Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe e ora i te hoê oraraa e auraa to te reira!

E nehenehe e ora i te hoê oraraa e auraa to te reira!

E nehenehe e ora i te hoê oraraa e auraa to te reira!

MEA rahi te taata e ora nei no te moni e no ta te reira e nehenehe e hoo mai. Te ora ra te tahi pae no te hoê iˈoa maitai i roto i te ao. Te ora ra vetahi ê no te haamaitai hope roa i to ratou mau aravihi anoihi. Te vai atoa ra te feia o te ora ra no te tauturu ia vetahi ê. E rave rahi râ aita i ite no teihea mea ratou e ora ˈi aore ra te tumu ratou e faaea ˈi i ǒ nei.

E o oe? Ua feruri maitai anei oe i te tumu e faaea ˈi oe i ǒ nei? No te aha e ore ai e hiˈopoa i te tahi mau tapiraa matauhia a te taata no te ite e e hopoi mai iho â anei te reira i te manaˈo ua raea te tapao e te huru aau mauruuru? Na te aha e horoa mai i te hoê oraraa e auraa to te reira?

E parahiraa to te moni e to te mau mea navenave

I roto i te Koheleta 7:12, te na ô ra te Bibilia e: “E haapuraa . . . tei te paari, e haapuraa tei te moni, teie râ te maitai o te paari ia noaa, na te reira e horoa mai i te ora i te feia fatu ra.” Oia, mea faufaa te moni. E hinaaro oe i te moni no te ora, mai te peu iho â râ e na oe te hopoia e aupuru i to oe utuafare.—Timoteo 1, 5:8.

Mai te aha te oraraa aita anaˈe vetahi mau mea navenave ta te moni e nehenehe e hoo mai? Noa ˈtu e ua farii Iesu Mesia, o Tei haamau i te Kerisetianoraa, e aita to ˈna e tuaroi, ua fanaˈo oia i te maa e te uaina maitai i te tahi taime. Hau atu â, aita oia i tapea ia ˈna eiaha e omono mai i te hoê ahu moni rahi.—Mataio 8:20; Ioane 2:1-11; 19:23, 24.

Aita râ Iesu i ora no te tapi i te mau mea navenave. Ua haamau oia i ta ˈna mau fa matamua roa. Ua parau Iesu e: “Rahi noa iho . . . ta te taata nei taoˈa, e ere hoi tei taua taoˈa na ˈna ra to ˈna ora.” I muri iho, ua faatia oia i te hoê faahohoˈaraa no te tahi taata taoˈa rahi e fenua hotu rahi ta ˈna e o tei feruri i roto ia ˈna iho e: “Eaha ra vau, aita hoi aˈu e vairaa e ô ai ta ˈu maa? . . . E vavahi au i tau mau fare vairaa maa nei, a faatia ˈi ei fare rahi, ei reira pue ai ta ˈu taoˈa e ta ˈu maa. A parau ai au i tau [“nephe,” MN] e, E tau [“nephe,” MN], e taoˈa rahi ta oe ua pue i te vairaa no te mau matahiti a muri nei e rave rahi; e faaea maite, e amu, e inu, e ia rearea maite.” Eaha te vahi ino o te feruriraa o teie taata? Te na ô faahou ra te faahohoˈaraa e: “Ua parau maira . . . te Atua i [te taata taoˈa rahi], E tera ra maamaa e! ei teie nei â rui e tiihia mai ai to oe [“ora,” MN], na vai ihora tena na mau taoˈa i haaputuhia e oe na?” Noa ˈtu e ua haaputu te taata i ta ˈna maa, i to ˈna poheraa aita i tia ia ˈna ia fanaˈo i te mau taoˈa ta ˈna i haapue. Ei faaotiraa, ua horoa Iesu i teie haapiiraa i te feia e faaroo ra ia ˈna: “O te huru ïa o te taata i haaputu i te taoˈa na ˈna iho, e aita i rahi ta ˈna taoˈa i te Atua ra.”—Luka 12:13-21.

Oia, e hinaaro iho â tatou i te tahi moni, e e parahiraa to te faaanaanataeraa. E ere râ te moni, e ere atoa te mau mea navenave i te mea faufaa roa ˈˈe i roto i te oraraa. Ia rahi te taoˈa i te Atua, oia hoi ia ora i te hoê oraraa o te hopoi mai i te farii maitai a te Atua, o te mea faufaa roa ˈˈe ïa e tapi.

Mea faufaa anei te hoê iˈoa maitai?

Mea rahi te taata e ora ra no te hoê iˈoa maitai. E ere i te mea ino te hinaaroraa i te hoê iˈoa maitai, ia haamanaˈohia e vetahi ê. Te na ô ra te Bibilia e: “E maitai rahi to te iˈoa maitai i to te monoˈi hauˈa maitai ra; e te mahana e pohe ai ra i te mahana fanauraa.”—Koheleta 7:1.

I te mahana poheraa, ua papaihia te aamu o te oraraa taatoa o te hoê taata ei auraa parau. Mai te peu e ua rave oia i te mau mea e au, e mea maitai aˈe ïa te mahana poheraa o taua taata ra i to ˈna mahana fanauraa, taime aitâ to ˈna huru oraraa i itehia ˈtura.

Te taata papai i te buka bibilia o te Koheleta, o te arii Solomona ïa. Ua hinaaro te taeae matahiapo o Solomona ra o Abasaloma no te hoê iˈoa maitai. Teie râ, e au ra e ua pohe ta ˈna na tamaiti e toru, na roto hoi ia ratou e nehenehe ai oia e mairi i to ˈna iˈoa i te mau ui i muri aˈe, i te apîraa ra. Ua aha ˈtura Abasaloma? Te na ô ra te mau Papai e: “Ua faatia [Abasaloma] i te tahi menema na ˈna, tei te vahi papu a te arii ra: ua na ô aˈera hoi oia, Aita hoi a ˈu e tamaiti ei haamau i to ˈu nei iˈoa; mairihia ihora taua menema ra i to ˈna ihora iˈoa.” (Samuela 2, 14:27; 18:18) Aita i itehia te mau huˈahuˈa o teie menema. No nia ia Abasaloma, ua matauhia oia e te mau piahi Bibilia ei orure hau rahi o tei opua e haru i te terono o to ˈna metua tane ra o Davida.

I teie mahana, te tamata ra e rave rahi ia haamanaˈohia ratou maoti ta ratou i rave. Te imi ra ratou i te hanahana i mua i te mau taata e taui te mau hinaaro a mairi ai te tau taitahi. Eaha râ te tupu i nia i teie iˈoa maitai? I roto i te hoê buka (The Culture of Narcissism), te papai ra Christopher Lasch: “I to tatou tau e mea hiˈo-roa-hia te manuïaraa o te hoê taata ia au i to ˈna apî, haviti, e huru apî, mea poto roa ˈtu â te roo i teie nei, e te haapeapea noa ra te feia ua tui te roo ia ere ratou i te reira.” Ei faahopearaa, e rave rahi taata tuiroo e rave ra i te raau taero e e inu ra i te ava, o te haapohe pinepine ia ratou. Oia mau, mea faufaa ore ia imi i te roo.

I mua ia vai ïa e mea tia ˈi ia noaa ia tatou te hoê roo maitai? Ma te faahiti i te tahi feia o tei haapao i ta ˈna Ture, ua parau Iehova na roto i ta ˈna peropheta Isaia e: “E horoa [vau] i roto i to ˈu nei fare, e i roto i ta ˈu nei aua, i te manaˈoraa e te iˈoa. . . . E iˈoa vaiiho tamau ta ˈu e ho atu no ratou, e ore roa e faaorehia ra.” (Isaia 56:4, 5) E fanaˈo te feia e fariihia e ana i “te manaˈoraa e te iˈoa” no te mea ua faaroo ratou i te Atua. E haamanaˈo te Atua i to ratou iˈoa “vaiiho tamau” ia ore roa te reira e faaorehia. Tera te huru iˈoa ta te Bibilia e faaitoito maira ia noaa—te hoê roo maitai roa i mua i te aro o Iehova, to tatou Atua Poiete.

Ua tohu Isaia no nia i te taime e fanaˈo ai te mau taata haapao maitai i te ora mure ore i roto i te Paradaiso i te fenua nei. “Te ora mure ore” i roto i taua Paradaiso ra, o “te ora [mau]” ïa—te huru ora ta te Atua i opua no te mau taata ia ˈna i poiete ia ratou. (Timoteo 1, 6:12, 19; MN) E mea maitai ia titau tatou i te ora mure ore, eiaha râ e ora i te hoê oraraa poto e te mauruuru ore, e ere anei?

Tapiraa anoihi aore ra ohipa tautururaa i te taata—eita e navai

Te hinaaro ra e rave rahi rahua e haamaitai i ta ratou ohipa ia naea ia ratou ta ratou e hiˈo ra mai te tia-roa-raa i roto i ta ratou anoihi. E poto roa to tatou nei oraraa no te reira. I te 90raa o to ˈna matahiti, ua haa o Hideo, tei faahitihia i to na mua ˈtu tumu parau, no te haamaitai i to ˈna mau aravihi anoihi. Noa ˈtu e e naea i te hoê rahua te faito e mauruuru ai oia i ta ˈna iho ohipa, i taua area taime ra, eita paha e maraa faahou ia ˈna ia haa rahi mai ta ˈna i nehenehe i to ˈna apîraa ra e te itoito. E mai te peu râ e e fanaˈo oia i te ora mure ore? A feruri na i te mau ravea atoa no te haamaitai hope roa i ta ˈna anoihi!

Eaha te nehenehe e parauhia no nia i te mau ohipa tautururaa i te taata i roto i te oraraa? E au ia haapopouhia te hoê taata o te haapao i te feia veve e o te faaohipa i ta ˈna mau faufaa no te tauturu i te feia rii. Te na ô ra te Bibilia e: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35) E nehenehe te tapitapiraa i te maitai o vetahi ê e riro ei mea mauruuru mau. Ehia râ rahiraa ta te hoê taata e nehenehe e rave, noa ˈtu e e pûpû oia i to ˈna oraraa taatoa no teie tapiraa? E mea taotiahia te ohipa ta tatou te taata e nehenehe e rave no te tamǎrû i te mauiui o vetahi ê. Eita te rahiraa ô materia e nehenehe e haamâha i te hoê hinaaro tumu o te tâuˈa-ore-hia ra e te rahiraa o te taata e aita roa ˈtu i haamâhia i roto i to ratou oraraa. Eaha taua hinaaro ra?

Mea faufaa roa te haamâharaa i te hoê hinaaro i roto

I roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa, ua faahiti Iesu i te hoê hinaaro i roto faufaa roa ia ˈna i parau e: “E ao to [tei ite i to ratou veve i te pae varua], no ratou hoi te basileia ra o te ao.” (Mataio 5:3; MN) No reira ia au i te Bibilia, e ere tei te faufaa, te roo, te mau manuïaraa i te pae anoihi, aore ra i te mau ohipa tautururaa i te taata, te oaoa mau. Tei te haamâharaa râ i to tatou hinaaro pae varua—te hinaaro e haamori i te Atua.

Ua faaitoito te aposetolo Paulo i te feia aita i ite i te Atua Poiete ia imi ia ˈna. Ua parau Paulo e: “Na [te Atua] i hamani i te taata i te mau fenua atoa nei i te toto o te taata hoê ra, ei parahi i te mau fenua atoa nei, e ua haapao i te tau i haapaohia i mutaa ihora, e te otia o to ratou ra parahiraa; ia imi ratou i te Fatu, peneiaˈe o te perehahu atu ratou ia ˈna e itea ˈtu, aita râ oia i atea ê atu ia tatou atoa nei: no ˈna hoi to tatou ora, e i hahaere ai, e i parahi ai.”—Ohipa 17:26-28.

O te haamâharaa i te hinaaro e haamori i te Atua mau te ravea e fanaˈo ai i te oaoa mau i roto i te oraraa. Te horoa maira te haamâharaa i to tatou hinaaro pae varua i te tiaturiraa e fanaˈo ai i “te ora mau.” A rave na i te hiˈoraa o Teresa, o tei tui te roo i roto i te afata teata i to ˈna fenua, ia ˈna i riro mai ei vahine Afirika Marite matamua i hauti i te tuhaa rahi roa ˈˈe i roto i ta ˈna mau hohoˈa tatuhaa hoê hora. Aita râ i maoro, ua faarue oia i tera mau mea atoa. No te aha? Ua parau oia e: “Ua papu ia ˈu e o te peeraa i te aˈoraa o te Parau a te Atua te huru oraraa maitai roa ˈˈe.” Aita Teresa i hinaaro e haafifi i to ˈna taairaa e te Atua ma te hauti i roto i te mau hohoˈa tatuhaa afata teata o tei faahanahana i te taatiraa e te haavîraa uˈana. Ua faaea oia i te riro ei vahine hauti tuiroo i roto i te afata teata, ua haamata râ oia i te hoê oraraa mauruuru mau, no te mea ua tavini oia ei taata poro taime taatoa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua, ma te tamata i te tauturu ia vetahi ê ia fanaˈo i te hoê taairaa maitai e te Atua.

No nia i ta Teresa faaotiraa eiaha e hauti faahou, ua parau hoê o to ˈna mau hoa tahito e: “Ua mauiui roa vau no te mea ua riri au i te iteraa ia ˈna i te haamâuˈaraa i ta ˈna fanaˈoraa i to ˈu manaˈo. Ua itea râ ia ˈna te tahi mea faufaa e te mauruuru aˈe.” Ua pohe Teresa i muri aˈe. I muri aˈe râ i to ˈna poheraa, ua faahiti tera noa hoa tahito e: “Mea oaoa oia, e tera anaˈe ta oe e hinaaro i roto i te oraraa. Ehia o tatou o te nehenehe e parau mai tera?” No te feia o te tuu na mua i to ratou taairaa e te Atua i roto i te oraraa, o tei pohe râ, te vai ra te tiaturiraa faahiahia o te tia-faahou-raa i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia.—Ioane 5:28, 29.

E opuaraa ta te Atua Poiete no te fenua e no te huitaata e faaea ra i nia iho. Te hinaaro ra oia ia maramarama oe i ta ˈna opuaraa e ia fanaˈo oe i te ora mure ore i roto i te Paradaiso i te fenua nei. (Salamo 37:10, 11, 29) Teie te taime no te ite atu â ia Iehova, te Atua Poiete o te mau raˈi e te fenua, e i ta ˈna i opua no oe. E oaoa te mau Ite no Iehova o to oe vahi i te tauturu ia oe ia noaa taua ite ra. A farerei atu na ia ratou, aore ra a papai atu i te feia i nenei i teie vea.

[Hohoˈa i te api 5]

Eaha te vahi ino o te feruriraa o te taata taoˈa rahi o te faahohoˈaraa a Iesu?

[Hohoˈa i te api 7]

E hinaaro anei oe e fanaˈo i te ora mure ore i roto i te Paradaiso i te fenua nei?