Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faaohipa i te Parau a te Atua: Mea ora te reira!

A faaohipa i te Parau a te Atua: Mea ora te reira!

“Mea ora hoi te parau a te Atua, e te puai rahi.”—HEB. 4:12.

1, 2. Eaha ta Iehova i parau ia Mose ia rave, e eaha ta Iehova i fafau?

 A FERURI na e e titauhia ia paraparau oe i te tia faatere puai roa ˈˈe i te fenua nei ei tia no te nunaa o te Atua. Eaha to oe huru? E taiâ paha oe, e mǎtaˈu e e eita paha ta oe mau parau e matara faahou. E nafea oe e faaineine ai i ta oe e parau atu? E haere anei ia oe ia paraparau ei taata o tei tonohia e te Atua?

2 Te tupuraa ïa ta Mose i ite. E taata haehaa roa oia. (Num. 12:3) Ua tono râ o Iehova ia ˈna no te paraparau ia Pharao, te hoê taata ino mau e te teoteo. Ua parau Iehova ia Mose ia horoa i te hoê faaueraa ia Pharao, oia hoi e faatiamâ mai e mirioni tavini a te Atua i te faatîtîraa. (Exo. 5:1, 2) Te taa ra ïa ia tatou no te aha Mose i parau ai ia Iehova: “O vai hoi au a tae ai au ia Pharao ra, e a aratai mai ai au i te tamarii a Iseraela mai Aiphiti mai?” Ua manaˈo paha oia e e ere oia i te mea aravihi no te paraparau ia Pharao. Ua fafau râ o Iehova ia Mose e eita oia e vaiiho ia ˈna ma te parau atu: “Ei pihai-atoa-iho ïa vau ia oe.”—Exo. 3:9-12.

3, 4. (a) No te aha Mose i mǎtaˈu ai? (b) No te aha e nehenehe ai oe e ite i te hoê â huru aau i to Mose?

3 No te aha Mose i mǎtaˈu ai? Ua mǎtaˈu oia e eita Pharao e farii aore ra e tâuˈa i te hoê vea a te Atua ra o Iehova. Ua mǎtaˈu atoa oia e eita te mau Iseraela e tiaturi e na te Atua i maiti ia ˈna no te aratai ia ratou i rapae ia Aiphiti. Ua parau oia ia Iehova: “O te ore râ ratou o te faaroo mai ia ˈu, o te ore o te û atu ta ˈu parau; e riro paha ratou i te na ô mai e, Aore Iehova i fa mai ia oe.”—Exo. 3:15-18; 4:1.

4 E no oe? Aita paha oe i titauhia aˈenei ia paraparau i te hoê tia faatere puai. Eaha râ mai te peu e mea fifi no oe ia paraparau i te taata i roto i ta oe tuhaa fenua no nia ia Iehova e i to ˈna Basileia? Te haapii maira ta Iehova faaueraa ia Mose e te ohipa i tupu i muri iho i te hoê haapiiraa faufaa mau.

“EAHA TENA I TO RIMA NA?”

5. Eaha ta Iehova i tuu i roto i to Mose rima, e mea nafea te reira i te tautururaa ia ˈna ia ore e taiâ? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

5 Ua parau Mose ia Iehova e te mǎtaˈu nei oia e eita te taata e tiaturi ia ˈna. Faaineine atura te Atua ia Mose ia nehenehe oia e rave maite i tera ohipa. Te na ô ra te Bibilia: “Ua parau maira Iehova ia [Mose], Eaha tena i to rima na? ua na ô atura oia, E raau: ua parau maira oia, A titiri na i raro i te repo: ua titiri ihora oia i taua raau ra i raro i te repo; e riro atura taua raau ra ei ophi: horo ê atura Mose i taua mea ra: ua parau mai râ Iehova ia Mose, A faatoro aˈe na i to rima a rave i te itere: ua faatoro aˈera oia i tana rima, rave aˈera, e riro atura ei raau i roto â i tana rima: ia faaroo mai ratou e, ua fa mai te Atua . . . ia oe.” (Exo. 4:2-5) Maoti te puai o te Atua, ua riro mai te raau ei ophi i roto i to Mose rima! E haapapu teie semeio e na te Atua i tono ia Mose e te fanaˈo ra Mose i te mana no ǒ mai ia ˈna ra. Ua parau atu Iehova: “E rave oe i taua raau ra i to rima, o ta oe ïa mauhaa ia rave i te mau tapao ra.” (Exo. 4:17) Maoti teie haapapuraa, aita Mose i taiâ faahou no te haere e paraparau ia Pharao e i te nunaa o te Atua.—Exo. 4:29-31; 7:8-13.

Maoti te haapapuraa o ta Iehova turu, aita Mose i taiâ faahou no te haere e paraparau ia Pharao

6. (a) Eaha to roto i to tatou rima a poro ai, e no te aha? (b) A faataa na e nafea te parau a te Atua e riro ai ei “mea ora” e “te puai rahi.”

6 A faaite ai i te poroi a te Atua ia vetahi ê, eaha to roto i to tatou rima? Te Bibilia. Te oaoa nei tatou i te faaohipa i te reira. Te manaˈo nei te taata e e buka maitai noa te Bibilia. E ere râ, te vai ra i roto i te Bibilia te poroi a te Atua no tatou. (Pet. 2, 1:21) Oia atoa ta ˈna mau parau fafau. E te faaite maira te reira eaha ta to ˈna Basileia e rave. Ua papai Paulo: “E mea ora hoi te parau a te Atua, e te puai rahi.” (A taio i te Hebera 4:12.) E nafea te parau a te Atua e riro ai ei mea ora? Te ohipa ra Iehova ia tupu ta ˈna mau parau fafau atoa e e tupu roa iho â te reira. (Isa. 46:10; 55:11) Ia taa i te hoê taata i te reira no nia i te Parau a te Atua, e nehenehe te mea ta ˈna e taio ra i roto i te Bibilia e ohipa puai i nia i to ˈna oraraa.

Ta tatou fa, o te haaputapûraa ïa i te aau o te feia e faaroo maira ia tatou

7. E nafea tatou e faaite ai i ‘te parau mau ma te tia’?

7 Ua horoa mai Iehova i ta ˈna Parau ora te Bibilia. E haapapu tatou maoti teie mauhaa e e nehenehe ta tatou mau parau e tiaturihia e no ǒ mai te reira i te Atua ra. No reira Paulo, a haapii ai ia Timoteo, i faaitoito ai ia ˈna ia faaite i ‘te parau mau ma te tia.’ (Tim. 2, 2:15) E nafea e faaohipa ˈi i ta Paulo aˈoraa? Ma te maiti maite i te mau irava ta tatou e taio i te tahi atu. Ta tatou fa, o te haaputapûraa ïa i te aau o te feia e faaroo maira ia tatou. Ua faaineinehia te mau api parau ta tatou i fanaˈo i 2013 no te tauturu ia tatou ia na reira.

A TAIO I TE HOÊ IRAVA O TEI MAITI-MAITAI-HIA

8. Eaha ta te hoê tiaau no te taviniraa i parau no nia i te mau api parau?

8 Hoê â huru te mau api parau apî atoa. Ia haapii tatou i te faaohipa hoê o na api parau, e ite tatou i te faaohipa i te taatoaraa. Ua papai te hoê tiaau no te taviniraa i Vaihi: “Aita matou i manaˈo e mea ohie roa ia faaohipa i teie mau mauhaa i roto i te pororaa i tera fare e tera fare e i te vahi taata.” No te aha mea ohie ai ia faaohipa i te mau api parau? Ua manaˈo oia e no te uiraa e te mau pahonoraa rau i mua i te api. Eita ïa te taata e haapeapea i te horoa i te hoê pahonoraa e ere i te mea tano. Te parau ra te taeae e mea au roa teie mau api parau i te papairaahia, e rave rahi atu â hoi taata o te farii i te paraparau e ua aratai te reira i te mau tauaparauraa anaanatae mau.

9, 10. (a) E nafea ta tatou mau api parau e tauturu mai ai ia faaohipa i te Bibilia? (b) Eaha te mau api parau ta oe i faaohipa rahi aˈe, e no te aha?

9 Te vai ra i roto i te api parau taitahi te hoê irava maiti-maitai-hia ta tatou e nehenehe e taio i te taata. Ei hiˈoraa, a rave na i te api parau E ore roa anei te mauiui? A ui i te taata te uiraa i te api matamua. E nehenehe o ˈna e maiti “e,” “eita” aore ra “peneiaˈe” ei pahonoraa. Noa ˈtu eaha ta ˈna pahonoraa, a huri i te api a na ô atu ai, “Teie ta te Bibilia e parau ra.” I muri iho, a taio i te Apokalupo 21:3, 4.

10 E e nafea ia faaohipa oe i te api parau Eaha te Bibilia no oe? Noa ˈtu eaha ta te taata e maiti i nia i na pahonoraa e toru, a huri i te api a na ô atu ai, “Te parau ra te Bibilia e ‘te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua.’” E a parau faahou atu, “E ere râ tera anaˈe ta teie irava e parau ra.” I reira, a rave i ta oe Bibilia e a taio i te Timoteo 2, 3:16, 17.

11, 12. (a) E nafea oe e faaohipa ˈi i te mau api parau i roto i ta oe taviniraa? (b) E nafea te mau api parau e tauturu ai ia oe ia faaineine i te hoˈi-faahou-raa e farerei?

11 Na oe paha e maiti e taio e e aparau atu â i nia i te api parau, tei te huru ïa o te taata. Ua faaroo râ ratou i te poroi o te api parau e ua taio atu oe i te tahi tuhaa o te Parau a te Atua. Noa ˈtu e ua taio noa ˈtu oe hoê aore ra e piti irava i te farereiraa matamua, e nehenehe oe e hoˈi e hiˈo ia ratou a tamau atu ai i te aparauraa.

12 I muri mai i te api parau taitahi, te vai ra te upoo parau iti “A feruri na.” E i raro noa mai, te vai ra te mau irava e te hoê uiraa o te nehenehe e tauaparauhia i roto i te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei. No te api parau No oe, eaha te tupu a muri aˈe?, teie te uiraa: “E nafea te Atua e taui ai i te tupuraa o te ao nei?” E te faahitihia ra te Mataio 6:9, 10 e te Daniela 2:44. E no te api parau E tia faahou iho â anei te feia pohe?, teie te uiraa: “No te aha tatou e ruau e e pohe ai?” E te faahitihia ra te Genese 3:17-19 e te Roma 5:12.

Ua faaineinehia ta tatou mau api parau no te tauturu ia tatou ia haamata i te mau haapiiraa Bibilia

13. A faataa na e nafea oe e faaohipa ˈi i te mau api parau no te haamata i te mau haapiiraa Bibilia.

13 Ua faaineinehia teie mau api parau no te tauturu ia tatou ia haamata i te haapiiraa Bibilia. E nehenehe te hoê taata e faaohipa i te hohoˈa parauhia code QR i muri noa mai i te api parau. a E aratai te reira ia ˈna i nia i ta tatou reni Internet e e pûpûhia ia ˈna ia haapii i te Bibilia. Te faaite ra te api parau taitahi i te buka rairai Parau apî oaoa a te Atua e i te hoê haapiiraa e vai ra i roto. Ei hiˈoraa, e aratai te api parau O vai mau te faatere ra i teie nei ao? i te haapiiraa 5 o tera buka rairai. E e aratai te api parau E nafea to tatou utuafare e oaoa ˈi? i te haapiiraa 9. Ua faaineinehia teie mau api parau no te tauturu ia tatou ia faaohipa i te Bibilia i te farereiraa matamua e i te hoˈi-faahou-raa e farerei. Ma te na reira, e nehenehe tatou e haamata hau atu â haapiiraa Bibilia. Eaha ˈtu â te rave no te faaohipa maitai i te Parau a te Atua?

A APARAU NO NIA I TE HOÊ TUMU PARAU O TA TE TAATA E ANAANATAE RA

14, 15. E nafea oe e pee ai i to Paulo hiˈoraa i roto i ta oe taviniraa?

14 Ua hinaaro mau o Paulo e taa i te huru feruriraa o te taata e rave rahi roa i roto i ta ˈna taviniraa. (A taio i te Korinetia 1, 9:19-23.) No te aha? Ua hinaaro oia e tauturu i “te taata atoa nei,” te mau ati Iuda e te tahi atu, ia haapii i te parau mau ia ora mai ratou. (Ohi. 20:21) E nafea tatou e pee ai i to Paulo hiˈoraa a faaineine ai ia tatou no te taviniraa e a poro ai i “te taata atoa”?—Tim. 1, 2:3, 4.

15 I te mau avaˈe atoa, te vai ra i roto i Ta tatou taviniraa i te Basileia te mau manaˈo tauturu no nia i te ravea e faaite ai i ta tatou poroi. A tamata i te faaohipa i te reira. Eaha râ mea taa ê anaˈe te haapeapearaa a te taata o ta oe tuhaa fenua? A faaineine ia oe no te faahiti i te mau parau e anaanatae ai ratou. Eaha te haapeapearaa o te taata e haaati ra ia oe? A maiti i te hoê irava o tei taaihia i tera tumu parau. Ua faataa te hoê tiaau haaati e ta ˈna vahine i ta raua e rave nei no te faaohipa ˈtu â i te Bibilia i roto i te taviniraa. Teie ta ˈna i parau: “E farii te rahiraa o te taata ia taiohia te hoê irava eita anaˈe mâua e haamaoro e e faananea. No reira, e hohora aˈena mâua i te Bibilia a aroha ˈi ia ratou e i muri iho e taio roa ˈtu i te irava.” I roto i te mau paratarafa i muri mai, e ite mai tatou i te tahi mau tumu parau, uiraa e irava o tei faaohipahia ma te manuïa i roto i te taviniraa. E hinaaro paha oe e faaohipa i te tahi i roto i ta oe tuhaa fenua.

Te faaohipa maitai ra anei oe i te Bibilia e te mau api parau i roto i ta oe taviniraa? (A hiˈo i na paratarafa 8-13)

16. A faataa na e nafea e faaohipa ˈi i te Isaia 14:7 i roto i te taviniraa.

16 Mai te peu e te ora ra oe i te hoê vahi e itehia ra te ohipa ino e te haavîraa uˈana, a ani atu i te hoê taata: “E nehenehe anei ta oe e feruri i teie parau apî i te api matamua o te vea: ‘Te parahi hau nei te fenua atoa, aore e parau peapea. E te oaoa nei te taata’? O ta te Bibilia ïa e parau ra i roto i te Isaia 14:7. Te itehia ra i roto i te Bibilia e rave rahi parau fafau no nia i te anotau hau e fatata maira.” I reira, a taio hoê o teie mau parau fafau i roto i te Bibilia.

17. I roto i te hoê aparauraa, e nafea tatou e faaohipa ˈi i te Mataio 4:4?

17 Mea fifi anei no te tane e rave rahi ia aupuru e ia faatamaa i to ratou utuafare? Mai te peu e e, e nehenehe oe e haamata i ta oe aparauraa ma te ani atu: “Ehia moni te titauhia ia noaa mai i te hoê tane ia oaoa to ˈna utuafare?” Ia pahono mai oia, e parau atu oe: “Ua hau atu te moni ta te tane e rave rahi e noaa nei, tera râ, aita to ratou utuafare e oaoa ra. Eaha ïa ta ratou e hinaaro mau ra?” A taio i te Mataio 4:4 e a pûpû i te hoê haapiiraa Bibilia.

18. E nafea oe e faaohipa ˈi i te Ieremia 29:11 no te tamahanahana i te tahi atu?

18 Te vai ra anei te mau taata i to oe vahi o te mauiui ra no te hoê ati no tupu noa aˈenei? E nehenehe oe e haamata i ta oe aparauraa ma te parau atu: “Ua haere mai au i to fare no te faaite ia oe i te tahi tamahanahanaraa. (A taio i te Ieremia 29:11.) Te tapao ra anei oe i na mea e piti o ta te Atua e hinaaro ra no tatou? ‘Te hau’ e ‘te tiaturiraa.’ Mea oaoa ia ite e te hinaaro ra oia i te hoê oraraa maitai no tatou. E nafea râ?” A hiˈo i te haapiiraa e tano i roto i te buka rairai Parau apî oaoa.

19. A faataa na e nafea e faaohipa ˈi i te Apokalupo 14:6, 7 a paraparau ai e te taata faaroo.

19 Te ora ra anei oe i te hoê vahi mea rahi te taata faaroo? Mai te peu e e, e nehenehe oe e haamata i ta oe aparauraa ma te ani atu: “Ia paraparau te hoê melahi ia oe, e faaroo anei oe i ta ˈna e parau ia oe? (A taio i te Apokalupo 14:6, 7.) Te parau ra teie melahi ia ‘mǎtaˈu i te Atua.’ O teihea Atua ta ˈna e faahiti ra? ‘I tei hamani i te raˈi, e te fenua.’ O vai ïa?” A taio i te Salamo 124:8 o te na ô ra: “Tei te iˈoa o Iehova to tatou tauturu, o te hamani i te mau raˈi e te fenua nei.” E a faaite atu e e nehenehe ta oe e faataa ˈtu â o vai te Atua ra o Iehova.

20. (a) E nafea ia faaohipa i te Maseli 30:4 no te haapii i te hoê taata no nia i te iˈoa o te Atua? (b) Eaha te irava ta oe i faaohipa ma te manuïa i roto i ta oe taviniraa?

20 E nehenehe paha oe e haamata i ta oe aparauraa e te hoê taata apî ma te parau atu: “Te hinaaro nei au e taio atu i te hoê irava o te faahiti ra i te hoê uiraa faufaa roa. (A taio i te Maseli 30:4.) Aita e taata te nehenehe e rave i teie mau mea. Te faataa nei ïa teie irava i to tatou Atua poiete. E nafea tatou e ite ai o vai to ˈna iˈoa? E oaoa roa vau i te faaite atu ia oe i te reira i roto i te Bibilia.”

A FAAOHIPA I TE PUAI O TE PARAU A TE ATUA I ROTO I TA OE TAVINIRAA

21, 22. (a) E nafea te hoê irava o tei maiti-maitai-hia e taui ai i te oraraa o te hoê taata? (b) Eaha ta oe i faaoti papu i te rave i roto i ta oe taviniraa?

21 Eita tatou e ite eaha te huru o te taata a taio ai i te hoê irava o tei maiti-maitai-hia. Ei hiˈoraa, i Auteralia, ua patoto e piti Ite no Iehova i te opani o te hoê vahine apî. Ua ani hoê o raua, “Ua ite anei oe o vai to te Atua iˈoa?” e ua taio aˈera i te Salamo 83:18. Te na ô ra te vahine: “Ua maere roa vau! I to raua vaiihoraa mai ia ˈu, ua haere au i te hoê vahi hooraa buka e 56 kilometera i te atea no te hiˈopoa i te tahi atu mau huriraa Bibilia e no te imi i te iˈoa i roto i te hoê titionare. I to ˈu papuraa e o Iehova te iˈoa o te Atua, feruri aˈera vau eaha ˈtu â ta ˈu i ore i ite.” Aita i maoro, ua haamata raua to ˈna apiti i te haapii i te Bibilia e i muri aˈe, ua bapetizohia raua.

Eita oe e ite eaha te huru o te taata a taio ai i te hoê irava o tei maiti-maitai-hia

22 Mea puai mau te Parau a te Atua no te taui i te oraraa o te taata. Ia taio te hoê taata i te Bibilia, e nehenehe oia e faatupu i te faaroo i te mau parau fafau a Iehova. E turai teie faaroo ia ˈna ia faaohipa i ta ˈna e haapii ra. (A taio i te Tesalonia 1, 2:13.) Mea puai aˈe te poroi Bibilia i te mau mea atoa ta tatou e nehenehe e parau. E faaoti papu anaˈe ïa e faaohipa ˈtu â i te Parau a te Atua i roto i ta tatou taviniraa. Mea ora te reira!

a E tapao te code QR tei haamanahia e te taiete Denso Wave Incorporated. No te ite atu â no nia i te code QR, a hiˈo i te A ara mai na! no Eperera 2013, api 16 (Farani).