Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Manaˈo faufaa o te buka a Ioela e Amosa

Manaˈo faufaa o te buka a Ioela e Amosa

Mea ora te parau a Iehova

Manaˈo faufaa o te buka a Ioela e Amosa

TA ˈNA noa e parau no nia ia ˈna, o “Ioela [oia] a Phetuela.” (Ioela 1:1) I roto i te buka i mairihia i to ˈna iˈoa, aita ˈtu e parau rahi ta Ioela maori râ ta ˈna poroi, a nehenehe atu ai e manaˈo noa e ua papai oia i ta ˈna mau parau tohu i te area 820 H.T.T., e iva matahiti i muri aˈe i to Uzia riroraa ei arii i nia ia Iuda. No te aha Ioela i ore ai i paraparau rahi no ˈna? No to ˈna paha hinaaro e haafaufaa i te poroi eiaha te vea.

I te tau atoa o Uzia, ua faatoroahia Amosa, te hoê taata no Iuda e te hoê ‘faaamu puaatoro e haaput[a] sukamino,’ ei peropheta. (Amosa 7:14; MN) Ua tonohia Amosa i te pae apatoerau i te basileia o na opu hoê ahuru o Iseraela, area Ioela ra, ua tohu ïa i Iuda. Ua papaihia te buka a Amosa na roto i te hoê reo ohie, mea oraora râ, e ua oti i te papaihia fatata i 804 H.T.T., i muri aˈe i to te peropheta hoˈiraa i Iuda.

“AUÊ! I TEIE NEI MAHANA E!”—NO TE AHA?

(Ioela 1:1–3:21)

E ite orama Ioela i te hororaa he, vivi, e popoti. Ua faaauhia te mau manumanu i te “feia rahi ra, e te puai” e i “te taata puai.” (Ioela 1:4; 2:2-7) E autâ Ioela e: “Auê! i teie nei mahana e! te fatata maira te mahana o Iehova, ei pohe ïa no ǒ mai i te Puaihope e tae mai ai.” (Ioela 1:15) E aˈo Iehova i to Ziona e: “E fariu mai outou ia ˈu ma te aau atoa.” Ia na reira ratou, e ‘aroha ïa Iehova i to ˈna mau taata’ e e faataa ê atu oia i “te nuu i apatoerau”—te hororaa manumanu—ia ratou. Hou râ to ˈna mahana rahi e tae mai ai, ‘e ninii Iehova i to ˈna varua i nia i te taata atoa’ e e ‘faaite oia i te piri i nia i te mau raˈi e i nia i te fenua.’—Ioela 2:12, 18-20, 28-31.

Te titauhia ra te mau nunaa e: “A tiapai na i ta outou auri arote ei ˈoˈe, e ta outou mau tipi tope raau ra ei mahae” e a faaineine no te tamaˈi. Te faauehia ra ratou ia “haere mai i te peho o Iehosaphata,” i reira ratou e haavahia ˈi e e haamouhia ˈi. “E tia râ Iuda i te parahiraa e a muri noa ˈtu.”—Ioela 3:10, 12, 20.

Uiraa bibilia pahonohia:

1:15; 2:1, 11, 31; 3:14—Eaha “te mahana o Iehova”? Te mahana o Iehova, o te tau ïa e tupu ai te mau haavaraa a Iehova i nia i to ˈna mau enemi, a mou atu ai ratou e a ora ˈtu ai râ te feia haamori mau. Ei hiˈoraa, ua tae mai taua huru mahana ra i nia ia Babulonia i tahito ra i 539 H.T.T. i to ˈna haruraahia e to Medai e to Peresia. (Isaia 13:1, 6) Te fatata maira te tahi atu “mahana o Iehova,” ia faatupu oia i ta ˈna iho haavaraa i nia ia “Babulonia Rahi”—te hau emepera o te ao atoa o te haapaoraa hape.—Apokalupo 18:1-4, 21.

2:1-10, 28—Mea nafea te parau tohu o te hororaa manumanu i te tupuraa? Aita e faatiaraa i roto i te Bibilia no nia i te hoê hororaa manumanu iti rahi i te fenua Kanaana mai tei faataahia i roto i te buka a Ioela. E au ra ïa e te tohu ra te hororaa ta Ioela e faataa ra i te tau, i 33 T.T., i haamata ˈi Iehova i te ninii i to ˈna varua i nia i te mau pǐpǐ matamua a te Mesia, a haamata ˈtu ai ratou i te poro i te poroi o tei haamauiui i te mau aratai haapaoraa haavare. (Ohipa 2:1, 14-21; 5:27-33) Mea fanaˈo tatou i te rave i te hoê â ohipa i teie mahana.

2:32—Eaha te auraa e ‘tau i te iˈoa o Iehova’? E tau i te iˈoa o te Atua, e ite ïa i taua iˈoa ra, e faatura roa i te reira, e e turui e e tiaturi roa i tei mairihia i taua iˈoa ra.—Roma 10:13, 14.

3:14—Eaha “te peho e faataahia ˈi ra”? E vahi taipe teie e tupu ai te haavaraa a te Atua. I te tau o te arii o Iuda o Iehosaphata, “O Iehova te Haava” te auraa, ua faaora te Atua ia Iuda i te mau nunaa tapiri ma te faaarepurepu i ta ratou mau nuu faehau. No reira te vahi i parau-atoa-hia ˈi “te peho o Iehosaphata.” (Ioela 3:2, 12) I to tatou tau, te faahohoˈa ra te reira i te hoê vahi taipe i reira te mau nunaa e taataahihia ˈi mai te vine i roto i te neneiraa uaina.—Apokalupo 19:15.

Haapiiraa no tatou:

1:13, 14. No te ora, mea faufaa roa te tatarahapa mau e te fariiraa ia Iehova mai te Atua mau.

2:12, 13. Mea haavare ore te tatarahapa mau. E titauhia ia ‘hahae i to tatou aau’ i roto mai, eiaha ia ‘haehaa i te ahu’ i rapaeau noa.

2:28-32. O te taata noa e ‘tau i te iˈoa o Iehova te faaorahia’ i te “mahana rahi riaria o Iehova.” E nehenehe mau â tatou e mauruuru ia Iehova i te niniiraa mai i to ˈna varua i nia i te taata atoa e te raveraa ia apiti te feia apî e te feia paari, tane e vahine, i te ohipa tohuraa, oia hoi te faaite-haere-raa i “te [mau ohipa] taa ê a te Atua”! (Ohipa 2:11; MN) A fatata mai ai te mahana o Iehova, eiaha anei ïa ia rahi ta tatou “ohipa o te haerea moˈa e te mau haaraa paieti”?—Petero 2, 3:10-12MN.

3:4-8, 19. Ua tohu Ioela e e faautuahia te mau nunaa e haaati ra ia Iuda no te rave-ino-raa i te nunaa maitihia o te Atua. Ia au i taua mau parau tohu ra, ua vavahihia te oire o Turia i nia i te motu e Nebukanesa arii o Babulonia. I muri aˈe, i te haruraahia te oire e Alexandre le Grand, e tausani o to ˈna mau faehau e taata rahi tei taparahi-pohe-hia e e 30 000 o to ˈna mau taata tei hoo-tîtî-hia. Tera atoa ta Alexandre e to ˈna mau mono i rave i nia i te mau Philiseti. I te senekele 4 H.T.T., e vai ano Edoma. (Malaki 1:3) E haapuai teie mau parau tohu i tupu i to tatou faaroo ia Iehova ei Faatupu i ta ˈna mau parau fafau. Te faaite atoa ra te reira eaha ta Iehova e rave i nia i te mau nunaa o te hamani ino i te feia e haamori ra ia ˈna i teie mahana.

3:16-21. ‘E aueue te mau raˈi e te fenua,’ e e faaruru te mau nunaa i te mau haavaraa etaeta a Iehova. “E riro râ Iehova ei haapuraa no to ˈna ra mau taata,” ma te horoa ˈtu i te ora i roto i te mau tupuraa paradaiso. Eiaha anei ïa tatou e faaoti papu e tapiri noa i pihai iho ia ˈna a fatata mai ai to ˈna mahana e faatupu ai oia i ta ˈna haavaraa i nia i te ao ino?

“E FAAINEINE I TE FAREREIRAA I TO ATUA”

(Amosa 1:1–9:15)

E poroi ta Amosa no te mau nunaa enemi e haaati ra ia Iseraela e no Iuda e Iseraela. E haamouraa te tiai maira ia Arama, Philiseti, Turia, Edoma, e Moabi no to ratou rave-ino-raa i te nunaa o te Atua. E mou te feia no Iuda “no te mea ua vahavaha ratou i te ture a Iehova.” (Amosa 2:4) E te basileia ïa o na opu hoê ahuru o Iseraela? Ua hara atoa oia i te haavîraa i te feia rii ma te nounou, te morare ore, e te faatura-ore-raa i te mau peropheta a te Atua. E faaara Amosa e e ‘tahoo Iehova i te mau fata i Betela’ e e ‘tairi oia i te fare poai e te fare auhune atoa.’—Amosa 3:14, 15.

Noa ˈtu te mau faautuaraa rau i tupu ê na, e haapaari te mau Iseraela haamori idolo. E parau Amosa ia ratou e: “E faaineine i te farereiraa i to Atua.” (Amosa 4:12) Te auraa o te mahana o Iehova no te mau Iseraela, e ‘hopoi-ê-hia ïa ratou ei tîtî e ia mairi mai Damaseko,’ oia hoi i Asura. (Amosa 5:27) E patoihia Amosa e te hoê tahuˈa no Betela, eita râ oia e riaria. E na ô Iehova ia Amosa e: “Ua tae i te hopea o to ˈu ra mau taata o Iseraela; e ore hoi au e haere faahou na roto ia ratou.” (Amosa 8:2) Eita te hade e eita atoa te mau mouˈa teitei e tia ia paruru ia ratou i te mau haavaraa a te Atua. (Amosa 9:2, 3) Te vai ra râ te hoê parau fafau o te hoˈiraa. E parau Iehova e: “E na ˈu e ruri ê i te tîtîraa o to ˈu ra mau taata o Iseraela, e na ratou e patu i te mau oire i pau ra, e na ratou e parahi; e na ratou e ô i te ô vine; e na ratou e inu i te uaina; e na ratou e rave i te aua, amu ai i te maa no roto ra.”—Amosa 9:14.

Uiraa bibilia pahonohia:

4:1—Te faahohoˈa ra “te mau puaatoro i Basana” ia vai ma? Mea matauhia te vahi teitei o Basana, i te pae hitia o te râ o te miti o Galilea, no ta ˈna mau faaamuraa maitai roa i te animara, te puaatoro atoa. Maoti atoa ïa te aihere heeuri i taua vahi ra. Ua faaau Amosa i te mau vahine nounou i te mea unauna o Samaria i te mau puaatoro o Basana. Mea papu e ua faahepo teie mau vahine i ‘to ratou mau fatu,’ aore ra tane, ia eiâ i te feia rii ia ohie ratou i te tamata i te mau taoˈa materia.

4:6—Eaha te auraa o te parau “te niho mâ”? Faaohipahia no nia i “te maa ore,” te faataa ra paha teie parau i te hoê tau oˈe, i vai mâ ˈi te niho no te mea aita e maa.

5:5—E nafea ‘eiaha ˈi Iseraela e imi ia Betela’? I haamau na Ieroboama i te haamoriraa kafa i Betela. Mai reira mai to taua oire ra riroraa ei pu o te haamoriraa hape. O Gilagala e o Bere-seba atoa paha te tahi nau vahi haamoriraa apotata. No te ape i te ati i faaite-atea-hia, mea titauhia ia faaea Iseraela i to ˈna mau tere perenina i teie nau vahi e ia haamata i te imi ia Iehova.

7:1—Eaha “ta te arii ra ootiraa” e faataa ra? Te faataa ra paha te reira i te mau tute titauhia e te arii no te aupuru i to ˈna feia faahoro puaahorofenua e ta ˈna mau animara. I titauhia na ia aufau i taua tute ra “i te matamua o te tupuraa hopea.” I muri aˈe te nunaa e nehenehe ai e ooti i ta ratou maa. Hou râ ratou a nehenehe ai e ooti, e haere mai te mau vivi e amu i ta ratou maa e te tahi atu maa.

8:1, 2—Eaha te auraa o te “oini maa auhune hopea ra”? Ua fatata ïa te mahana o Iehova. E pofaihia te maa auhune hopea i te hopea o te tau ootiraa, oia hoi i te hopea o te matahiti faaapuraa. I to Iehova faaiteraa ia Amosa i te hoê “oini maa auhune hopea ra,” te auraa ïa e ua fatata te hopea o Iseraela. No reira te Atua i parau ai ia Amosa: “Ua tae i te hopea o to ˈu ra mau taata o Iseraela; e ore hoi au e haere faahou na roto ia ratou.”

Haapiiraa no tatou:

1:3, 6, 9, 11, 13; 2:1, 4, 6. No nia i to ˈna riri ia Iseraela, Iuda, e na nunaa e ono e haaati ra ia raua ta Iehova e parau ra: ‘E ore au e ruri ê.’ Eita e tia ia ape i te mau haavaraa a Iehova.—Amosa 9:2-5.

2:12. Eiaha tatou e faatoaruaru i te mau pionie, tiaau ratere, mitionare, aore ra melo o te fetii o te Betela itoito rahi ma te turai ia ratou ia vaiiho i ta ratou taviniraa taime taatoa no te ora mai te taatoaraa. Ia faaitoito râ tatou ia ratou ia rave tamau i ta ratou ohipa maitai e tia ˈi.

3:8. Mai te hoê taata o te riaria ia faaroo oia i te hoê liona ia uuru, ua itoitohia Amosa no te poro i to ˈna faaroo ia Iehova i te parauraa e: “A haere, a tohu i to ˈu mau taata.” (Amosa 7:15) Mea maitai ia turai te mǎtaˈu i te Atua ia tatou ia poro ma te itoito rahi i te poroi o te Basileia.

3:13-15; 5:11. Maoti te tauturu a Iehova i tia ˈi i te taata faaamu puaatoro iti o Amosa ia “faaite hua” i te feia taoˈa rahi e te tapitapi ore hoi. E nehenehe atoa Iehova e faaineine ia tatou no te faaite i te poroi o te Basileia noa ˈtu e mea fifi te hoê tuhaa fenua.

4:6-11; 5:4, 6, 14. Noa ˈtu e e pinepine te mau Iseraela i te ore e “fariu mai” ia Iehova ra, ua faaitoitohia ratou e ‘imi ia Iehova e e ora.’ A vaiiho maoro noa ˈi Iehova ma te faaoromai i teie faanahoraa ino o te mau mea, e mea tia ia faaitoito tatou i te feia o teie nei ao ia fariu i te Atua ra.

5:18, 19. “Tei hinaaro i te mahana o Iehova” ma te faaineine ore, mea maamaa ïa. E au te tupuraa o te hoê taata o te na reira i to te hoê taata o te horo ê i te liona no te farerei noa ˈtu i te daba e o te horo ê i te daba no te hohoni-noa-hia ˈtu e te ophi. E haerea paari ïa ia vai “ara” noa tatou i te pae varua e ia vai ineine noa.—Luka 21:36.

7:12-17. Ia riaria ore e ia itoito tatou i te faaiteraa i te poroi a te Atua e tia ˈi.

9:7-10. Noa ˈtu e e huaai ratou no te mau patereareha haapao maitai e no te feia i faaorahia mai Aiphiti mai ei nunaa maitihia o te Atua, aita te mau Iseraela taiva i ape i te hoê tupuraa au ore e te Atua mai to te mau ati Kusa. Tei ‘te mǎtaˈuraa i te Atua e te raveraa i te parau-tia’ e fanaˈo ai tatou i te hoê tupuraa fariihia e te Atua pae tahi ore, eiaha râ i te fanaˈoraa i te tahi hui tupuna.—Ohipa 10:34, 35.

Tei titauhia ia rave tatou

Te fatata maira te mahana e tupu ai te haavaraa a te Atua i nia i te ao a Satani. Ua ninii te Atua i to ˈna varua i nia i te feia e haamori ra ia ˈna, ma te faaineine ia ratou no te faaara i te huitaata e te haere maira to ˈna mahana. Eiaha anei tatou e apiti roa i te tautururaa ia vetahi ê ia ite ia Iehova e ia ‘tau i to ˈna iˈoa’?—Ioela 2:31, 32.

Te aˈo ra Amosa e: “Ia riaria outou i te ino, ia hinaaro râ i te maitai, e haapapu i te parau[-tia] i te uputa.” (Amosa 5:15; MN) A fatata mai ai te mahana o Iehova, e haerea paari ïa ia haafatata ˈtu i te Atua e ia faataa ê mai ia tatou i te ao nei e ta ˈna mau amuimuiraa morare ore. No reira, e haapiiraa tano maitai ïa ta tatou e huti mai i na buka bibilia a Ioela e a Amosa!—Hebera 4:12.