Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Manaˈo faufaa o te buka a Ezekiela—I

Manaˈo faufaa o te buka a Ezekiela—I

Mea ora te parau a Iehova

Manaˈo faufaa o te buka a Ezekiela—I

TEI 613 H.T.T. ïa. Tei Iuda te peropheta Ieremia, e faaite haere ra ma te mǎtaˈu ore i te haamouraa fatata roa o Ierusalema e te anoraa o te fenua o Iuda. Ua afai tîtî ê na Nebukanesa te arii o Babulonia e rave rahi ati Iuda. Oia atoa te taurearea ra o Daniela e to ˈna na hoa e toru, o te tavini ra i roto i te aorai Kaladaio. Tei te pape ra o Kebara i “te fenua o te Kaladaio” te rahiraa o te mau tîtî ati Iuda. (Ezekiela 1:1-3) Eita iho â Iehova e faarue i tera mau tîtî aita e vea. E faatoroa oia ia Ezekiela, e 30 matahiti, ei peropheta.

Ua oti te buka a Ezekiela i te papaihia i 591 H.T.T., e puohu ïa te reira i te hoê tau e 22 matahiti. Mea papu maitai ta Ezekiela papairaa. E tataio mahana oia i ta ˈna mau parau tohu, ma te faataa i te mahana, te avaˈe e te matahiti. Te tuhaa matamua o te poroi a Ezekiela, no nia ïa i te toparaa e te haamouraa o Ierusalema. Te tuhaa piti, e parau faautuaraa ïa i te mau nunaa tapiri, e te tuhaa hopea no nia ïa i te haamau-faahou-raa o te haamoriraa a Iehova. E vauvau teie tumu parau i te mau manaˈo faufaa o te Ezekiela 1:1–24:27, tae noa ˈtu i te mau orama, te mau parau tohu, e te mau faahohoˈaraa no nia i te ohipa e tupu i nia ia Ierusalema.

“UA FAARIRO VAU IA OE EI TIAI”

(Ezekiela 1:1–19:14)

I muri aˈe i to ˈna fanaˈoraa i te hoê orama faahiahia roa o te terono o Iehova, e faauehia Ezekiela ia rave i te hoê ohipa. “Ua faariro vau ia oe ei tiai i te utuafare o Iseraela nei,” ta Iehova ïa e parau ia ˈna, “e teie nei, e faaroo mai oe i te parau i to ˈu nei vaha, e na ǒ nei atu oe i te aˈo ia ratou.” (Ezekiela 3:17) No te tohu i te haaatiraa o Ierusalema e te mau faahopearaa o te reira, ua faauehia Ezekiela ia hauti e piti tupuraa. No nia i te fenua o Iuda, e parau Iehova na roto ia Ezekiela e: “Inaha, o vau, o vau nei â, e hopoi mai au i te ˈoˈe i nia ia outou, e e haamou vau i ta outou mau vahi teitei.” (Ezekiela 6:3) E na ô oia i to te fenua e: “Te fatata nei te poipoi [o te ati] ia oe.”—Ezekiela 7:7.

I 612 H.T.T., e afai te hoê orama ia Ezekiela i Ierusalema. E ohipa hairiiri ta ˈna e ite i roto i te hiero! Ia tono Iehova i ta ˈna mau nuu haava i te raˈi (faahohoˈahia e “na taata tooono”) no te faaite i to ˈna riri i nia i te mau apotata, o te feia anaˈe tei tuuhia “te tapao i nia i te rae” te faaorahia. (Ezekiela 9:2-6) Na mua râ, e titauhia ia titiri haere i “te arahu ama”—te poroi haamouraa ura a te Atua—i nia i te oire. (Ezekiela 10:2) ‘E tahoo atu Iehova i ta ratou parau i nia i te feia paieti ore,’ e fafau râ oia i te haaputuputu faahou i tei purara ê o Iseraela.—Ezekiela 11:17-21.

E faahoˈi te varua o te Atua ia Ezekiela i Kaladaio. E faahohoˈahia te horo-ê-raa te arii Zedekia e te nunaa mai Ierusalema ˈtu. E faaitehia o vai ma te mau peropheta tane e vahine haavare. E faaruehia te feia haamori idolo. E faaauhia Iuda i te hoê vine faufaa ore. E faaite te parabole o te hoê aeto e te hoê vine i te mau faahopearaa au ore ia ani Ierusalema i te tauturu ia Aiphiti. E faaoti te parabole na roto i te parau fafau e ‘e tanu Iehova i te hoê amaa raau iti apî i nia i te hoê mouˈa teitei.’ (Ezekiela 17:22) I Iuda râ, aore e “sepeta e mana ˈi ra.”—Ezekiela 19:14.

Uiraa bibilia pahonohia:

1:4-28—Te faahohoˈa ra te pereoo i te raˈi i te aha? Te faahohoˈa ra te pereoo i te tuhaa i te raˈi o te faanahonahoraa a Iehova o te mau mea ora varua haapao maitai. Te tumu o to ˈna mana, o te varua moˈa ïa o Iehova. Mea hanahana roa ino te Ihotaata e faahoro ra i te pereoo, o Iehova iho. Te faahohoˈahia ra to ˈna hau e te hoê anuanua nehenehe.

1:5-11—O vai ma na mea ora e maha? I roto i te piti o ta ˈna orama o te pereoo, e parau Ezekiela e e kerubi na mea ora e maha. (Ezekiela 10:1-11; 11:22) I roto i te faataaraa hopea, e parau oia e ‘e mata no te kerubi’ te hohoˈa mata o te puaatoro. (Ezekiela 10:14) Mea tano te reira no te mea e taipe te puaatoro no te mana e te puai, e e mea ora varua puai hoi te mau kerubi.

2:6—No te aha Ezekiela i parau-pinepine-hia ˈi ei “tamaiti a te taata”? E na reira Iehova i te parau ia Ezekiela no te haamanaˈo i te peropheta e e taata noa o ˈna, o te haapapu maitai ïa i te taa-ê-raa rahi i rotopu i te vea taata e te Atua o ˈna te Tumu o te poroi. Tera atoa te parauhia no Iesu Mesia fatata e 80 taime i roto i te mau Evanelia, o te faaite maitai ra e i haere mai na te Tamaiti a te Atua ei taata, eiaha ei varua tei rave i te tino taata.

2:9–3:3—No te aha i momona ˈi te otaro o te mihi e o te oto no Ezekiela? No to ˈna huru i mua i ta ˈna ohipa faauehia i momona ˈi te otaro no Ezekiela. Ua mauruuru Ezekiela i te tavini ia Iehova ei peropheta.

4:1-17—Ua hauti iho â anei Ezekiela i te tupuraa o te faahohoˈa ra i te haaatiraa o Ierusalema e fatata maira? E ani Ezekiela ia taui i te arahu tunuraa maa e e farii Iehova i ta ˈna aniraa, e tapao faaite ïa e te hauti ra iho â te peropheta i te tupuraa. To ˈna taotoraa i nia i to ˈna aoao aui no na matahiti ïa e 390 a hara ˈi te basileia opu hoê ahuru—mai to ˈna haamataraa i 997 H.T.T. e tae roa ˈtu i te haamouraa o Ierusalema i 607 H.T.T. To ˈna taotoraa i nia i to ˈna aoao atau no na matahiti ïa e 40 a hara ˈi Iuda, mai te tau a faatoroahia ˈi Ieremia ei peropheta i 647 H.T.T. e tae roa i 607 H.T.T. I te roaraa o na mahana taatoa e 430, aita rea maa e te pape ta Ezekiela, o te tohu ra ïa e e tupu te oˈe i te roaraa o te haaatiraa o Ierusalema.

5:1-3—Eaha te auraa ia rave Ezekiela maa rouru o te tufaa ta ˈna e haapuehu i te mataˈi e ia taamu atu oia i roto i to ˈna hiti ahu? E faaiteraa ïa e e hoˈi te hoê toea i Iuda e rave faahou i te haamoriraa mau i muri aˈe i na matahiti anoraa e 70.—Ezekiela 11:17-20.

17:1-24—O vai ma na aeto rahi e piti, e nafea te mau papua rii apî o te arezi e topehia ˈi, e o vai te “mea iti apî” ta Iehova e tanu? Te faahohoˈa ra na aeto e piti i na arii o Babulonia e o Aiphiti. E haere te aeto matamua i nia i te amaa teitei o te arezi, oia hoi te taata faatere i roto i te opu fetii arii o Davida. E tope teie aeto i te auru o te papua rii apî ma te mono ia Iehoiakina te arii o Iuda na roto ia Zedekia. Noa ˈtu e e tǎpǔ oia i te taiva ore, e ani Zedekia i te tauturu a te tahi atu aeto, te arii o Aiphiti, eita râ e manuïa. E afai-tîtî-hia oia e e pohe i Babulonia. E tope atoa Iehova i “te hoê mea iti apî,” te Arii Mesia. E tanuhia Oia i nia i te hoê “mouˈa teitei e te teniteni,” i nia i te Mouˈa Ziona i te raˈi, i reira oia e riro ai ei “arezi maitai,” te hoê tumu o te mau haamaitairaa mau no te fenua.—Apokalupo 14:1.

Haapiiraa no tatou:

2:6-8; 3:8, 9, 18-21, MN. Eiaha tatou e mǎtaˈu i te feia paieti ore e eiaha atoa e faaea i te faaite haere i te poroi a te Atua, e faaararaa atoa hoi ia ratou. Ia û tatou i te tâuˈa ore aore ra te patoiraa, e mea tia ia paari tatou mai te taiamani. E haapao maitai râ tatou eiaha to tatou aau ia etaeta, ia toetoe, aore ra ia aroha ore. Ua aroha Iesu i te feia ta ˈna i poro atu, e ia turai-atoa-hia tatou e tia ˈi e te aroha ia poro tatou ia vetahi ê.—Mataio 9:36.

3:15. I muri aˈe i te fanaˈoraa i ta ˈna ohipa faauehia, ua parahi Ezekiela i Teli-abiba, “ma te maere e rui hitu aˈera,” a feruri maite ai i te poroi ta ˈna e faaite haere. Eiaha anei ïa tatou e rave i te taime no te haapii maite e te feruriruri no te taa i te pue parau mau hohonu pae varua?

4:1–5:4. Ua titauhia ia haehaa e ia itoito Ezekiela no te hauti e piti tupuraa tohu. E mea tia ia haehaa e ia itoito tatou atoa no te rave i te mau hopoia atoa ta te Atua e horoa mai.

7:4, 9; 8:18; 9:5, 10. Aita e faufaa ia aroha aore ra ia aumihi tatou i te feia ta te Atua e faautua.

7:19. Ia faatupu Iehova i ta ˈna haavaraa i nia i teie faanahoraa o te mau mea, aore roa e faufaa to te moni.

8:5-18. E haapohe te ohipa apotata i te pae varua. “Te pohe nei te mau taua o te taata [apotata] ra i to ˈna iho vaha.” (Maseli 11:9; MN) E haerea paari to tatou ia ape i te manaˈo e faaroo atu i te mau apotata.

9:3-6. No te ora ˈtu i te “ati rahi,” mea faufaa roa ia tapaohia tatou—te haapapuraa e e tavini pûpûhia e te bapetizohia tatou na te Atua e e huru taata Kerisetiano to tatou. (Mataio 24:21) Na te mau Kerisetiano faatavaihia, faahohoˈahia e te taata e farii inita ta ˈna, e tiaau nei i te ohipa tapaoraa, oia hoi te ohipa pororaa i te Basileia e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. Ia hinaaro tatou e tapea noa i to tatou tapao, e titauhia ia tauturu tatou ia ratou i roto i teie ohipa ma te itoito rahi.

12:26-28. Ua titauhia ia parau Ezekiela i te feia atoa o te tâhitohito i ta ˈna poroi e: “E ore roa ta [Iehova] nei parau e faaroaroa-faahou-hia.” E mea tia ia imi tatou i te mau ravea atoa no te tauturu ia vetahi ê ia tuu i to ratou tiaturi ia Iehova hou oia a haamou ai i teie faanahoraa o te mau mea.

14:12-23. E hopoia na tatou iho ia titau i te ora. Aita e taata e nehenehe e na reira no tatou.—Roma 14:12.

18:1-29. O tatou te tumu o te mau faahopearaa o ta tatou iho mau ohipa.

“NA ˈU E RURI Ê, E UA RURI HOI, E UA RURI I TE REIRA”

(Ezekiela 20:1–24:27)

I te hitu o te matahiti o te afai-tîtî-raa, i 611 H.T.T., e haere te feia paari o Iseraela ia Ezekiela ra “e ui ia Iehova.” E faaroo ratou i te hoê aamu roa o te orureraa hau a Iseraela e te hoê faaararaa e ‘e unuhi Iehova i ta ˈna ˈoˈe’ no te tairi ia ratou. (Ezekiela 20:1; 21:3) E na ô Iehova i te raatira o Iseraela (o Zedekia) e: “Iritia te taupoo nehenehe, rave ê atu i te korona: o teie, e ere hoi teie atu: a faahaehaa i tei teitei, e a faateitei i tei haehaa. Na ˈu e ruri ê, e ua ruri hoi, e ua ruri i te reira, e ore roa aˈera, e ia tae mai oia ra te Fatu mau ra [o Iesu Mesia]; e na ˈu e horoa ˈtu no ˈna.”—Ezekiela 21:26, 27.

Ua horohia Ierusalema. Ua faaitehia te hara a Ahola (Iseraela) e a Aholiba (Iuda). Ua tuu-ê-na-hia o Ahola “i te rima o te feia hinaaro mai ia ˈna, i te rima o to Asura.” (Ezekiela 23:9) Ua fatata te anoraa o Aholiba. I 609 H.T.T. e haamata ˈi te haaatiraa 18 avaˈe o Ierusalema. Ia topa roa te oire, eita e noaa i te mau ati Iuda ia faaite i to ratou oto no te rahi o to ratou maere. Eiaha Ezekiela e faaite i te poroi a te Atua i te mau tîtî hou a noaa ˈi ia ˈna te parau faataa o te haamouraa o te oire a “tei ora mai.”—Ezekiela 24:26, 27.

Uiraa bibilia pahonohia:

21:3—Eaha te “ˈoˈe” ta Iehova e unuhi i to ˈna vehî? Te “ˈoˈe” ta Iehova e faaohipa no te faatupu i ta ˈna haavaraa i nia ia Ierusalema e ia Iuda, o te arii Babulonia ïa o Nebukanesa e ta ˈna nuu. E nehenehe atoa e parau e o te tuhaa i te raˈi o te faanahonahoraa a te Atua, oia hoi te mau mea ora varua puai.

24:6-14, MN—Te faahohoˈa ra te tutae auri o te pani i te aha? Ua faaauhia te haaatiraa o Ierusalema i te hoê pani rahi. Te faahohoˈa ra to ˈna tutae auri i te repo morare o te oire—te viivii, te haerea taiata, e te haamaniiraa toto ta ˈna i rave. E pau te vaiiho i te pani aita e maa i roto i nia i te arahu ia ahu roa te reira, eita te tutae auri e matara no te rahi o to ˈna viivii.

Haapiiraa no tatou:

20:1, 49. Te faaite ra te pahonoraa a te feia paari o Iseraela e te feaa ra ratou i ta Ezekiela parau. Eiaha roa ˈtu tatou e feaa i te mau faaararaa a te Atua.

21:18-22. Noa ˈtu e ua faaohipa Nebukanesa i te peu tahutahu, na Iehova i haapao e ia haere atu te arii etene e tairi ia Ierusalema. E tapao faaite ïa e eita e noaa i te mau demoni atoa ia haafifi i te mau tia haava a Iehova ia faatupu i ta ˈna opuaraa.

22:6-16, MN. Mea au ore na Iehova te pari haavare, te haerea taiata, te faaohiparaa tano ore i te mana, e te raveraa i te moni peta. Ia papu ta tatou faaotiraa e tia ˈi e haapae i tera mau peu ino.

23:5-49. No te faaauraa i te faufaa poritita, ua pee Iseraela e Iuda i te haamoriraa hape a to raua mau apiti. E ara tatou eiaha e faahoa ˈtu i teie nei ao, a ino ai hoi to tatou faaroo.—Iakobo 4:4.

Te hoê poroi ora e te puai rahi

E haapiiraa maitai roa mau â ta tatou e huti mai na roto i na pene matamua e 24 o te buka bibilia a Ezekiela! Te faaite ra te mau faaueraa tumu i haamauhia i roto eaha te faatupu i te au ore o te Atua, e nafea tatou e fanaˈo ai i to ˈna aroha hamani maitai, e no te aha e titauhia ˈi ia faaara tatou i te feia paieti ore. Te faataa maitai ra te parau tohu no nia i te haamouraa o Ierusalema ia Iehova mai te hoê Atua o ‘te faaite atea i to ˈna nunaa i te mau parau apî aitâ i tupu.’—Isaia 42:9.

Te faaite ra te mau parau tohu mai tei papaihia i roto i te Ezekiela 17:22-24 e te 21:26, 27 i te haamauraa o te Basileia Mesia i nia i te raˈi. Ua fatata roa taua faatereraa ra i te faatupu i te hinaaro o te Atua i nia i te fenua. (Mataio 6:9, 10) Ma te faaroo puai e te tiaturi papu, e nehenehe tatou e tiai ru i te mau haamaitairaa a te Basileia. Oia, ‘e mea ora te parau a te Atua e te puai rahi.’—Hebera 4:12.

[Hohoˈa i te api 14]

Te faahohoˈa ra te pereoo i te raˈi i te aha?

[Hohoˈa i te api 16]

Ia poro tatou ma te itoito rahi, e nehenehe tatou e tapea noa i to tatou “tapao”