Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua ite anei oe?

Ua ite anei oe?

I te tau o Iesu, e horoahia te mau ô i te hiero. Mea nafea?

Tei roto te piha vairaa taoˈa o te hiero i te Aua o te mau vahine. Te parau ra te hoê buka: “Te vai ra te mau pou e haaati ra i tera vahi. E i pihaiiho i te patu te itehia ra na ahuru ma toru vairaa taoˈa, aore ra ‘pu,’ i reira e tuuhia ˈi te mau ô.”—Te hiero: te taviniraa e te mau ohipa i roto (Beretane).

I parauhia na tera vairaa e e pu no te mea mea ǒaǒa te niaraa e mea aano te raroraa. No te ô taa ê te vairaa taoˈa taitahi e e faaohipahia te moni i tuuhia i roto no te ohipa taa maitai. Tei roto Iesu i te Aua o te mau vahine i to ˈna hiˈoraa i te taata e rave rahi, oia atoa te hoê vahine ivi taoˈa ore, ia tuu i ta ratou mau ô.—Luka 21:1, 2.

Ua faataahia e piti vairaa taoˈa no te tute o te hiero, hoê no tera matahiti e hoê no te matahiti i mairi. E tuuhia te moni titauhia no te uupa i roto i te vairaa taoˈa 3, no te uuairao i roto i te 4, no te raau i roto i te 5, no te mea noˈanoˈa i roto i te 6 e no te farii auro i roto i te 7. Mai te peu e ua tuu te hoê taata i te hiti i te moni rahi aˈe i tei titauhia no te ô, e tuu oia i te moni toe i roto i te tahi atu vairaa taoˈa. Te vairaa taoˈa 8, no te moni toe ïa o te tusia no te hara. Te vairaa taoˈa 9 e tae atu i te 12, no te moni toe ïa o te mau tusia taraehara, tusia manu, tusia a te mau Nazira e tusia a te mau lepera. E te vairaa taoˈa 13, no te mau ô horoa noa ïa.

E nehenehe anei e tiaturi i te taata papai Bibilia ra o Luka?

Ua papai o Luka i te Evanelia o te amo ra i to ˈna iˈoa e i te buka Ohipa a te mau Aposetolo. Ua parau o Luka e “ua itea-papu-hia e [ana] te mau parau atoa mai te matamua mai â,” ua patoi râ te mau aivanaa i ta ˈna e faatia ra. (Luka 1:3) E nehenehe anei e tiaturi ia ˈna?

Te faataa ra o Luka i te mau tupuraa o te nehenehe e hiˈopoahia. Ei hiˈoraa, i roto i te reo tumu, ua faaohipa oia i te tahi mau tiaraa iˈoa tano, matau-ore-hia râ, no te mau tia faatere o te mau tuhaa fenua Roma: feia toroa no Philipi, feia haava o te oire no Tesalonia e taata mana o Ephesia. (Ohi. 16:20; 17:6; 19:31) Ua faataa o Luka ia Heroda Anitipa mai te teterareha, aore ra taata faatere i te mataeinaa, e o Serigio Paulo mai te tiaau no Kupero.—Ohi. 13:1, 7.

Ua faaohipa Luka i te mau tiaraa iˈoa tano iho â. Mea faahiahia te reira no te mea ia taui te tiaraa o te hoê tuhaa fenua Roma, e taui atoa te tiaraa iˈoa o to ˈna taata faatere. Te parau ra te aivanaa Bibilia Bruce Metzger: “I roto i te buka Ohipa, ua tano iho â te faahitiraa taitahi i te vahi e i te tau.” E no te aivanaa ra o William Ramsay, “e taata tuatapapa aamu faahiahia roa o Luka.”