Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faaroo i to Iehova reo i to mau haerea atoa

A faaroo i to Iehova reo i to mau haerea atoa

“E na to outou tariˈa e faaroo i te hoê reo i muri mai ia outou, i te na ôraa e, Teie te eˈa.”—ISA. 30:21.

1, 2. E nafea Iehova e paraparau ai i ta ˈna mau tavini?

 UA ARATAI Iehova i to ˈna nunaa i te roaraa o te tau. I tahito ra, ua faaohipa oia i te mau melahi, te mau orama e te mau moemoeâ no te faaite i te a muri aˈe aore ra no te horoa i te mau hopoia taa ê. (Num. 7:89; Ezk. 1:1; Dan. 2:19) I te tahi taime, ua maiti Iehova i te mau taata no te tia no ˈna e no te horoa i ta ˈna aratairaa. Noa ˈtu mea nafea te nunaa o Iehova i te fanaˈoraa i ta ˈna parau, ua haamaitaihia te feia o tei pee i ta ˈna mau faaueraa.

2 I teie mahana, te faaohipa ra Iehova i te Bibilia, to ˈna varua moˈa e te amuiraa no te aratai ia tatou. (Ohi. 9:31; 15:28; Tim. 2, 3:16, 17) Mea papu maitai ta ˈna aratairaa, mai te huru ra e te faaroo ra tatou ia ˈna ia parau mai: “Teie te eˈa: e na reira i te haere.” (Isa. 30:21) Te faaohipa atoa ra Iehova ia Iesu ia faaroo tatou i to ˈNa reo. Ua maiti oia ia Iesu no te aratai i te amuiraa maoti “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mat. 24:45) Mea faufaa ia pee maite tatou i teie aratairaa, no te mea ua taaihia to tatou ora mure ore i te reira.—Heb. 5:9.

3. Eaha te nehenehe e haafifi ia tatou ia auraro maite ia Iehova? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

3 Ua ite Satani e e faaora ta Iehova aratairaa ia tatou. E tamata ïa oia i te haafariu ê ia tatou. Eita atoa paha to tatou aau tia ore e hinaaro e auraro maite ia Iehova. (Ier. 17:9) E hiˈo mai tatou i roto i teie tumu parau e nafea ia na nia ˈˈe i teie mau fifi no te faaroo i to te Atua reo. E hiˈo atoa mai tatou e nafea te faarooraa ia Iehova e te paraparauraa ia ˈna na roto i te pure e tauturu mai ai ia vai piri noa ia ˈna noa ˈtu eaha te tupu.

EIAHA E TOPA I ROTO I TE MAREI A SATANI

4. E nafea Satani e tamata ˈi i te ohipa i nia i te huru feruriraa o te taata?

4 Te tamata nei Satani i te ohipa i nia i te huru feruriraa o te taata ma te faaohipa i te parau haavare e manaˈo haavarevare. (A taio i te Ioane 1, 5:19.) E haaparare te mau vea, buka, papai, radio, afata teata e te Internet i te haamaramaramaraa na te ao atoa. Mea faufaa vetahi mau haamaramaramaraa. Tera râ, e pinepine te reira i te paturu i te haerea o te ore e tuati i ta Iehova mau ture aveia. (Ier. 2:13) Ei hiˈoraa, e parau paha ratou e e ere i te mea ino te faaipoiporaa tane tane e vahine vahine. Ua aratai te reira i te taata e rave rahi ia manaˈo e mea etaeta mau ta te Bibilia e parau ra no nia i te peu mahu.—Kor. 1, 6:9, 10.

5. E nafea ia ore te mau manaˈo haavarevare no ǒ mai ia Satani ia ohipa i nia ia tatou?

5 E nafea te taata o te hinaaro ra i te mau ture aveia a Iehova ia ore te mau manaˈo haavarevare no ǒ mai ia Satani ia ohipa i nia ia ratou? E nafea ratou e ite ai eaha te mea maitai e eaha te mea ino? Te parau ra te Bibilia ‘ia faaau i te haerea i ta te Atua ra parau.’ (Sal. 119:9) E tauturu mai te Parau papaihia a te Atua ia ite eaha te parau mau e eaha te parau haavare. (Mas. 23:23) Ua na ô Iesu e mea faufaa no tatou ‘te mau mea atoa i parauhia e te Atua.’ (Mat. 4:4) Mea faufaa ia haapii i te faaohipa i te mau aratairaa ta Iehova e horoa maira i roto i te Bibilia. Ei hiˈoraa, hou a papaihia ˈi te ture no nia i te faaturi, ua ite o Iosepha e e hara o ˈna i te Atua ia taoto o ˈna i te vahine a Potiphara. Aita roa ˈtu oia i manaˈo noa ˈˈe e faaroo ore ia Iehova. (A taio i te Genese 39:7-9.) Noa ˈtu e ua tamau noa te vahine a Potiphara i te onoono ia ˈna, ua maiti Iosepha i te faaroo i to Iehova reo, eiaha râ to tera vahine. I teie mahana, e mea tia ia faaroo atoa tatou i to Iehova reo, eiaha te maniania tamau o te mau manaˈo haavarevare no ǒ mai ia Satani.

6, 7. Eaha te mea tia ia rave tatou no te ore e pee i te aˈoraa ino a Satani?

6 Ua î te ao i te haapiiraa faaroo tuati ore e mea rahi te taata te manaˈo ra e mea fifi ia ite i te haapaoraa mau. Tera râ, ia ineine tatou i te faaroo ia Iehova, e imi oia i te ravea ia itehia ia tatou te parau mau. Na tatou e faaoti o vai ta tatou e faaroo. Mea fifi roa ia faaroo e piti reo i te hoê â taime. Mai te mamoe o te ite i te reo o to ratou tiai mamoe, e mea titauhia ia ite tatou i to Iesu reo, o ˈna hoi ta Iehova i maiti ei tiai no tatou.—A taio i te Ioane 10:3-5.

7 Ua parau Iesu: “E ara i ta outou e faaroo nei.” (Mar. 4:24) Mea tia e mea papu ta Iehova aratairaa. E titauhia râ ia faaite i te hoê haerea e tano ia nehenehe tatou e farii i ta ˈna e parau ra. Ia ore tatou e vai ara, e nehenehe tatou e faaroo i ta Satani aˈoraa ino eiaha râ i te aratairaa î i te here a te Atua. Eiaha roa ˈtu e vaiiho i te mau himene, hohoˈa taviri, porotarama teata, buka, hoa, taata haapii e feia faahua ite a te ao ia faatere i to oe oraraa!—Kol. 2:8.

Ia ore tatou e vai ara, e nehenehe tatou e faaroo i ta Satani aˈoraa ino eiaha râ i te aratairaa î i te here a te Atua

8. (a) E hinaaro Satani e faahema ia tatou. E nafea to tatou iho aau e faaohie ai i ta ˈna ohipa? (b) Eaha te tupu ia ore tatou e tâuˈa i te mau tapao faaararaa?

8 Ua ite Satani e e taata hara tatou. E riro paha ei mea fifi roa ia vai taiva ore ia Iehova ia tamata Satani i te faahema mai e to tatou iho mau paruparu. (Ioa. 8:44-47) Ei hiˈoraa, ua faaea paha tatou i te pure, ua faaiti roa mai i ta tatou taviniraa aore ra ua haamata tatou i te mairi i te mau putuputuraa. E tapao teie o te faaara mai eaha to roto i to tatou aau e mea atâta ia ore e tâuˈa i te reira. Ma te ore e haapao, e nehenehe tatou e faaea mǎrû noa i te faaroo i to Iehova reo. I te pae hopea, e pee paha tatou i to tatou mau hinaaro a rave atu ai i te tahi mea ino o ta tatou i ore roa ˈtu i manaˈo e rave. (Roma 7:15) E nehenehe râ e ape i teie hape peapea mau ma te vai ara i te mau tapao faaararaa e ma te faaafaro oioi i te reira. Ia faaroo maite tatou i to Iehova reo, eita roa ˈtu tatou e faaroo i te tahi noa ˈˈe manaˈo apotata.—Mas. 11:9.

9. No te aha mea faufaa roa ˈi ia ite oioi i to tatou mau hinaaro tia ore?

9 E maˈi rahi anaˈe to te hoê taata, e nehenehe oia e ora mai ia ite oioi oia eaha to ˈna maˈi. Oia atoa, ia ite tatou e e hinaaro tia ore to tatou, e mea tia ia ohipa oioi hou a ‘riro ai ei tîtî na Satani i to ˈna ra hinaaro.’ (Tim. 2, 2:26) Eaha te rave a ite ai e ua vaiiho tatou i to tatou mau manaˈo e hinaaro ia faaatea ê mai i ta Iehova e titau maira? E mea tia ia hoˈi oioi tatou ia ˈna ra, ia ani i ta ˈna aratairaa e ia pee i te reira. (Isa. 44:22) E nehenehe râ te faahopearaa o te tahi mau hape e faatupu i te mauiui rahi, i muri aˈe atoa i te hoˈiraa mai ia Iehova ra. Mea maitai mau aˈe ia tuu noa ia Iehova na mua roa i roto i to tatou oraraa.

E nafea te haamori-tamau-raa ia Iehova e paruru ai ia oe i te haavare a Satani? (A hiˈo i na paratarafa 4-9)

A PATOI I TE TEOTEO E TE NOUNOU

10, 11. (a) Eaha te tahi mau tapao o te teoteo? (b) Eaha te haapiiraa e huti mai i te orureraa hau a Kora, Datana e Abirama?

10 E farii anaˈe e e nehenehe to tatou aau e faaatea ê ia tatou ia Iehova. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e riro mai ei taata teoteo aore ra nounou a rave atu ai i te mau hape ino mau. E manaˈo paha te hoê taata teoteo e mea taa ê oia e e nehenehe ta ˈna e rave i ta ˈna e hinaaro. E manaˈo atoa paha oia e aita ta te taata e parau i nia ia ˈna, oia atoa to ˈna mau hoa Kerisetiano, te mau matahiapo aore ra te faanahonahoraa. E atea roa paha ïa oia ia Iehova no te faaroo maitai i to ˈNa reo.

11 Ua faatoroa Iehova ia Mose raua Aarona no te aratai ia Iseraela na roto i te medebara. Ua orure hau râ o Kora, Datana e Abirama. No to ratou teoteo, ua hinaaro ratou e haamori ia Iehova mai ta ratou iho i hinaaro. Ua aha Iehova? Ua haapohe oia i te feia orure hau. (Num. 26:8-10) E huti mai tatou i te hoê haapiiraa faufaa i teie hiˈoraa. E ati te feia e orure hau ia Iehova. Te parau ra te Bibilia e e ati to muri mai i te teoteo.—Mas. 16:18; Isa. 13:11.

12, 13. (a) A faataa na e nafea te nounou e aratai ai i te ati. (b) A faataa na e nafea te nounou e rahi oioi mai ai ia ore tatou e haapao.

12 Mea atâta atoa te nounou. E manaˈo pinepine te hoê taata nounou e e ere ta Iehova aratairaa no ˈna. E manaˈo paha oia e e nehenehe ta ˈna e rave i te mau mea e ere na ˈna. Ua faaora te peropheta a te Atua ra o Elia i te lepera o Naamana, te raatira rahi o te nuu no Arama. No to Naamana oaoa, ua horoa oia i te moni e te ahu na Elia. Ua patoi râ o ˈna. Area râ o Gehazi, te tavini a Elia, ua hinaaro e ua nounou oia i tera mau ô. Ma te ore e parau ia Elia, ua tapapa oia ia Naamana e ua parau i te parau haavare ia horoa ˈtu Naamana i te mau ô na ˈna. Eaha tei tupu i nia i te taata nounou ra o Gehazi? Ua roohia oia i te lepera!—Arii 2, 5:20-27.

E nehenehe te nounou noa ˈtu e e hinaaro iti haihai te reira i te omuaraa e rahi oioi mai a faaino atu ai i to tatou oraraa

13 Ia ore tatou e haapao, e nehenehe te nounou noa ˈtu e e hinaaro iti haihai te reira i te omuaraa e rahi oioi mai a faaino atu ai i to tatou oraraa. Mea papu maitai te reira i roto i te aamu o Akana. Ua parau oia: “Hiˈo ihora vau i te hoê ahu Babulonia maitai ra, i roto i taua mau taoˈa no te pau ra, e na sekela ario e piti hanere, e te hoê maa auro e pae ahuru sekela ia faito, nounou aˈera vau i te reira e ua rave ihora vau.” E mea tia ia tinai Akana i to ˈna mau hinaaro tia ore. Aita roa ˈtu râ oia i na reira e ua eiâ i te mau taoˈa ta ˈna i huna i raro aˈe i to ˈna fare ie. Ua rave râ Iehova i te hoê faanahoraa ia ite te taata atoa i te hara a Akana, e i tera iho â mahana, ua pehihia te taata eiâ e to ˈna utuafare i te ofai e ua pohe. (Ios. 7:11, 21, 24, 25) E nehenehe tatou taitahi e riro ei taata nounou mai ia Akana. No reira, e mea tia ia ‘ara i te nounou.’ (Luka 12:15) E ô atoa te faaturi i roto i te ohipa nounou. Noa ˈtu e i te tahi mau taime e manaˈo tano ore to tatou, mea faufaa roa ia haavî i to tatou feruriraa ia ore te mau hinaaro tia ore e turai ia tatou ia hara.—A taio i te Iakobo 1:14, 15.

14. Ia aha ia hinaaro tatou e rave i te tahi ohipa tia ore no te teoteo aore ra te nounou?

14 E nehenehe te teoteo e te nounou e aratai i te ati. E tauturu mai te feruriraa i te mau faahopearaa o te tahi ohipa tia ore ia faaroo noa i to Iehova reo. (Deut. 32:29) I roto i te Bibilia, te faaite maira Iehova i te mau haamaitairaa ia rave i te mea maitai e te mau faahopearaa ia rave i te ohipa ino. Ia hinaaro tatou e rave i te tahi ohipa tia ore no te teoteo aore ra te nounou, e haerea paari ia feruri i to te reira faahopearaa i nia ia tatou, i to tatou feia herehia e i to tatou taairaa e o Iehova.

A TAMAU I TE APARAU IA IEHOVA

15. Eaha ta tatou e haapii mai i te hiˈoraa o Iesu?

15 Te hinaaro ra Iehova i te hoê oraraa oaoa no tatou. (Sal. 1:1-3) E horoa oia i te aratairaa tia no tatou i te taime tano. (A taio i te Hebera 4:16.) Noa ˈtu e mea tia roa o Iesu, ua titauhia ia aparau tamau oia ia Iehova. Ua pure Iesu ma te tuutuu ore. Ua turu e ua aratai Iehova ia Iesu ma te mau ravea faahiahia. Ua tono oia i te mau melahi no te haapao ia ˈna, ua horoa ˈtu i te varua moˈa e ua aratai ia ˈna ia maiti i na aposetolo 12. Ua paraparau atoa Iehova mai te raˈi mai no te faaite e ua turu e ua farii oia ia Iesu. (Mat. 3:17; 17:5; Mar. 1:12, 13; Luka 6:12, 13; Ioa. 12:28) Mai ia Iesu, e titauhia ia pure atoa tatou ma te tuutuu ore e ma to tatou aau atoa. (Sal. 62:7, 8; Heb. 5:7) E tauturu mai te pure ia vai piri noa ia Iehova e ia faaite i te hoê haerea o te faahanahana ia ˈna.

Noa ˈtu e mea tia roa o Iesu, ua pure oia ma te tuutuu ore

16. E nafea Iehova e tauturu ai ia tatou ia faaroo i to ˈna reo?

16 Eita Iehova e mârô ia tatou ia pee i ta ˈna aˈoraa, e imi râ oia i te ravea ia ite ohie ia tatou te reira. E ani anaˈe i to ˈna varua moˈa no te aratai ia tatou e e horoa mai oia i te reira ma te pipiri ore. (A taio i te Luka 11:10-13.) Te parau ra te Bibilia: “E ara i to outou faarooraa.” (Luka 8:18) Ei hiˈoraa, ia ani tatou ia Iehova i te tauturu ia ore e faaturi a tamau noa ˈi i te mataitai i te hohoˈa faufau aore ra te hohoˈa teata morare ore, te faaite nei tatou e aita tatou e hinaaro mau ra i ta ˈna tauturu. No te fanaˈo i ta ˈna tauturu, mea faufaa ia haere i te vahi tei reira te varua o Iehova, mai i ta tatou mau putuputuraa. E rave rahi tavini a Iehova tei ape i te ati ma te faaroo ia Iehova i ta tatou mau putuputuraa. I to ratou taaraa e te rahi maira te tahi hinaaro tia ore, ua faaafaro ratou i te fifi.—Sal. 73:12-17; 143:10.

A TAMAU I TE FAAROO MAITE I TO IEHOVA REO

17. No te aha mea atâta ˈi ia tiaturi ia tatou iho?

17 Te ite ra tatou i te hoê haapiiraa faufaa i te hiˈoraa o te arii Davida no Iseraela. A tiaturi ai oia ia Iehova, ua nehenehe Davida e rave i te mau mea rarahi. I to ˈna apîraa, ua haapohe oia i te aito Golia. I muri aˈe, ua riro mai Davida ei faehau e i muri iho ei arii. Ta ˈna ohipa, o te parururaa e te raveraa ïa i te mau faaotiraa maitai no te nunaa Iseraela. I to ˈna râ haamataraa i te tiaturi ia ˈna iho, ua haavarehia oia e to ˈna aau. Ua hara oia e o Base-seba e ua haapohe atoa i ta ˈna tane. Tera râ, i to Iehova aˈoraa ia Davida, ua faaroo oia ma te haehaa, ua faˈi oia i ta ˈna mau hara e ua riro faahou mai oia ei hoa no Iehova.—Sal. 51:4, 6, 10, 11.

18. Eaha te tauturu ia tatou ia faaroo noa i to Iehova reo?

18 I roto i te Korinetia 1, 10:12, te haapii ra tatou ia ore roa ˈtu e tiaturi ia tatou iho. Te haapapu maira te Bibilia e eita ta tatou e nehenehe e aratai ia tatou iho. E pee hoi tatou i te pae hopea i to Iehova reo aore ra i to Satani reo. (Ier. 10:23) Mea faufaa roa ia pure tatou ma te tuutuu ore e ia pee i te aratairaa a te varua moˈa. Oia mau, e faaroo maite noa anaˈe i to Iehova reo.