Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Manaˈo faufaa o na buka a Obadia, Iona, e Mika

Manaˈo faufaa o na buka a Obadia, Iona, e Mika

Mea ora te parau a Iehova

Manaˈo faufaa o na buka a Obadia, Iona, e Mika

“TE ORAMA a Obadia.” (Obadia 1) Teie te mau parau matamua o te buka bibilia a Obadia. E faaite Obadia i to ˈna noa iˈoa i roto i te buka ta ˈna i papai i 607 H.T.T. I roto i te hoê buka i oti i te papaihia hau atu i te piti senekele na mua ˈtu, e faatia roa Iona i ta ˈna iho i ite no nia i ta ˈna taviniraa mitionare. Tei rotopu ta Mika ohipa peropheta e 60 matahiti i ta Obadia e ta Iona, mai 777 H.T.T. e tae atu i 717 H.T.T. Ta Mika noa e parau no nia ia ˈna, oia ïa no te oire iti o “Morasi” o ˈna e ua tae mai te parau a Iehova ia ˈna i ‘te anotau o Iotama, Ahaza, Hezekia, e arii no Iuda.’ (Mika 1:1) E itehia e ua matau te peropheta i te oraraa mataeinaa i roto i te huru faahohoˈaraa ta ˈna e faaohipa no te haapapu i te mau manaˈo o ta ˈna poroi.

‘E TÂPÛ-Ê-HIA EDOMA E A MURI NOA ˈTU’

(Obadia 1-21)

E parau Obadia no nia ia Edoma e: “No te taparahi e te rave faaherehere ore i to taeae ia Iakoba, e moe ïa oe i te haama, e tâpû-ê-hia oe e a muri noa ˈtu.” Te haamanaˈo maitai ra te peropheta i te mau ohipa haavî uˈana aˈenei a to Edoma i nia i te mau tamarii a Iakoba—te mau Iseraela. I 607 H.T.T., i te haamouraa to Babulonia ia Ierusalema, ua ‘tia mai to Edoma i te pae’ o te “taata ěê” haru e ua faahoa ˈtu ia ratou.—Obadia 10, 11.

E faaapîraa râ te tiai maira i te utuafare o Iakoba. E tohu Obadia e: ‘E riro te feia i ora mai i nia i te mouˈa ra i Ziona; e moˈa hoi ratou.’—Obadia 17.

Uiraa bibilia pahonohia:

5-8—Eaha te auraa te faaauraahia te haamouraa o Edoma i te haereraa mai o te feia haru taoˈa i te po e o te feia pofai vine? Ahiri e eiâ te haere mai i Edoma, e rave noa ïa ratou i ta ratou e hinaaro. Ahiri e feia ooti te haere mai, e vaiiho atu ïa ratou i te tahi maa no te ohi-haere-raa. Ia hiˈa râ Edoma, e imi-maitai-hia ta ˈna mau taoˈa atoa e eiâ-roa-hia oia e “te mau taata i parahi hau noa [ia ˈna] ra,” to ˈna mau hoa, to Babulonia.—Ieremia 49:9, 10.

10—Mea nafea Edoma i ‘tâpû-ê-hia ˈi e a muri noa ˈtu’? Mai tei tohuhia, ua mou roa te nunaa o Edoma, te hoê nunaa e ta ˈna faatereraa e to ˈna mau taata i te hoê vahi taa maitai o te fenua. Ua haru te arii Babulonia Nabonide ia Edoma i te afaraa o te senekele 6 H.T.T. I te senekele 4 H.T.T., ua parahihia te tuhaa fenua o Edoma e te mau Nabatéens, e ua parahi atura to Edoma i te pae apatoa o Iuda, te tuhaa fenua o Négueb i parauhia i muri aˈe o Idumea. I muri aˈe i te haamouraa to Roma ia Ierusalema i 70 T.T., aita faahou to Edoma.

Haapiiraa no tatou:

3, 4. No te mea te ora ra ratou i te hoê tuhaa fenua taratara o te mau mouˈa teitei e te mau afaa hohonu o tei riro ei parururaa maitai roa, ua vare to Edoma ma te ahaaha e eita ratou e fifi. Eita râ e nehenehe e ape i te mau haavaraa a Iehova.

8, 9, 15. Eita te paari e te puai o te taata e paruru ia ratou i te roaraa o “te mahana o Iehova.”—Ieremia 49:7, 22.

12-14. E hiˈoraa faaararaa to Edoma no te feia e oaoa nei no te mau fifi ta te mau tavini a te Atua e nehenehe e farerei. No Iehova, e ohipa ino te rave-ino-raa i to ˈna nunaa.

17-20. Ua haamata teie parau tohu o te faaapîraa no nia i te mau tamarii a Iakoba i te tupu i to te hoê toea hoˈiraa i Ierusalema mai Babulonia ˈtu i 537 H.T.T. E tupu noa iho â ta Iehova parau. E nehenehe tatou e tiaturi roa i ta ˈna mau parau fafau.

‘E TAIHITUMUHIA NINEVE’

(Iona 1:1–4:11)

Eita Iona e faaroo i ta te Atua faaueraa e “haere i te oire rahi ra i Nineve, e tiaoro atu” i te hoê poroi haavaraa, e horo ê râ oia i te tahi atu vahi. Ma te tuu mai i ‘te hoê mataˈi rahi i nia i te tai’ e ma te faaohipa i te hoê “iˈa rahi,” e aratai â e e faaue Iehova no te piti o te taime ia ˈna ia haere i te oire pu o Asura.—Iona 1:2, 4, 17; 3:1, 2.

E tomo Iona i Nineve e e haamata i te faaite haere i te hoê poroi maramarama maitai: “E piti taau mahana toe e taihitumuhia ˈi Nineve.” (Iona 3:4) E tupu to Iona ‘riri rahi’ no te faahopearaa manaˈo-ore-hia o ta ˈna pororaa. E faaohipa Iehova i “te hoê kikiuna” no te haapii ia Iona i te parau o te aroha hamani maitai.—Iona 4:1, 6.

Uiraa bibilia pahonohia:

3:3—‘E toru mahana iho â anei e ati ai’ Nineve? E. I tahito ra, e au ra e ia parauhia Nineve, e ô atoa mai te tahi atu mau oire rii mai Khorsabad i te pae apatoerau e tae atu i Nimroud i te pae apatoa. E hohoˈa te mau oire rii atoa i apitihia ia Nineve i te hoê orapa 100 kilometera i te atiraa.

3:4—Ua haapii anei Iona i te reo Asura no te poro i to Nineve? Ua ite ê na paha Iona i te reo Asura, aore ra ua fanaˈo semeio paha o ˈna i te ô e paraparau i taua reo ra. Peneiaˈe atoa ua horoa oia i ta ˈna poroi taa maitai na roto i te reo Hebera, e na te tahi taata i huri atu. Mai te peu e ua hurihia oia, ua faaara paha ta ˈna mau parau i te hinaaro e ite atu â eaha ta ˈna poroi.

Haapiiraa no tatou:

1:1-3. Te faanahoraa ma te opua i te tahi atu mau ohipa no te ape i te apiti taatoa i te ohipa pororaa e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ, e faaiteraa ïa i te hoê manaˈo turai tano ore. Te taata e na reira, te horo ê ra ïa i te hoê hopoia no ǒ mai i te Atua ra, ei auraa parau.

1:1, 2; 3:10. Te aroha hamani maitai o Iehova, e ere ïa no te hoê noa nunaa aore ra nunaa taata aore ra pǔpǔ taata taa ê. “Hamani maitai to Iehova i te taata atoa; e te vai ra to ˈna aroha faaherehere rahi i nia i ta ˈna atoa ra mau ohipa.”—Salamo 145:9.

1:17; 2:10. Te tohu ra to Iona vairaa e toru rui e ao i roto i te hoê iˈa rahi i te poheraa e te tia-faahou-raa o Iesu.—Mataio 12:39, 40; 16:21.

1:17; 2:10; 4:6. Ua faaora Iehova ia Iona i te miti puai. “Ua faatupu” atoa te Atua “i te hoê kikiuna, tupu aˈera na nia ia Iona, ei tamaru i nia i tana upoo, ia ora oia i to ˈna ra ati.” E nehenehe te feia haamori o Iehova i teie tau e tiaturi i to ratou Atua, e i to ˈna aau maitai o te tiai e te faaora ia ratou.—Salamo 13:5; MN; 40:11.

2:1, 2, 9, 10. E faaroo Iehova i te mau pure a ta ˈna mau tavini e e haapao oia i ta ratou mau taparuparuraa.—Salamo 120:1; 130:1, 2MN.

3:8, 10. Ua “tatarahapa,” aore ra ua taui to te Atua manaˈo i nia i te ino ta ˈna i parau, e ‘aore oia i na reira mai.’ No te aha? No te mea ‘ua faarue to Nineve i ta ratou parau ino.’ I teie mahana atoa, e nehenehe te Atua e tapea i ta ˈna faautuaraa ia faaite te taata i hara i te tatarahapa mau.

4:1-4. Aita e taata e nehenehe e turai i te Atua ia taotia i to ˈNa aroha hamani maitai. E ara tatou eiaha e faahapa i te mau eˈa aroha hamani maitai o Iehova.

4:11. Te rave nei Iehova ma te faaoromai e ia porohia te parau apî maitai e ati aˈe te fenua no to ˈna aroha—mai ta ˈna i rave no to Nineve 120 000 taata—i te feia “aore i ite i to ratou rima atau e to ratou rima aui.” Eiaha anei ïa tatou e aroha i te feia o ta tatou tuhaa fenua e e apiti ma te itoito rahi i te ohipa pororaa e faariroraa i te taata ei pǐpǐ?—Petero 2, 3:9.

‘E FAARAHI-ROA-HIA TO RATOU UPOO PAHURE’

(Mika 1:1–7:20)

E faaite roa Mika i te mau hara a Iseraela e a Iuda, e tohu i te anoraa o to raua nau oire pu, e e fafau i te hoê faaapîraa. E riro Samaria mai “te puea i roto i te aua ra.” No ta ratou haamoriraa idolo, e tano ia û Iseraela e Iuda i te “upoo pahure,” aore ra haama. Ia afai-tîtî-hia ratou, e pahure roa to ratou upoo “mai to te aeto ra”—mai te hoê huru rehema aita i rahi te huruhuru i nia i to ˈna afii. E fafau Iehova e: ‘E haaputu mau â vau ia Iakoba.’ (Mika 1:6, 16, MN; 2:12) No te mau aratai piˈo e te mau peropheta ohipa ino, o Ierusalema atoa ‘te riro ei puea.’ E haapue râ Iehova i to ˈna nunaa. Mai roto mai ia “Bete-lehema Epherata” e tae mai ai “te riro ei tavana i Iseraela nei.”—Mika 3:12; 4:12; 5:2.

Mea tano ore anei ta Iehova raveraa ia Iseraela? Mea etaeta roa anei ta ˈna mau titauraa? Eita. Ta Iehova noa i ani i to ˈna feia haamori, oia ïa ia ‘rave i te parau-tia, ia hinaaro i te [aau maitai], e ia haere ma te haehaa’ i te aro o to ratou Atua. (Mika 6:8; MN) No te ino rahi râ o te feia o te tau o Mika, ‘mai te raau taratara ïa to ratou taata maitai, e to ratou taata piˈo ore ra, mai te paruru taratara ïa,’ a puta e a mamae atu ai te taata atoa e tapiri atu. E ui râ te peropheta: “O vai ïa Atua e au ia [Iehova]?” E aroha hamani maitai faahou Iehova i to ˈna nunaa e e ‘faarue paatoa oia i ta ratou hara i raro roa i te moana.’—Mika 7:4, 18, 19.

Uiraa bibilia pahonohia:

2:12—Inafea te tupuraa te parau tohu o te ‘haaputuraa i te toea o Iseraela’? I 537 H.T.T. to ˈna tupu-matamua-raa i to te hoê toea ati Iuda hoˈiraa i to ratou fenua mai te faatîtîraa i Babulonia ˈtu. I teie tau, ua tupu te parau tohu i nia i ‘te Iseraela o te Atua.’ (Galatia 6:16) Mai 1919 mai â to te mau Kerisetiano faatavaihia amuiraahia “mai te mamoe i Bozara ra.” Apitihia e te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu,” mai 1935 mai iho â râ, ‘ua atutu ratou i te rahi o te taata.’ (Apokalupo 7:9; Ioane 10:16) Te paturu amui ra ratou ma te itoito rahi i te haamoriraa mau.

4:1-4; MN—“I te mau mahana hopea ra,” e nafea Iehova ‘e haava ˈi i roto i te taata e rave rahi e e [faaafaro ai i te mau mea] i roto i te mau fenua puai’? Te mau parau ra ‘te taata e rave rahi’ e “te mau fenua puai,” e ere ïa te mau pǔpǔ aiˈa aore ra faatereraa poritita. E taata râ no te mau nunaa atoa tei riro mai ei feia haamori no Iehova. E haava e e faaafaro Iehova i te mau mea i roto ia ratou i te pae varua.

Haapiiraa no tatou:

1:6, 9; 3:12; 5:2. Ua mou to Samaria i to Asura i 740 H.T.T., a ora noa ˈi Mika. (Te mau arii 2, 17:5, 6) Ua haere to Asura i Ierusalema a arii ai Hezekia. (Te mau arii 2, 18:13) Ua taninahia Ierusalema i te auahi e to Babulonia i 607 H.T.T. (Paraleipomeno 2, 36:19) Mai tei tohuhia, ua fanauhia te Mesia i “Bete-lehema Epherata.” (Mataio 2:3-6) E tupu noa iho â te parau tohu a Iehova.

2:1, 2. Mea atâta no tatou ia parau e te tavini nei tatou i te Atua, e o te mau taoˈa rahi râ ta tatou e mata ra i te imi eiaha râ ‘te basileia e ta ˈna parau-tia.’—Mataio 6:33; Timoteo 1, 6:9, 10.

3:1-3, 5. Te tiai ra Iehova ia haa te feia aratai i rotopu i to ˈna nunaa ma te parau-tia.

3:4. Ia hinaaro tatou ia pahono Iehova i ta tatou mau pure, eiaha ïa tatou e rave noa i te hara aore ra e ora e piti huru oraraa.

3:8. E tupu ta tatou ohipa faauehia e poro i te parau apî maitai, i te mau poroi haavaraa atoa, mai te peu noa e e haapuaihia tatou e te varua moˈa o Iehova.

5:5. Te haapapu mai ra teie parau tohu Mesia e ia arohia te nunaa o te Atua e to ratou mau enemi, e faatupuhia na “tavana toohitu [taipe o te taatoa-roa-raa],” e na “arii toovau”—e rave rahi roa ïa taata aravihi—no te aratai i rotopu i te nunaa o Iehova.

5:7, 8. No te taata e rave rahi, “mai te hau no ǒ ia Iehova ra,” te hoê haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova ra, te mau Kerisetiano faatavaihia. No te mea ïa te faaohipa nei o ˈna i te toea no te faaite haere i te poroi o te Basileia. E tauturu te mau “mamoe ê atu” i te tamahanahana i te taata i te pae varua ma te turu rahi i te toea i roto i te pororaa. (Ioane 10:16) Auê ïa fanaˈoraa taa ê te raveraa i teie ohipa, o te tamahanahana mau ia vetahi ê!

6:3, 4. E titauhia ia pee tatou i te Atua ra o Iehova, ia hamani maitai e ia aumihi i te feia mǎrô atoa aore ra paruparu i te pae varua.

7:7. A faaruru ai tatou i te mau fifi i te hopea o teie nei faanahoraa ino o te mau mea, eiaha tatou e toaruaru. Mai ia Mika râ, e titauhia ia ‘tiai tatou i to tatou Atua.’

7:18, 19. Ua ineine Iehova i te faaore i ta tatou mau hapa, e mea tia ïa ia ineine tatou i te faaore i ta vetahi ê.

A tamau i te ‘haere ma te iˈoa o Iehova’

Te feia e aro i te Atua e to ˈna nunaa, ‘e tâpû-ê-hia ïa e a muri noa ˈtu.’ (Obadia 10) E nehenehe râ to Iehova riri e ore ia pee tatou i ta ˈna faaararaa e ia ‘faarue i te parau ino.’ (Iona 3:10) “I te mau mahana hopea ra,” oia hoi i teie “anotau hopea nei,” te faateiteihia ra te haamoriraa mau i nia ˈˈe i te mau haapaoraa hape atoa e te tairuru nei te feia faaroo i reira. (Mika 4:1; Timoteo 2, 3:1) Ia faaoti papu ïa tatou e ‘haere ma te iˈoa o Iehova to tatou Atua e a muri noa ˈtu.’—Mika 4:5.

Auê ïa haapiiraa faufaa ta na buka a Obadia, Iona, e Mika e horoa mai ra! Noa ˈtu e a 2 500 tiahapa matahiti aˈenei i te papairaahia, ‘mea ora e mea pua rahi’ te poroi i roto i teie tau atoa.—Hebera 4:12.

[Hohoˈa i te api 8]

Ua tohu Obadia e: ‘E tâpû-ê-hia Edoma e a muri noa ˈtu’

[Hohoˈa i te api 9]

E haamaitairaa te pororaa e mea tia ia poiherehia

[Hohoˈa i te api 11]

Ua ‘tiai Mika ia Iehova,’ e nehenehe atoa ïa oe