Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E parau anei oe “oia” e i muri iho “aita”?

E parau anei oe “oia” e i muri iho “aita”?

A feruri na i teie tupuraa: Ua faanaho te hoê matahiapo, e melo oia no te tomite tuatiraa e te fare maˈi, e te hoê taeae apî no te poro i te Tapati poipoi. I tera râ poipoi, taniuniu aˈera te hoê taeae i te matahiapo no te mea no û noa ˈtura ta ˈna vahine e ua faahoro-oioi-hia oia i te fare maˈi. Ani atura te taeae i te matahiapo ia tauturu ia ˈna ia imi i te hoê taote o te farii e ore e pâmu i te toto. Faaore atura te matahiapo i ta ˈna i faanaho e te taeae apî no te haere e hiˈo i te hoê utuafare e hinaaro ru nei i te tauturu î i te here.

A feruri na i teie atoa tupuraa: Ua titau-manihini-hia te hoê metua vahine taa noa e piti tamarii e na hoa faaipoipo o ta ratou amuiraa no te hoê arui. I to ˈna faaiteraa ˈtu i ta ˈna na tamahine, oaoa roa aˈera raua a tiai ru noa ˈtu ai i tera taime. I te mahana râ na mua ˈtu i tera arui, ua faaore na hoa faaipoipo i ta raua titau-manihini-raa no te tahi ohipa manaˈo-ore-hia. Ua faaroo râ teie metua vahine i muri iho e ua faaorehia te reira no te mea ua farii na hoa faaipoipo i te titau-manihini-raa a te tahi mau hoa i te hoê â arui.

Ei Kerisetiano, e mea titauhia ia tapea i ta tatou parau. Eiaha roa ˈtu tatou e na ô, ei auraa parau, “oia e te aore.” (Kor. 2, 1:18) Ia au i na hiˈoraa e piti, mea taa ê te tupuraa taitahi. I te tahi taime, e au ra e aita ˈtu e ravea i te faaoreraa iho â i tei faaauhia. Ua na reira atoa te aposetolo Paulo i te hoê taime.

E NEHENEHE ANEI E TIATURI IA PAULO?

I 55 hou te Mesia, tei Ephesia Paulo no te toruraa o to ˈna tere mitionare. Ua opua oia e fano na te miti Égée i Korinetia e ia oti i Makedonia. Hou a hoˈi ai i Ierusalema, ua faanaho oia e farerei i te amuiraa i Korinetia no te piti o te taime. Peneiaˈe, no te rave mai i ta ratou mau taoˈa horoa noa na te mau taeae i Ierusalema. (Kor. 1, 16:3) Tera ïa ta tatou e taio ra i roto i te Korinetia 2, 1:15, 16: “E no taua ite nei i hinaaro ai au i te haere atu ia outou na i mutaa iho, ia tapiti atu i to outou maitai; e ia na ǒ na ˈtu vau ia outou i te haere i Makedonia, e mai Makedonia, ia hoˈi mai â ia outou na, e ia arataihia vau e outou i tau tere i Iudea.”

E au ra e ua faaara aˈena o Paulo i te mau taeae i Korinetia i roto i te tahi rata i ta ˈna opuaraa. (Kor. 1, 5:9) I muri iti aˈe râ i to ˈna papairaa i tera rata, ua faaite te utuafare o Heloe ia Paulo e te itehia ra te mârôraa i roto i te amuiraa. (Kor. 1, 1:10, 11) Faaoti atura o Paulo i te taui i ta ˈna i opua na mua. E ua papai oia i te rata ta tatou i matau i teie nei ei Korinetia 1. I roto, ua tauturu e ua aˈo o Paulo ia ratou ma te here. Ua faahiti atoa oia e ua taui oia i ta ˈna i faanaho ma te faaara ˈtu e e haere na mua o ˈna i Makedonia e ia oti i Korinetia.—Kor. 1, 16:5, 6. *

E au ra e a tae ai ta ˈna rata i te mau taeae i Korinetia, ua faahapa te tahi mau “aposetolo rarahi” o tera amuiraa ia ˈna. Ua parau ratou e eita e nehenehe e tiaturi ia ˈna, eita hoi o ˈna e tapea i ta ˈna parau. Ua ui atu ïa Paulo: “E taua opuaraa hoi na ˈu ra, e parau mâmâ anei ta ˈu? e te mau mea ta ˈu e opua nei, i opua anei au i tei au i te tino ra, a riro ai ta ˈu ei oia, oia, e aore, aore?”—Kor. 2, 1:17; 11:5.

E ui anaˈe: I roto i teie tupuraa, e “parau mâmâ” anei ta Paulo? Aita roa ˈtu. Te auraa o te taˈo hurihia ei “mâmâ,” o te tauiui-noa-raa ïa i te manaˈo. Mai te huru ra e eita e nehenehe e tiaturi i te hoê taata, eita hoi o ˈna e tapea i ta ˈna parau. Ua haaferuri atu ïa Paulo i te mau Kerisetiano i Korinetia ma te ui, ‘Te opua ra anei au i tei au i te tino?’ Ua haapapu te reira i to Korinetia e aita Paulo i faaoti e taui i ta ˈna i opua no te mea eita e nehenehe e tiaturi ia ˈna.

Ua patoi papu o Paulo i te pariraa ma te papai: “E parau mau râ ta te Atua ra, e ere ïa ta matou parau i parau atu ia outou na i te oia e te aore.” (Kor. 2, 1:18) Mea papu, mea faufaa roa no Paulo te maitai o to ˈna mau taeae e tuahine i Korinetia i taui ai oia i ta ˈna i faanaho. Ia au i te Korinetia 2, 1:23, te taio ra tatou e no te “faaherehere” ia ratou i taui ai oia i ta ˈna i opua, oia hoi e haere na mua i Korinetia. Ua vaiiho oia i te taime ia faaafaro ratou i te mau fifi hou a haere ai i ǒ. Tei Makedonia Paulo a faaroo ai oia no ǒ mai ia Tito ra e ua turai ta ˈna rata i to Korinetia ia oto e ia tatarahapa. E oaoa rahi to ˈna, tera hoi ta ˈna i hinaaro.—Kor. 2, 6:11; 7:5-7.

TE “AMENE” PARAUHIA I TE ATUA

Ia au i te pariraa, mai te peu e eita e nehenehe e tiaturi e e tapea Paulo i ta ˈna parau, eita atoa ïa e nehenehe e tiaturi i ta ˈna e poro ra. Tera râ, ua haamanaˈo o Paulo i to Korinetia e ua poro oia ia ratou no nia ia Iesu Mesia. “Aore hoi te Tamaiti a te Atua ra, o Iesu Mesia, i parau-haere-hia e matou, o vau e Siluano e Timoteo i ǒ outou na, i te oia e te aore, tei ia ˈna râ te oia.” (Kor. 2, 1:19) Ua pee Paulo i te hiˈoraa o Iesu Mesia. E nehenehe anei e tiaturi ia Iesu? E! I te roaraa o to ˈna oraraa e ta ˈna taviniraa, ua faaite noa o Iesu i te parau mau. (Ioa. 14:6; 18:37) Aita anei o Paulo i poro i te hoê â poroi i ta Iesu, te hoê poroi mau e o te nehenehe e tiaturihia? Oia! E nehenehe ïa e tiaturi atoa i te pororaa a te aposetolo.

Mea papu, o Iehova “te Atua parau mau.” (Sal. 31:5) Ta Paulo ïa i papai i muri iho: “Te mau mea atoa a te Atua i parau mai, e oia anaˈe ïa i roto ia ˈna,” oia hoi te Mesia. Ua faaore te taiva ore o Iesu i te fenua i te mau tumu atoa e feaa ˈi no nia i ta Iehova mau parau fafau. Ua parau â Paulo: “E Amene hoi i roto ia ˈna [Iesu], ia maitai te Atua ia matou nei.” (Kor. 2, 1:20) O Iesu te haapapuraa, aore ra te “Amene,” e e tupu mau â ta te Atua ra o Iehova i fafau!

Mai ia Iehova e Iesu, o tei faaite noa i te parau mau, ua na reira atoa Paulo. (Kor. 2, 1:19, 17) Aita o ˈna i fafau “ia au i te tino.” (Kor. 2, 1:17) ‘Ua haapao râ o ˈna i ta te varua.’ (Gal. 5:16) Ua hinaaro noa oia i to vetahi ê maitai. Ua riro ta ˈna oia ei oia!

UA RIRO ANEI TA OE OIA EI OIA?

I teie mahana, ua matau te taata o te ore e pee ra i te mau faaueraa tumu Bibilia ia horeo a faaore atu ai i te reira ia tupu mai maa fifi aore ra ia itehia te tahi mea anaanatae aˈe. I te pae tapihooraa eita te “oia” e riro noa ei “oia” noa ˈtu e ua tarimahia te hoê parau papai. No e rave rahi, e ere faahou te faaipoiporaa i te hoê faaauraa no te oraraa taatoa no na taata e piti. Te haapapu nei râ te maraaraa rahi o te faataaraa e no e rave rahi e nehenehe e faaore ohie i tera faaauraa.—Tim. 2, 3:1, 2.

E oe? Ua riro anei ta oe oia ei oia? Parau mau, mai ta tatou i ite mai i te omuaraa, i te tahi taime e titauhia ia faaore i te hoê faaauraa no te hoê tumu maitai. Teie râ, ia fafau aore ra ia faaau oe ei Kerisetiano i te tahi mea, a tutava i te rave iho â i te reira. (Sal. 15:4; Mat. 5:37) E matauhia ïa oe ei taata o te nehenehe e tiaturihia, ei taata o te tapea maite i ta ˈna parau e o te faaite noa i te parau mau. (Eph. 4:15, 25; Iak. 5:12) Ia ite te taata e e nehenehe e tiaturi ia oe i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa, e hinaaro atu â ratou e faaroo ia oe a faaite ai oe i te parau mau no nia i te Basileia o te Atua. No reira, ia papu ia tatou e ua riro ta tatou oia ei oia!

^ I muri iti aˈe i te papairaa i te Korinetia 1, ua haere na mua o Paulo i Teroa no te haere i Makedonia. I reira, i Makedonia, to ˈna papairaa i te Korinetia 2. (Kor. 2, 2:12; 7:5) I muri iho, ua haere oia i Korinetia.