Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tumu o te ino i faaitehia!

Te tumu o te ino i faaitehia!

Te tumu o te ino i faaitehia!

I TE senekele matamua, te tiai ra e rave rahi ati Iuda i te taeraa mai o te Mesia fafauhia. (Ioane 6:14) Ia Iesu i tae mai, ua hopoi mai oia i te tamahanahanaraa e te maramaramaraa rahi atu â i te parau a te Atua. Ua faaora oia i te feia maˈi, faatamaa i tei poia, haavî i te mataˈi e te are, faatia atoa i tei pohe. (Mataio 8:26; 14:14-21; 15:30, 31; Mareko 5:38-43) Ua faaite atoa oia i te mau parau a Iehova e ua pûpû i te parau fafau o te ora mure ore. (Ioane 3:34) Na roto i ta ˈna i parau e i rave, ua faaite roa Iesu e o oia te Mesia, te faaora i te huitaata i te hara e i to ˈna mau faahopearaa iino atoa.

I te tanoraa mau, e mea tia e o te mau aratai haapaoraa ati Iuda te feia matamua e farii ia Iesu, e faaroo ia ˈna, e e pee ma te oaoa i ta ˈna aratairaa. Aita râ. Ua riri ratou ia ˈna, ua hamani ino ia ˈna, e ua imi i te taparahi pohe ia ˈna!—Mareko 14:1; 15:1-3, 10-15.

Ma te tano, ua faahapa Iesu i taua feia hapa ra. (Mataio 23:33-35) Tera râ, ua ite oia e te vai ra te tahi atu ihotaata o ˈna atoa te tumu o te ino i roto i to ratou aau. Ua parau oia ia ratou: “O te [D]iabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i haapao i te parau mau, no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna. Ia parau oia i te parau haavare ra, ua parau ïa i te parau au ia ˈna ihora, e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.” (Ioane 8:44) Noa ˈtu râ e ua ite Iesu e e nehenehe te taata e rave i te mau ohipa iino, ua haapapu oia i te tahi atu tumu iho o te ino—te Diabolo ra o Satani.

I to ˈna parauraa e “aore [Satani] i haapao i te parau mau,” ua faaite Iesu e e tavini haapao maitai a te Atua tera varua i te haamataraa ra, ua atea ê roa râ oia i te eˈa maitai. No te aha Satani i orure hau ai ia Iehova? No te mea ua atuatu oia i te manaˈo hohonu e haafaufaa ia ˈna iho e tae roa ˈtu i te nounouraa i te haamoriraa e au i te Atua anaˈe ra. *Mataio 4:8, 9.

Ua itehia to Satani orureraa i te hau i te ô i Edene ra i to ˈna faahemaraa ia Eva ia amu i te maa hotu opanihia. Na roto i te faahitiraa i te haavare matamua o te tuatapaparaa e na roto i te pari-haavare-raa ia Iehova, ua faariro Satani ia ˈna iho ei “metua . . . no te haavare.” Hau atu â, na roto i te faahemaraa ia Adamu raua Eva ia auraro ore, ua rave oia e ia mana te hara i nia ia raua, a aratai atu ai ia raua e i te mau ui no a muri aˈe i te pohe i te pae hopea. Ua faariro atoa hoi Satani ia ˈna iho ei “taparahi taata”—oia mau, te taparahi taata hairiiri roa ˈˈe o te mau tau atoa!—Genese 3:1-6; Roma 5:12.

Ua tae atoa to Satani mana ino i roto i te ao varua, i reira oia i te turairaa i te tahi mau melahi ia apiti ia ˈna i roto i te orureraa i te hau. (Petero 2, 2:4) Mai ia Satani, ua anaanatae maira taua mau varua ino ra ma te tano ore i te mau taata. I roto râ i to ratou tupuraa, e anaanataeraa faufau ïa i te pae taatiraa, ma te mau faahopearaa peapea e te ino.

Ua î te fenua i te ino

Te parau maira te Bibilia e: “E rahi roa aˈera te taata . . . e ta ratou mau tamahine i te fanauraa, ua hiˈo aˈera te tamarii a te Atua [mau] ra i te mau tamahine a te taata nei, e te maitai ra; ua rave ihora ratou i ta ratou i hinaaro ra ei vahine.” (Genese 6:1, 2; MN) O vai ma taua “tamarii a te Atua mau ra”? E mea ora varua ratou, e ere i te taata. (Ioba 1:6; 2:1) Mea nafea tatou i te iteraa? Na mua roa, ua tupu te faaipoiporaa i rotopu i te mau taata fatata 1 500 matahiti i te maoro e aita e faufaa ia faahiti taa ê i te reira. No reira, na roto i te hutiraa i te ara-maite-raa i nia i te taatiraa a “te tamarii a te Atua mau ra” tei rave i te tino taata e tei taoto i “te mau tamahine a te taata,” te faataa papu ra te faatiaraa i te tahi mea tano ore aita i itehia aˈenei.

Ua haapapuhia te tano-ore-raa o te reira e te huru huaai i fa mai na roto i taua mau taatiraa ra. Parauhia Nephilim, e afa taata afa melahi ratou o tei paari mai ei aito. Mea haavî atoa ratou. Inaha, te auraa o “Nephilim,” e “Feia faatopa” ïa aore ra “te feia o te faatopa ia vetahi ê.” Ua faataahia taua feia haavî iino ra ei “aito, e feia tuiroo ïa i tahito ra.”—Genese 6:4.

Ua riro te mau Nephilim e to ratou mau metua tane ei mea ino roa i roto i te mau huru tupuraa aita i itehia aˈenei. ‘Ua ino roa te fenua i mua i te aro o te Atua [mau], ua î i te [haavîraa uˈana],’ ta te Genese 6:11 (MN) ïa e parau ra. Oia mau, ua pee te taata i te mau haerea haavî uˈana e te taiata o te feia i tae apî mai i rotopu ia ratou.

Mea nafea to te mau Nephilim e to ratou mau metua faaohiparaa i te hoê mana ino puai i nia i te taata? Ma te faaara ïa i te mau hinaaro e hiaai hara o te taata. Eaha te faahopearaa? “Ua ino roa te haerea o te taata atoa o te ao nei.” I te pae hopea, ua haamou Iehova i tera ao na roto i te hoê diluvi rahi, ma te faaherehere noa i te taata parau-tia ra o Noa e to ˈna utuafare. (Genese 6:5, 12-22) Ua hoˈi râ te mau melahi tei rave i te tino taata i roto i te ao varua ma te haama. Ei demoni hairiiri, ua tamau noa ratou i te patoi i te Atua e i to ˈna utuafare parau-tia o te mau melahi taiva ore. E au ra e mai tera tau mai â, ua opani te Atua i tera mau varua ino eiaha e rave faahou i te tino taata. (Iuda 6) Noa ˈtu râ, e mana rahi â to ratou i nia i ta te taata mau ohipa.

Ua faaite-roa-hia te varua ino!

Ua faaitehia te rahi o te mana ino o Satani i roto i te Ioane 1, 5:19, o te parau ra e: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” Te turai nei te Diabolo i te huitaata i roto i te hoê vero o te mau ati e maraa noa ˈtu ra. Oia mau, ua faaoti papu roa ino oia i te faatupu i te ati. No te aha? No te mea ua hurihia mai o ˈna e te mau demoni i rapae i te raˈi i muri aˈe i te haamauraahia te Basileia o te Atua i 1914. No taua tiavaruraa ra, ua tohu te Bibilia e: “E ati ra hoi to te fenua . . . , tei raro atu na hoi te [D]iabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” (Apokalupo 12:7-12) E nafea ïa Satani e faaohipa ˈi i to ˈna mana i nia i te taata i teie mahana?

Na mua roa, te faaitoito ra Satani i te hoê varua o te mana ra i nia i to te taata manaˈo e haaraa. No reira te Ephesia 2:2 e parau ai i te Diabolo “te arii mana o te reva nei, te varua [aore ra huru feruriraa rahi] e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra.” Aita tera “reva” demoni e faaitoito ra i te mǎtaˈu paieti e te hamani maitai, te faatupu ra râ i te orureraa i te hau i te Atua e i ta ˈna mau ture aveia. Te faaitoito nei ïa e te faarahi roa ˈtu ra Satani e ta ˈna mau demoni i te ino e faatupuhia ra e te taata.

“Tiai i to aau”

Te hoê ohipa a taua “reva” ra, o te ati ïa o te peu faufau, o te faaaraara i te mau hinaaro tia ore e taati e o te faariro i te mau peu tano ore ei mea au ia hiˈohia. (Tesalonia 1, 4:3-5) O te haruraa i te taata, te taehae, te maferaraa ei pǔpǔ, te taatiraa e te animara, e te maferaraa i te tamarii te tahi mau ohipa ta te peu faufau e faaite ra ei faaanaanataeraa. I roto atoa i to ˈna mau huru atâta ore rii, e nehenehe te peu faufau e haamataro rahi atu e e faaino i te feia e hiˈo ra aore ra e taio ra i te reira, ma te faariro ia ratou ei feia hiˈohiˈo no te faanavenave ia ratou i te pae taatiraa. * O te hoê peu ino tera o te tuino i te mau taairaa i rotopu i te mau taata e i rotopu i te taata e te Atua. Te faaite ra te peu faufau i te huru feruriraa hairiiri o te mau demoni o te paturu ra i te reira—e orure hau hoi ua haamata to ratou mau hinaaro tia ore e taati i roto i te ao hou te diluvi i te tau o Noa.

No te tahi tumu maitai, ua aˈo te taata paari ra o Solomona e: “[Hau atu i te mau mea ê atoa e mea tia ia tiaihia,] e faaitoito i te tiai i to aau na; o te tumu hoi te reira o te ora.” (Maseli 4:23; MN) I roto i te tupuraa mau, te auraa e tiai i to outou aau i te marei o te peu faufau, o te tauiraa paha ïa i te reni afata teata aore ra te tupoheraa i te roro uiraa ia fa mai te mau hohoˈa faufau, e e mea faufaa ia haa vave e ma te faaoti papu! A faaau ia outou iho i te hoê faehau e tamata ra i te ape i te hoê tupita i faatanohia i nia i to outou mafatu. E fa to outou mafatu taipe—to outou pu o te manaˈo turai e te hinaaro—na Satani e te imi ra oia i te haaviivii i te reira.

E mea tia atoa ia paruru outou i to outou mafatu i te hinaaro i te haavîraa uˈana, no te mea ua ite te Diabolo e ‘o te hinaaro i te haavîraa uˈana, e riri roa mau â ïa [Iehova] ia ˈna.’ (Salamo 11:5, MN) Aita e faufaa ia turai Satani ia outou ia rave i te mau ohipa haavî uˈana no te riro ei enemi no te Atua; e atuatu o ˈna i roto ia outou i te hinaaro i te haavîraa uˈana. E ere i te mea maere e î ai te mau vea i te haavîraa uˈana, e pinepine e te mau manaˈo tumu miterio. Ua pohe te mau Nephilim e aita faahou ratou, te vai rahi noa nei râ to ratou huru e haerea! Te faaite ra anei ta outou maitiraa i te faaanaanataeraa e te patoi ra outou i te mau opuaraa a Satani?—Korinetia 2, 2:11.

E nafea ia patoi i te mana ino o Satani

E mea fifi roa paha ia aro i te mau puai o te ino ia hiˈohia. Te faaite ra te Bibilia e te “to nei” te feia o te tutava ra i te faaoaoa i te Atua i “te mau varua iino,” e i to ratou atoa iho tino tia ore. No te upootia i roto i te toraa e no te fanaˈo i te farii maitai a te Atua, e mea tia ia faaohipa tatou i te faanahoraa e rave rahi a te Atua.—Ephesia 6:12; Roma 7:21-25.

I roto i taua mau faanahoraa ra, te vai ra te varua moˈa o te Atua, te puai rahi roa ˈˈe i roto i te ao taatoa. Ua papai te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano o te senekele matamua e: “Te [v]arua i noaa ia tatou nei, e ere ïa i to teie nei ao, o te [v]arua râ no ǒ mai i te Atua ra.” (Korinetia 1, 2:12; MN) E hinaaro te feia e arataihia ra e te varua o te Atua i ta te Atua e hinaaro e e riri i ta ˈna e riri. (Amosa 5:15) E nafea ia fanaˈo i te varua moˈa? Na mua roa na roto i te pure, te haapiiraa bibilia—o te Bibilia iho te hoê hotu a te varua moˈa—e te amuimuiraa maitai i te feia e here mau ra i te Atua.—Luka 11:13; Timoteo 2, 3:16; Hebera 10:24, 25.

Ma te faaohipa i teie mau faanahoraa a te Atua, te haamata ra ïa outou i te ahu i “te haana tamaˈi atoa a te Atua,” te parururaa papu hoê roa i mua i “te mau ravea paari a te [D]iabolo.” (Ephesia 6:11-18) I teie nei iho â râ, e mea ru atu â ia faaohipa hope i teie mau faanahoraa. E nafea ïa?

Ua fatata te hopea o te ino!

“Ia oteo te paieti ore mai te raau rii ra, e ia ruperupe atoa te feia rave parau ino ra; i ruperupe ïa ia tâpû faarue-roa-hia ra!” ta te papai salamo ïa e parau ra. (Salamo 92:7) Oia, mai i te tau o Noa, e haapapuraa te parareraa nei o te ino e ua fatata roa te haavaraa a te Atua, eiaha noa i nia i te feia iino, i nia atoa râ ia Satani e ta ˈna mau demoni, o te hurihia i roto i te abuso o te ohipa ore hou ratou a haamouhia ˈi i te pae hopea. (Timoteo 2, 3:1-5; Apokalupo 20:1-3, 7-10) O vai te faatupu i taua haavaraa ra? Aita ˈtu ïa maori râ o Iesu Mesia, te taio nei hoi tatou no ˈna e: “No reira i faaitehia mai ai te Tamaiti a te Atua ra, ia haamou oia i te ohipa a te [D]iabolo ra.”—Ioane 1, 3:8.

Te hinaaro ru ra anei outou ia mou te ino? Mai te peu e e, e nehenehe outou e tamahanahanahia e te mau parau fafau i roto i te Bibilia. Aita ˈtu e buka e faaite roa ra i te tumu mau o te ino, o Satani, e aita ˈtu e buka e faaite ra e nafea o ˈna e ta ˈna mau ohipa iino atoa e mou ai i te pae hopea. Te faaitoito nei matou ia outou ia noaa mai te ite mau i te Bibilia no te paruru ia outou iho i te mau mana iino o Satani i teie nei e no te fanaˈo i te tiaturiraa e ora i roto i te hoê ao aita e ino.—Salamo 37:9, 10.

[Nota i raro i te api]

^ Aita te iˈoa matamua o te melahi i riro mai o Satani i itehia. Te auraa o te mau taˈo “Satani” e “Diabolo,” o “Patoi” e o “Pari haavare” ïa. I te tahi mau taime, e tuea to Satani haerea i to te arii o Turia i tahito ra. (Ezekiela 28:12-19) Mea piˈo ore toopiti atoa ra i roto i to raua mau haerea i te haamataraa, ua hema râ raua i to raua iho hinaaro faarahi.

^ A hiˈo i te anairaa tumu parau “La pornographie: inoffensive ou néfaste?” o te Réveillez-vous! o te 22 no Tiurai 2003, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 6]

Aai niu-rii-hia i nia i te parau mau

Ua itea te mau aamu no nia i te mau afa atua, te mau tiapai taata, e te hoê diluvi riaria i roto i te mau aai i tahito na te ao atoa nei. Ei hiˈoraa, te faahiti ra te aamu Akkadien o Gilgamesh i te hoê diluvi, te hoê pahi, e te feia i ora mai. Ua faataahia o Gilgamesh iho mai te hoê afa atua, aore ra afa atua afa taata, faufau, haavî uˈana. Te faahiti ra te aai Aztèque i te hoê ao tahito faaeahia e te mau tiapai taata e i te hoê diluvi rahi. Te faataa ra te aai Scandinave i te hoê opu tiapai taata e i te hoê taata paari o Bergelmir te iˈoa, o tei hamani i te hoê pahi rahi e tei faaorahia mai e ta ˈna vahine. Te haapapu ra te faataaraa taatoa a taua mau aai atoa ra i ta te Bibilia faataaraa e no roto mai te mau taata atoa i te feia i ora mai i te hoê diluvi o tei haamou i te hoê ao tahito ino.

[Hohoˈa]

Pǎpǎ o te aamu o Gilgamesh

[Faaiteraa i te tumu]

The University Museum, University of Pennsylvania (neg. # 22065)

[Hohoˈa i te api 5]

Te itehia ra te mau huru o te mau Nephilim i nia i te taata i teie tau

[Hohoˈa i te api 7]

E haapuai te ite mau ia tatou i mua i te mau mana iino