Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Hoê â anei manaˈo to orua Iehova i tei paruparu?

Hoê â anei manaˈo to orua Iehova i tei paruparu?

“O te mau melo huru paruparu o te tino nei, eita roa ˈtu ïa e tia ia ore.”—KOR. 1, 12:22.

1, 2. No te aha Paulo i faaite ai i te aumihi i tei paruparu?

 I TE tahi mau taime, mea paruparu tatou paatoa. E ere anaˈe tatou i te mea maitai, e ere paha tatou i te mea itoito. Mea fifi atoa paha ia rave i ta tatou e hinaaro ra. A feruri na râ e mai tera noa to tatou huru a tau avaˈe i teie nei. Eaha ta tatou e tiai ra ia vetahi ê? Mea papu e e hinaaro tatou ia tamata ratou i te taa eaha to tatou huru, oia hoi ia faaite mai ratou i te aumihi.

2 I te tahi mau taime, ua paruparu atoa te aposetolo Paulo no te mau faaheporaa no rapaeau mai e no roto mai i te amuiraa. Mea pinepine oia i te manaˈo e eita ta ˈna e nehenehe faahou. (Kor. 2, 1:8; 7:5) No ta ˈna iho i faaruru, ua taa ia Paulo eaha te huru aau o tei paruparu. Ua parau oia: “O vai tei paruparu e aore au i paruparu?” (Kor. 2, 11:29) I to ˈna faaauraa i te mau melo o te amuiraa i te mau tuhaa o te tino, ua parau oia e mea faufaa roa te mau melo e au ra e mea paruparu. (Kor. 1, 12:22) Eaha ïa te auraa? Eaha to Iehova manaˈo i te feia e au ra e mea paruparu? E nafea tatou e haapii ai i te hiˈo i to tatou mau taeae mai ia Iehova? E e nafea tatou e faufaahia ˈi i te na reiraraa?

TO IEHOVA MANAˈO I TE PARUPARU

3. No te aha paha e manaˈo ino ai tatou i to tatou mau taeae?

3 I roto i teie ao, e rave rahi te punu nei i te feia paruparu ia noaa mai ta ratou e hinaaro ra. Te manaˈo nei ratou e o te feia apî e te itoito noa te manuïa. E nehenehe atoa tatou e manaˈo mai teie nei ao. E haamata paha tatou i te manaˈo ino i te tahi mau taeae o te hinaaro pinepine i te tauturu. E nafea tatou e nehenehe ai e hiˈo i te melo taitahi o te amuiraa mai ia Iehova?

4, 5. (a) Eaha ta te faahohoˈaraa a Paulo no nia i te tuhaa o te tino e haapii maira no nia i to Iehova manaˈo ia tatou taitahi? (b) Eaha te mau haamaitairaa ia tauturu tatou i tei paruparu?

4 No Iehova, mea faufaa roa te melo taitahi o te amuiraa. I roto i te pene 12 o ta ˈna rata matamua i to Korinetia, te haamanaˈo maira o Paulo e mea faufaa roa te tuhaa paruparu roa ˈˈe o te tino. (A taio i te Korinetia 1, 12:12, 18, 21-23.) Ua parau te tahi feia o te tiaturi ra i te tauiuiraa o te mau mea ora e e ere te tahi mau tuhaa o te tino i te mea faufaa. * Ei hiˈoraa, i na mua ˈˈe i manaˈo na te taata e e ere te manimani avae nainai i te mea faufaa. I teie nei râ, ua itea i te mau aivanaa e na te manimani avae nainai e tauturu i to tatou tino taatoa ia tia maitai.

5 Te faaite maira te faahohoˈaraa a Paulo no nia i te tuhaa o te tino e mea faufaa roa te melo taitahi o te amuiraa. Te hinaaro ra o Satani ia tiaturi tatou e mea faufaa ore tatou. No Iehova râ, mea faufaa roa ta ˈna mau tavini atoa, tae noa ˈtu te feia e au ra e mea paruparu. (Ioba 4:18, 19) Te auraa ïa e e nehenehe tatou e oaoa i ta tatou tuhaa i roto i te amuiraa e i roto i te nunaa o te Atua na te ao. Ei hiˈoraa, a feruri na i te taime a tauturu ai oe i te hoê taata ruhiruhia. Ua oaoa oia. Ua oaoa atoa anei râ oe? E. E oaoa tatou a tauturu ai ia vetahi ê, e faaite atu â tatou i te faaoromai, e here atu â tatou i to tatou mau taeae e e riro mai tatou ei Kerisetiano maitai aˈe. (Eph. 4:15, 16) Te hinaaro ra Iehova ia haamanaˈo tatou e mea faufaa roa to tatou mau taeae e tuahine, oia atoa te feia e au ra e mea paruparu. Ia manaˈo tatou mai tera, eita tatou e titau rahi roa i to tatou mau taeae e e faaite atu â te amuiraa i te here.

6. Eaha ta Paulo i hinaaro e parau a faaohipa ˈi i na taˈo “paruparu” e “itoito”?

6 Ua faaohipa o Paulo i te taˈo “paruparu” no vetahi melo o te amuiraa. No te aha? Mea na reira hoi te tahi mau taata aita e tiaturi ra i te Atua e hiˈo ai i te mau Kerisetiano. Aita râ o Paulo i parau e mea maitai aˈe te tahi mau Kerisetiano i te tahi atu. Ua faataa atoa hoi oia ia ˈna iho ei taata paruparu. (Kor. 1, 1:26, 27; 2:3) E ma te faaohipa i te taˈo “itoito” no te faataa i te tahi mau Kerisetiano, aita oia i parau e mea maitai aˈe ratou ia vetahi ê. (Roma 15:1) Ua parau noa oia e e mea tia ia faaite te mau Kerisetiano aravihi aˈe i te faaoromai i nia i te feia mea apî i roto i te parau mau.

IA TAUI ANEI TATOU I TO TATOU HURU FERURIRAA?

7. No te aha paha e ere ai i te mea ohie no tatou ia tauturu i te feia e fifi ra?

7 Te tauturu ra Iehova i tei paruparu e te oaoa ra oia ia na reira atoa tatou. (Sal. 41:1; Eph. 5:1) Tera râ, e ere noa i te mea ohie. No te aha? E manaˈo paha tatou e e mea tia ia amo to tatou taeae i te hopoia o to ˈna iho mau fifi. Aore ra, e ape paha tatou ia ˈna no te mea aita tatou i ite eaha te parau atu. A hiˈo na i tei tupu i te hoê tuahine o Hinareva * te iˈoa. Ua hinaaro oia i te tauturu a faarue ai ta ˈna tane ia ˈna. Te parau ra oia: “E mauiui oe ia ape te mau taeae ia oe aore ra ia ore ratou e rave i ta te mau hoa piri e rave. Tei roto anaˈe oe i te fifi, e hinaaro iho â oe i te taata i pihaiiho ia oe.” Ua mauiui atoa te arii Davida a ape ai to ˈna mau hoa ia ˈna.—Sal. 31:12.

8. Na te aha e tauturu mai ia taa ˈtu â i to tatou mau taeae?

8 Eaha te nehenehe e tauturu mai ia taa ˈtu â i to tatou mau taeae e fifi ra? A haamanaˈo e te mauiui ra e rave rahi o ratou no te maˈi aore ra te hepohepo. No te mea atoa paha te ora nei ratou e te mau melo o te utuafare aita to roto i te parau mau. Mai te peu e hoê â fifi to tatou, e hinaaro iho â tatou ia faaite mai vetahi ê i te aumihi. A haamanaˈo na i te mau Iseraela. Ua mauiui mau ratou i Aiphiti. Hou râ a tomo ai i te Fenua tǎpǔhia, ua haamanaˈo atu Iehova e eiaha ratou e faaetaeta i to ratou aau. Ua hinaaro Iehova ia tauturu te mau Iseraela i to ratou mau taeae veve e paruparu.—Lev. 25:35-38; Deut. 15:7, 11.

9. Ia paruparu to tatou taeae, eaha ta ˈna e hinaaro mau ra? A faataa.

9 Eiaha tatou e faahapa oioi i to tatou mau taeae no to ratou fifi aore ra e manaˈo e mea maitai aˈe tatou ia ratou. E hinaaro tatou e tauturu i to tatou mau taeae tei paruparu. (Ioba 33:6, 7; Mat. 7:1) A feruri na i te hoê taata i nia i to ˈna faurao e piti huira tei pepe i roto i te hoê ati purumu e o tei afai-ru-hia i te fare maˈi. A tae ai i ǒ, e haamâuˈa anei te mau taote e te mau tuati maˈi i to ratou taime no te ite na vai te hape? Eita. E rapaau oioi ratou ia ˈna. Hoê â atoa no tatou. Ia paruparu to tatou taeae, e tauturu anaˈe ia ˈna i te pae varua. Tera ta ˈna e hinaaro mau ra.—A taio i te Tesalonia 1, 5:14.

10. E nafea vetahi e riro ai ei “feia taoˈa i te faaroo” noa ˈtu e e au ra e mea paruparu ratou?

10 Mea paruparu paha vetahi mau taeae e tuahine. Ia ore râ tatou e haapao faahou i to ratou huru tupuraa, e manaˈo paha tatou e e ere ratou i te mea paruparu. A feruri na i teie tuahine e ere ta ˈna tane i te Ite no Iehova aore ra i teie mama taa noa e faaitoito nei i te haapii i ta ˈna mau tamarii e i te haere tamau i te mau putuputuraa. Oia atoa i teie mau taurearea i te fare haapiiraa e faahepo-noa-hia ra ia faarue i te parau mau. E ere roa ˈtu paha i te mea ohie no ratou. Teie râ, te here mau ra ratou paatoa ia Iehova e ua faaoti ratou e vai taiva ore ia ˈna. E feruri anaˈe i te mau mea atoa ta to tatou mau taeae e rave nei no te tavini ia Iehova. E tauturu mai te reira ia hiˈo ia ratou mai te “feia taoˈa i te faaroo” noa ˈtu e e au ra e mea paruparu ratou.—Iak. 2:5.

A MANAˈO MAI IA IEHOVA

11, 12. (a) Na te aha e tauturu mai ia manaˈo mai ia Iehova a hape ai to tatou mau taeae? (b) No te aha Iehova i faaore ai i ta Aarona mau hape? Eaha te haapiiraa e huti mai?

11 Mea faufaa ia hiˈo tatou i to tatou mau taeae mai ia Iehova, noa ˈtu e ua hape ratou. E tauturu mai te mau hiˈoraa Bibilia ia haapii eaha to Iehova manaˈo i ta ˈna mau tavini. (A taio i te Salamo 130:3.) A feruri na e tei pihaiiho oe ia Mose a faaroo ai oia ia Aarona ia faahiti e rave rahi otoheraa no nia i te tumu i hamani ai oia i te kafa auro. Eaha to oe manaˈo ia Aarona? (Exo. 32:21-24) Mai te aha to oe huru a ite ai ia Aarona ia faaroo ia Miriama e ia faaino ia Mose no to ˈna faaipoiporaa ˈtu i te hoê vahine no te tahi atu nunaa? (Num. 12:1, 2) E mai te aha to oe huru a ite ai ia Aarona raua Mose ia ore e faahanahana ia Iehova i muri aˈe i to ˈNa faataheraa i te pape na roto mai i te mato?—Num. 20:10-13.

12 E nehenehe ta Iehova e faautua oioi ia Aarona no ta ˈna mau hape. Ua ite râ o Iehova e noa ˈtu e ua paruparu Aarona i te tahi taime, e ere oia i te mea ino. Ua hape oia no te mea tei roto oia i te mau tupuraa fifi e aita oia i faaroo i te feia maitai. Ua faˈi râ o Aarona e ua hape o ˈna e ua farii i ta Iehova aˈoraa. (Exo. 32:26; Num. 12:11; 20:23-27) Ua here Aarona ia Iehova e ua tatarahapa. Faaore atura Iehova i ta ˈna mau hape. No reira e rave rahi matahiti i muri aˈe i haamanaˈo-noa-hia ˈi o Aarona e to ˈna utuafare mai te mau tavini taiva ore a Iehova.—Sal. 115:10-12; 135:19, 20.

13. E nafea e nehenehe ai e taui i to tatou huru feruriraa? A faataa.

13 Mai ia Aarona, e nehenehe to tatou taeae e hape. Ia tupu noa ˈtu te reira, eaha to oe manaˈo ia ˈna? E titauhia anei ia taui i to oe huru feruriraa? (Sam. 1, 16:7) Ei hiˈoraa, e au ra e e haerea tano ore to te hoê taurearea. Aita paha oia e maiti maitai ra i ta ˈna mau faaanaanataeraa. Eiaha e manaˈo oioi e mea ino o ˈna. A feruri râ eaha ta oe e nehenehe e rave no te tauturu atu. A faataa i te taime no te haapii ia ˈna ia rave i te mau faaotiraa î i te paari. Ia na reira oe i te tauturu i to oe mau taeae, e faaite atu â oe i te faaoromai i nia ia ratou e e here atu â oe ia ratou.

14, 15. (a) Eaha to Iehova manaˈo a mǎtaˈu ai o Elia? (b) Mea nafea Iehova i te tautururaa ia Elia? E eaha te haapii mai?

14 Eaha to Iehova manaˈo i te feia e hepohepo ra? A hiˈo na mea nafea oia i te tautururaa hoê o ta ˈna mau tavini o tei hepohepo. E peropheta Elia na Iehova o tei tamata ma te itoito i na 450 peropheta a Baala. A faaroo ai râ o Elia e te hinaaro ra te arii vahine ra o Iezebela e haapohe ia ˈna, ua riaria roa oia. E ua horo aˈera oia i nia 150 kilometera i Bere-seba e i roto roa i te medebara. E no to ˈna rohirohi e hepohepo rahi, ua hinaaro oia e pohe.—Arii 1, 18:19; 19:1-4.

Ua ite Iehova i te mǎtaˈu rahi o Elia e ua tono i te hoê melahi no te tauturu ia ˈna (A hiˈo i na paratarafa 14, 15)

15 Ua aha Iehova i to ˈna iteraa i te mǎtaˈu e hepohepo rahi o Elia? Ua faarue anei oia ia Elia? Aita. Ua tono Iehova i te hoê melahi no te tauturu ia ˈna. E piti taime to te melahi horoaraa i te tahi maa na Elia ia itoito oia no te tamau i to ˈna tere. (A taio i Te mau arii 1, 19:5-8.) Hou a horoa ˈi i te mau faaueraa ia Elia, ua faaroo Iehova ia ˈna e ua horoa ˈtu i te tauturu ta ˈna i hinaaro.

16, 17. E nafea tatou e tauturu ai i to tatou mau taeae mai ia Iehova?

16 E nafea tatou e tauturu ai i to tatou taeae mai ia Iehova i tauturu ia Elia? Eiaha e parau oioi atu i to tatou taeae eaha te mea tia ia rave. (Mas. 18:13) Ia hepohepo aore ra ia haafaufaa ore oia ia ˈna, e hinaaro oia na mua roa ia faaroo e ia anaanatae atu oe ia ˈna. (Kor. 1, 12:23) E ite ïa oe eaha ta ˈna e hinaaro mau ra a nehenehe atu ai ta oe e tauturu atu.

17 A haamanaˈo na i te tupuraa o Hinareva. A faarue ai ta ˈna tane ia ratou, ua moemoe roa oia e ta ˈna na tamahine e piti. Mea nafea vetahi o te amuiraa i te tautururaa ˈtu? Te parau ra o Hinareva: “E 45 minuti noa i muri aˈe i to ratou iteraa i tei tupu, ua tapae mai ratou i te fare. Ua taˈi ratou e ua faaea mai ia matou ra e piti aore ra e toru aˈe mahana.” Ua rohirohi roa o Hinareva e ta ˈna na tamahine i te pae tino e i te pae aau. Ua rave te mau melo o te amuiraa ia ratou i to ratou fare e ua horoa ˈtu i te maa. Te haamanaˈo maira teie tupuraa i ta te Bibilia e parau ra i roto i te buka a Iakobo: “Ia pohe hoi te hoê taeae, e te hoê tuahine i te veve, e aore e maa i te mau mahana atoa ra, ia parau atu râ te hoê o outou ia raua ra, Ia ora na i te haerea, ia mahanahana hoi orua, e ia paia hoi, aita râ i horoa ˈtu i te mea e maitai ai te tino ra; eaha to reira faufaa? Oia atoa te faaroo, aore e ohipa ra, e mea pohe ïa, i te mea te vai hoê noa ra.” (Iak. 2:15-17) Ua horoa iho â te mau taeae e tuahine i te tauturu ta Hinareva e ta ˈna na tamahine i hinaaro. E ono noa avaˈe i muri iho, ua itoitohia mai ratou e toru no te rave i te taviniraa pionie tauturu.—Kor. 2, 12:10.

E RAVE RAHI TE MAITAIHIA

18, 19. (a) E nafea e tauturu ai i tei paruparu? (b) O vai te maitaihia ia tauturu tatou i tei paruparu?

18 Ia maˈihia tatou no te hoê tau maoro, e titauhia te taime no te itoito faahou mai. Oia atoa, ia hape to tatou taeae aore ra tei roto anaˈe oia i te hoê tupuraa fifi, e titau-atoa-hia te taime ia itoito faahou mai oia. Parau mau, e mea tia ia haapii oia i te Parau a te Atua, ia pure ia Iehova e ia haere i te mau putuputuraa ia puai faahou mai to ˈna faaroo. E hinaaro atoa râ oia i ta tatou tauturu. Mea faufaa ïa ia tamau tatou i te faaite atu i te faaoromai e i to tatou here ia ˈna. E ia faaite atoa ˈtu e e melo faufaa roa oia o te amuiraa.—Kor. 2, 8:8.

19 E oaoa tatou i te tauturu i te tahi atu. Ua haapii atoa mai tatou ia faaite i te aumihi e te faaoromai. Tera râ, e ere o tatou anaˈe te maitaihia. E faaite atu â te taatoaraa o te amuiraa i te here. E te mea faufaa ˈtu â, a ‘tauturu ai i te feia paruparu,’ e faaite atu tatou e te hinaaro ra tatou e manaˈo mai ia Iehova to tatou Metua î i te here. Teie hoi to ˈna manaˈo: Mea faufaa te mau taata atoa.—Ohi. 20:35.

^ I roto i ta ˈna buka La filiation de l’homme, ua papai o Charles Darwin e mea faufaa ore e rave rahi tuhaa o te tino. No te tahi atu taata o te tiaturi ra i te tauiuiraa o te mau mea ora, e ahuru aˈe mero o te tino e ere i te mea faufaa, mai te “appendice” e te “thymus.”

^ Ua tauihia te iˈoa.