Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te fanaˈo ra anei oe i te “maa i te hora mau”?

Te fanaˈo ra anei oe i te “maa i te hora mau”?

TE ORA nei tatou i te tau fifi roa ˈˈe o te tuatapaparaa. (Tim. 2, 3:1-5) I te mau mahana atoa, te tamata-noa-hia ra to tatou here ia Iehova e to tatou auraro i ta ˈna mau ture aveia tia. Ua ite Iesu e e tau fifi teie, no reira oia i fafau ai i ta ˈna mau pǐpǐ e e horoa oia i te faaitoitoraa ta ratou e hinaaro no te tapea i te paari e tae roa ˈtu i te hopea. (Mat. 24:3, 13; 28:20) No te horoa i tera tauturu, ua maiti Iesu i te hoê tavini haapao maitai no te horoa i te maa pae varua i te hora mau.—Mat. 24:45, 46.

I 1919, ua faatoroahia te tavini haapao maitai. Mai reira mai, ua horoa te tavini i te maa pae varua na roto e rave rahi reo na te nunaa o te Atua. (Mat. 24:14; Apo. 22:17) Tera râ, e ere hoê â rahiraa papai Bibilia e vai ra na roto i te mau reo atoa. E ere pauroa te fanaˈo ra i ta tatou mau papai i nia i te roro uira. Ei hiˈoraa, aita e rave rahi e nehenehe e mataitai i te mau video aore ra i te mau tumu parau o tei tuuhia i nia noa i te jw.org. Te auraa anei ïa e aita te tahi mau Kerisetiano e fanaˈo ra i te maa pae varua atoa e hinaarohia? No te ite i te pahonoraa, e hiˈopoa anaˈe e maha uiraa faufaa.

1. Eaha te tuhaa faufaa o te maa ta Iehova e horoa ra?

I to Satani faahemaraa ia Iesu ia taui i te mau ofai ei pane, ua parau Iesu: “E ore te taata e ora i te maa anaˈe ra, i te mau mea atoa râ i haapaohia e te Atua.” (Mat. 4:3, 4) Tei roto i te Bibilia te mau parau a Iehova. (Pet. 2, 1:20, 21) O te Bibilia ïa te tuhaa faufaa o ta tatou maa pae varua.—Tim. 2, 3:16, 17.

Ua horoa mai te faanahonahoraa a Iehova i te Huriraa o te ao apî o te mau Papai moˈa. Te vai ra teie huriraa i roto i to ˈna taatoaraa aore ra hoê noa tuhaa na roto hau atu 120 reo. E te rahi noa ˈtura teie numera i te mau matahiti atoa. Taa ê atu i te Huriraa o te ao apî, te vai ra e miria papai o te tahi atu mau huriraa Bibilia na roto e tausani reo. Te tuati ra teie tupuraa i to te Atua hinaaro i “te taata atoa ia ora, e ia noaa te ite i te parau mau.” (Tim. 1, 2:3, 4) Ua ite Iehova eaha to roto i te aau o te taata atoa. Ua papu ïa ia tatou e e faatae oia i te feia e faaroo e e haapao i ta ˈna parau i ta ˈna faanahonahoraa e e horoa oia i te maa pae varua na ratou.—Mat. 5:6; Luka 11:28; Ioa. 6:44; 10:14; Heb. 4:13.

2. Eaha te tuhaa o ta tatou mau papai i roto i te horoaraa i te maa pae varua?

No te haapaari i te faaroo, eita e navai ia taio noa i te Bibilia. E mea tia atoa râ ia taa i te reira e ia faaohipa i ta tatou e haapii maira. (Iak. 1:22-25) O tei titauhia ïa ia rave te hoê tane Etiopia o te senekele matamua. I to Philipa haapii evanelia iteraa i teie taata e taio ra i te Parau a te Atua, ua ani Philipa ia ˈna: “Te ite na oe i ta oe e taio na? Ua parau maira oia, Eaha vau e ite ai, ahiri e taata te faaite mai ia ˈu ra?” (Ohi. 8:26-31) Tauturu atura Philipa i tera taata ia taa i ta ˈna e taio ra. Ua putapû roa oia i ta ˈna i faaroo e ua faaoti e bapetizo ia ˈna. (Ohi. 8:32-38) I teie atoa mahana, ua tauturu mai ta tatou mau papai ia taa i te parau mau e itehia i roto i te Parau a te Atua. E ohipa te mea ta tatou e taio ra i nia i to tatou mau huru aau e e turai mai te reira ia faaohipa i ta tatou e haapii maira.—Kol. 1:9, 10.

Ei tavini a Iehova, mea rahi roa te mea maitai ta ta tatou mau papai e horoa maira no te “amu” e no te “inu.” (Isa. 65:13) Ei hiˈoraa, te vai ra Te Pare Tiairaa na roto e 210 reo. Te faataa ra te reira i te parau tohu, te tauturu maira ia taa i te pue parau mau faufaa e te turai ra ia tatou ia ora ia au i te mau aratairaa a te Atua. Te vai ra te A ara mai na! na roto 100 aˈe reo. Te tauturu maira te reira ia ite atu â no nia i te mau mea nehenehe ta Iehova i poiete. E te haapii atoa maira te reira e nafea ia faaohipa i te mau aˈoraa Bibilia. (Mas. 3:21-23; Roma 1:20) Te horoa nei te tavini haapao maitai i te mau papai tei niuhia i nia i te Parau a te Atua na roto hau atu e 680 reo! Te rave ra anei oe i te taime no te taio i te Bibilia i te mau mahana atoa? Te taio atoa ra anei oe i te mau vea apî taitahi e te mau papai apî atoa e vai ra na roto i to oe reo?

Te horoa atoa ra te faanahonahoraa a Iehova i te mau tino parau no te mau oreroraa parau o te horoahia i ta tatou mau putuputuraa e tairururaa. Te haafaufaa ra anei oe i te mau oreroraa parau, aamu hautihia, faahiˈoraa e uiuiraa manaˈo e ravehia ra? Mea papu, te horoa maira Iehova e rave rahi maa pae varua!—Isa. 25:6.

3. Mai te peu e aita te mau papai atoa na roto i to oe reo, te auraa anei ïa e aita e navai ra ta oe maa pae varua?

E ere! Eiaha tatou e maere ia fanaˈo vetahi mau Kerisetiano i te maa pae varua rahi aˈe i te tahi atu. No te aha? A rave na i te hiˈoraa o te mau aposetolo. I te tau o Iesu, ua fanaˈo ratou i te faaueraa rahi aˈe i te tahi atu mau pǐpǐ i te senekele matamua. (Mar. 4:10; 9:35-37) Noa ˈtu râ, ua fanaˈo te tahi atu mau pǐpǐ i te maa pae varua ta ratou i hinaaro.—Eph. 4:20-24; Pet. 1, 1:8.

Mea maitai ia haamanaˈo e aita te mau mea atoa ta Iesu i parau e i rave i te fenua i papaihia i roto i te Bibilia. Ua papai te aposetolo Ioane: “Rave rahi â ta Iesu peu [aore ra ohipa] i rave, ahiri i hope atoa i te papaihia, te manaˈo nei au, e ore e tia i to te ao atoa nei ia farii mai i taua mau buka ra, ahiri i papaihia.” (Ioa. 21:25) Mea rahi aˈe haamaramaramaraa ta te mau Kerisetiano o te senekele matamua no nia ia Iesu i ta tatou e fanaˈo ra. Noa ˈtu râ, aita tatou i erehia. No te aha? Ua imi Iehova i te ravea ia navai to tatou ite no nia i to tatou Fatu ra ia Iesu ia nehenehe tatou e pee i to ˈna hiˈoraa.—Pet. 1, 2:21.

A feruri atoa na i te mau rata o ta te mau aposetolo i hapono i te mau amuiraa i te senekele matamua. Aita te hoê rata papaihia e Paulo i tuuhia i roto i te Bibilia. (Kol. 4:16) Te auraa anei e aita e navai ra te maa pae varua no te mea aita tera rata? E ere. Ua ite Iehova eaha ta tatou e hinaaro mau ra e ua horoa mai o ˈna i tei navai ia vai piri noa to tatou taairaa e o ˈna.—Mat. 6:8.

Ua ite Iehova eaha ta tatou e hinaaro mau ra e ua horoa mai o ˈna i tei navai ia vai piri noa to tatou taairaa e o ˈna

Te fanaˈo nei vetahi i roto i te nunaa o Iehova i te maa pae varua e rave rahi. Teie râ, peneiaˈe mea iti roa te papai e vai ra i roto i to oe reo. Mai te peu e tera iho â, a haamanaˈo e te haapao ra Iehova ia oe. A haapii i te mau papai ta oe e fanaˈo ra e a apiti i te mau putuputuraa na roto i te reo ta oe e taa ra. Ma te na reira, e piri noa to oe taairaa e o Iehova.—Sal. 1:2; Heb. 10:24, 25.

4. Mai te peu e eita ta oe e nehenehe e fanaˈo i tei piahia i nia jw.org, e paruparu anei to oe faaroo?

Ua piahia te mau vea e te tahi atu mau papai i nia i ta tatou reni Internet. I nia i tera reni, te vai atoa ra te haamaramaramaraa o te tauturu i te feia faaipoipo, te metua, te taurearea e te tamarii apî. E maitai mai te mau utuafare ia faaohipa ratou i te reira no ta ratou haamoriraa utuafare. Te vai ra i nia i ta tatou reni te mau haapotoraa no nia i te mau porotarama taa ê, mai te horoaraa i te mau parau tuite Gileada e te rururaa matahiti. Oia atoa te mau parau apî no nia i te mau ati natura e te mau haavaraa o te haafifi i to Iehova nunaa. (Pet. 1, 5:8, 9) Hau atu â, e mauhaa faufaa roa te reni Internet no ta tatou ohipa pororaa. E nehenehe te parau apî oaoa e parare i te mau fenua i reira ta tatou ohipa pororaa e haafifihia ra aore ra e opanihia ra.

E nehenehe râ oe e vai aueue ore noa i roto i te parau mau noa ˈtu e aita ta oe e nehenehe e haere i nia i ta tatou reni Internet. Ua horoa te tavini i te papai neneihia e navai ia fanaˈo te mau Kerisetiano atoa i te maa pae varua e hinaarohia. Eiaha ïa e manaˈo e e mea tia ia hoo mai oe i te hoê taihaa roro uira no te haere i nia jw.org. Ua rave vetahi i te mau faanahoraa no te nenei i te tahi mau tumu parau e vai ra i nia i ta tatou reni no te feia ta ratou i matau aita ta ratou e Internet. Aita râ e titauhia ra ia na reira te mau amuiraa.

Te mauruuru rahi nei tatou ia Iesu no te horoaraa, mai ta ˈna i fafau, i ta tatou i hinaaro ia vai puai noa i te pae varua. Ia papu atu â ia tatou e e tamau Iehova i te horoa i te maa pae varua i te hora mau e tae roa i te hopea o teie ao ino.