Bibilia e te pureraa ma te aau tae. E nehenehe tatou e taparuparu ia Iehova ia haapaari i to tatou faaroo, a haa ˈtu ai tatou ia au i ta tatou mau pure ma te rave i te mau ohipa e titauhia. Ei hiˈoraa, te faaineine maitai ra anei tatou i te Haapiiraa o Te Pare Tiairaa i te mau hebedoma atoa ma te opua i te pahono? E puai to tatou faaroo mai te peu e e haapii tatou i te Bibilia e te mau papai bibilia.—Hebera 10:38, 39; 11:6.

17. E nafea tatou e nehenehe ai ‘e rave i te faaupoo o te ora’?

17 Te faaoti ra Paulo i ta ˈna faataaraa o te haana tamaˈi pae varua e teie aˈoraa: “A rave . . . i te faaupoo ra [o] te ora; e te ˈoˈe a te [v]arua ra o te parau a te Atua.” (Ephesia 6:17; MN) E paruru te faaupoo i te upoo o te faehau e to ˈna roro, te pu e rave ai i te faaotiraa. Oia atoa, e paruru mai to tatou tiaturiraa Kerisetiano i to tatou puai feruriraa. (Tesalonia 1, 5:8) Ia haamau tatou i to tatou feruriraa i nia i to tatou tiaturiraa no ǒ mai i te Atua ra, mai ia Iesu atoa, e tia ˈi eiaha râ ia faaî i to tatou feruriraa i te mau fa a teie ao e te mau hinaaro materia.—Hebera 12:2.

18. No te aha eiaha ˈi tatou e tâuˈa ore i ta tatou porotarama taioraa tamau i te Bibilia?

18 O te parau, aore ra poroi, a te Atua i papaihia i roto i te Bibilia ta tatou parururaa hopea i mua i te mana o Satani e ta ˈna mau demoni. Teie te tahi atu â tumu eiaha ˈi tatou e tâuˈa ore i ta tatou porotarama taioraa tamau i te Bibilia. E paruru te hoê ite hohonu i te Parau a te Atua ia tatou i te mau parau haavare a Satani e te mau haaparareraa parau demoni oia atoa i te mau parau mauiui a te mau apotata.

‘A pure ma te tuutuu ore’

19, 20. (a) Eaha te tiai ru maira ia Satani e ta ˈna mau demoni? (b) Eaha te nehenehe e haapuai ia tatou i te pae varua?

19 Ua fatata te haamouraa o Satani, ta ˈna mau demoni, e te ao ino. Ua ite Satani “e maa taime poto to ˈna e toe nei.” Te riri ra oia e te tamaˈi ra oia i te feia “o tei haapao i te parau a te Atua ra, o tei mau maite i te [ohipa faaiteraa ia] Iesu.” (Apokalupo 12:12, 17; MN) E mea faufaa roa ia patoi tatou ia Satani e ta ˈna mau demoni.

20 E nehenehe mau â tatou e mauruuru no te aˈoraa e ahu i te haana tamaˈi atoa a te Atua! Te faaoti ra Paulo i ta ˈna tauaparauraa no nia i te haana tamaˈi pae varua e teie aˈoraa: “Ma te pure tuutuu ore i te mau pure atoa ra, e te ani a te [v]arua ra, e ma te ara-tamau-maite-raa i te reira, e te aniraa hoi i te maitai no te feia moˈa atoa ra.” (Ephesia 6:18; MN) E nehenehe te pure e haapuai ia tatou i te pae varua e e tauturu ia tatou ia ara noa. E pee anaˈe i te mau parau a Paulo e e pure noa anaˈe, no te mea e tauturu te reira ia tatou ia patoi ia Satani e ta ˈna mau demoni.

Eaha ta outou i haapii?

• Mea nafea to Satani e ta ˈna mau demoni faraa mai?

• Mai te aha to te Diabolo puai?

• Eaha ta tatou parururaa i mua ia Satani e ta ˈna mau demoni?

• E nafea tatou e nehenehe ai e ahu i te haana tamaˈi atoa a te Atua?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 17]

‘Ua hiˈo te tamarii a te Atua i te mau tamahine a te taata nei’

[Hohoˈa i te api 19]

E nehenehe anei outou e faataa i na tuhaa e ono o to tatou haana tamaˈi pae varua?

[Hohoˈa i te api 20]

E nafea te apitiraa i teie mau ohipa e paruru ai i mua ia Satani e ta ˈna mau demoni?