Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te hoê ô maere mau no Tapone

Te hoê ô maere mau no Tapone

I TE hoê putuputuraa taa ê i Nagoya (Tapone) i te 28 no Eperera 2013, ua faatae Anthony Morris o te Tino aratai i te hoê parau faaite faahiahia mau: Ua matara mai te hoê papai apî na roto i te reo Tapone, oia hoi Te Bibilia: Te evanelia a Mataio. Ua hau atu i te 210 000 taata tei putuputu i roto i te piha aore ra tei ite i te reira maoti te Internet. I muri iho i teie parau faaite, aita te taata i faaea oioi i te popou no te faaite i to ratou oaoa.

Ua ravehia teie evanelia a Mataio i roto i te Huriraa o te ao apî. Mea otahi râ teie buka 128 api. Ua faataa te taeae Morris e ua faanahohia teie buka no te tauturu i te taata i roto i te tuhaa fenua reo Tapone. Eaha te mea taa ê e teie buka? No te aha mea faufaa ˈi te reira? E eaha te manaˈo o te taata?

EAHA TE MEA TAA Ê I ROTO I TEIE BUKA?

E nehenehe te mau reta Tapone e papaihia mai nia mai a haere mai ai i raro. Aore ra mai te pae atau i te pae aui mai i roto i te papai e rave rahi, ta tatou atoa. Ua maere râ te taata e rave rahi i te huru papairaa o te buka Mataio, ua papaihia hoi te reira mai nia mai a haere mai ai i raro, mai i roto i te papai Tapone e rave rahi. Mea ohie aˈe no te Tapone e rave rahi ia taio mai tera anaˈe te huru papairaa. E te mau upoo parau i nia aˈe i te api, ua tuuhia ïa i roto i te mau pene ei upoo parau iti no te tauturu i te feia taio ia ite maitai i te mau manaˈo faufaa.

Ua haamata oioi te mau taeae e tuahine i Tapone i te taio i te buka Mataio. Ua parau te hoê tuahine e 80 tiahapa matahiti: “Ua taio aˈena vau i te buka Mataio e rave rahi taime, ua tauturu mai râ teie huru papairaa e te mau upoo parau iti ia taa ˈtu â i te Aˈoraa i nia i te mouˈa.” Ua papai te hoê tuahine apî: “Ua taio vau i te buka Mataio hoê noa haereraa. Ua matau vau i te taio mai te pae atau i te pae aui, mea au aˈe râ na te Tapone e rave rahi ia taio mai nia mai a haere mai ai i raro.”

NO TE TUHAA FENUA TAPONE IHO Â

No te aha mea faufaa ˈi teie buka Bibilia i roto i te tuhaa fenua Tapone? Noa ˈtu e aita te Tapone e rave rahi i ite rahi roa no nia i te Bibilia, ua ineine ratou i te taio i te reira. E nehenehe e rave rahi, tei ore i ite aˈenei i te hoê Bibilia, e fanaˈo e e taio i te hoê tuhaa.

No te aha i maitihia ˈi te buka Mataio? A faaroo ai i te taˈo “Bibilia,” e manaˈo te rahiraa o te Tapone ia Iesu Mesia. Ua maitihia ïa te buka a Mataio no te mea te faatia ra te reira i te opu fetii e te fanauraa o Iesu, i ta ˈna Aˈoraa tuiroo i nia i te mouˈa e i ta ˈna parau tohu faahiahia no nia i te mau mahana hopea. E tumu parau teie ta te Tapone e rave rahi e anaanatae ra.

Ua haamata te feia poro i Tapone i te pûpû ma te itoito rahi i teie buka apî i tera e tera fare e i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei. Ua papai te hoê tuahine: “E nehenehe atu â vau e pûpû i te Parau a te Atua i te taata i roto i ta matou tuhaa fenua. Inaha, ua tia ia ˈu ia pûpû i te hoê buka Mataio i te taperaa mahana iho â a tupu ai te putuputuraa taa ê!”

EAHA TA TE TAATA I PARAU?

E nafea te feia poro e pûpû ai i teie buka apî? Ua ite te Tapone e rave rahi i te mau parau mai “te uputa pirihao,” “poe e paruhia ˈtu i te puaa” e “eiaha e tapitapi i to ananahi.” (Mat. 6:34; 7:6, 13) Ua maere ratou i te haapii e na Iesu Mesia i faahiti i teie mau parau. A ite ai i te reira i roto i te Mataio, mea rahi te parau: “Ua hinaaro noa iho â vau e taio i te Bibilia hoê aˈe taime.”

A hoˈi ai e hiˈo i te feia tei farii i te buka Mataio, e pinepine te taata i te parau e ua taio oioi ratou i te reira, te tahi tuhaa aore ra te taatoaraa. Ua parau te hoê tane e 60 tiahapa matahiti i te hoê taata poro: “Ua taio vau i te reira e rave rahi taime e ua tamahanahanahia vau. Ee, a haapii mai na ia ˈu i te Bibilia.”

E pûpû-atoa-hia te buka Mataio i roto i te pororaa. A poro ai, ua horoa te hoê Ite no Iehova i ta ˈna e-mail i te hoê vahine apî tei farii i te buka. Hoê hora i muri iho, ua papai teie vahine i te tuahine ma te parau e ua taio o ˈna i te hoê tuhaa o te buka e te hinaaro ra o ˈna e ite atu â. Hoê hebedoma i muri iho, ua fanaˈo teie vahine i ta ˈna haapiiraa Bibilia matamua e aita i maoro, ua haere i te mau putuputuraa.

Ua hau atu i te 1 600 000 buka Mataio tei haponohia i te mau amuiraa i Tapone. I te mau avaˈe atoa, ua hau atu i te ahuru tausani papai ta te mau Ite e pûpû nei i te taata. Te faaite ra te omuaraa parau o teie buka i te manaˈo o te feia pia: “Te tiaturi mau nei matou e e anaanatae atu â outou i te Bibilia i muri aˈe i te taioraa i teie buka.”