Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Tapea i to oe itoito rahi no te taviniraa

Tapea i to oe itoito rahi no te taviniraa

O TE pororaa i te parau apî oaoa te ohipa faufaa roa ˈˈe e ravehia nei i te fenua. E fanaˈoraa taa ê mau ia riro ei tia no Iehova i roto i teie ohipa haapiiraa. I te tahi râ mau taime, mea fifi paha no te mau pionie e te feia poro ia tapea i to ratou itoito rahi no te taviniraa. No te aha?

Eaha te tauturu ia oe ia tapea i to oe itoito rahi no te taviniraa?

Te parau nei vetahi feia poro e aita ratou e paraparau rahi ra a poro ai i tera e tera fare, mea iti roa hoi te taata i te fare. E tei te fare anaˈe te taata, aita paha ratou e anaanatae ra i te poroi o te Basileia e e riri atoa mai vetahi. Area te tahi atu mau taata poro, no ta ratou tuhaa fenua rahi e te maitai mau, te feruri nei ïa e e nehenehe anei ta ratou e poro i te taata atoa. Te vai atoa ra vetahi e poro nei e rave rahi matahiti i teie nei e tei paruparu no te mea aitâ te hopea i tae mai atura.

E faaruru tatou i te mau fifi i roto i ta tatou taviniraa o te nehenehe e haaparuparu mai. Te ora nei tatou i roto i te hoê ao faaterehia e te “varua ino,” Satani te Diabolo. Ua ite ïa tatou e e ere i te mea ohie ia poro i te parau apî oaoa.—Ioa. 1, 5:19.

Noa ˈtu eaha te mau fifi ta oe i ite i roto i ta oe taviniraa, ia papu ia oe e e tauturu Iehova ia oe ia faaruru i te reira. E nafea râ e haapuai atu â ˈi i to oe itoito rahi no te taviniraa? E hiˈo anaˈe i te tahi mau manaˈo tauturu.

A TAUTURU I TE TAATA PORO APÎ

I te mau matahiti atoa, e tausani te bapetizohia ei Ite no Iehova. Mai te peu e no bapetizo-noa-hia ˈtura oe, mea rahi ta oe e nehenehe e haapii mai i te feia o te poro noa ra e rave rahi matahiti i teie nei. E mai te peu e mea maoro oe i te riroraa ei taata poro, e nehenehe anei oe e tauturu i te feia poro apî? E ite oe i te oaoa rahi a na reira ˈi.

Ua ite Iesu e e hinaaro ta ˈna mau pǐpǐ i te aratairaa no te riro ei taata haapii aravihi e ua faaite atu oia e nafea ia poro. (Luka 8:1) I teie mahana, te hinaaro nei te feia poro apî i te hoê â faaineineraa no te riro ei taata poro aravihi.

Eiaha tatou e manaˈo e i te mea e te haere ra te hoê taata poro i roto i te taviniraa, ua ite ïa o ˈna e nafea ia haapii i te tahi atu. E hinaaro o ˈna i te tauturu a te hoê taata poro mǎrû e te î i te here. E mea tia ia haapii te hoê taata poro aravihi ia ˈna e nafea (1) ia faaineine i ta ˈna e parau i te taata, (2) ia tauaparau, (3) ia pûpû i te papai, (4) ia hoˈi e farerei i te feia tei faaite i te anaanatae e (5) ia haamata i te hoê haapiiraa Bibilia. E aravihi mai teie taata poro apî ia hiˈo o ˈna e nafea te taata poro aravihi e haapii ai i te tahi atu a na reira atoa ˈtu ai. (Luka 6:40) E eita o ˈna e taiâ ia ite o ˈna e e tauturuhia o ˈna. Mea maitai atoa ia haapopou ia ˈna e ia horoa ˈtu i te tahi mau manaˈo tauturu.—Koh. 4:9, 10.

A TAUAPARAU E TO OE HOA PORORAA

I te tahi râ mau mahana, noa ˈtu ta tatou mau tutavaraa atoa, na to tatou hoa pororaa te mau tauaparauraa maitai aˈe. A haamanaˈo e ua tono “tatoopiti” Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ no te poro. (Luka 10:1) A ohipa amui ai, ua faaitoito ratou te tahi i te tahi. E taime maitai mau te ohiparaa e to tatou mau taeae e tuahine i roto i te taviniraa no te “mahanahana,” aore ra faaitoito, te tahi i te tahi.—Roma 1:12.

Eaha ta orua e nehenehe e paraparau? Ua ite anei hoê o orua i te hoê tupuraa faaitoito mau? Ua ite mai anei oe i te hoê haapiiraa anaanatae mau i roto i ta oe iho haapiiraa aore ra i ta outou haapiiraa utuafare? E manaˈo anei ta oe i faaroo i te putuputuraa tei faaitoito ia oe? I te tahi taime, e poro oe e te hoê taata poro ta oe i ore i matau maitai. E nehenehe oe e ani ia ˈna mea nafea o ˈna i te haereraa mai i roto i te parau mau. Eaha tei haapapu ia ˈna e tei roto o ˈna i te faanahonahoraa a Iehova? Eaha te mau haamaitairaa ta ˈna i ite? Peneiaˈe e nehenehe oe e faaite i ta oe. Mea maitai ta oe tuhaa fenua aore ra aita, ua riro te pororaa e te hoê apiti ei taime maitai no te tamau noa i te “faatupu i te maitai te tahi i te tahi.”—Tes. 1, 5:11.

A HAAMAITAI ATU Â I TA OE IHO HAAPIIRAA

No te tapea i te itoito rahi no te taviniraa, mea faufaa ia haamaitai atu â i ta tatou iho haapiiraa. Te pia nei “te tavini haapao maitai e te paari” i te mau haamaramaramaraa i nia i te mau tumu parau taa ê ta tatou e nehenehe e hiˈopoa. (Mat. 24:45) Teie te tahi tumu parau maitai no ta tatou iho haapiiraa: No te aha mea faufaa roa ˈi te ohipa pororaa? E ite oe i te tahi mau tumu i roto i te tumu parau tarenihia “ No te aha e tapea ˈi i to oe itoito rahi no te taviniraa?

A hiˈopoa i te mau manaˈo i roto i te tumu parau tarenihia. E tauturu te reira ia oe ia tamau i te poro ma te itoito rahi. I roto i ta oe iho haapiiraa, a papai i te tahi atu â mau tumu Bibilia e poro ai ma te itoito rahi. E a feruri maite i te reira. E puai atu â ïa to itoito rahi no te taviniraa.

A TAMATA I TE MEA APÎ

Te faahiti tamau nei te faanahonahoraa a Iehova i te mau ravea o te tauturu mai ia haamaitai atu â i ta tatou taviniraa. Ei hiˈoraa, hau atu i te pororaa i tera e tera fare, e nehenehe tatou e tamata i te pororaa ma te papai i te rata, ma te faaohipa i te niuniu paraparau, na te mau aroâ aore ra i te vahi taata, ma te faanaho-ore-hia aore ra i te vahi raveraa ohipa. E nehenehe atoa tatou e opua e haere e poro i te vahi mea iti te Ite no Iehova aore ra aita roa ˈtu.

Ua ineine anei oe no te tamata i te mea apî? Ua manuïa te taata poro e rave rahi o tei tamata i teie mau manaˈo tauturu. Teie e toru hiˈoraa.

Ua faaoti te hoê tuahine o April te iˈoa i te tamata i te hoê manaˈo tauturu o Ta tatou taviniraa i te Basileia no nia i te haamataraa i te haapiiraa Bibilia. Ta ˈna ïa i rave i nia e toru hoa ohipa. Ua maere e ua oaoa roa o April a farii ai ratou e toru i te haapii e a haamata atoa ˈi ratou i te haere i te mau putuputuraa.

Ua faaitoito-atoa-hia tatou ia imi i te taata o te anaanatae i te mau tumu parau taa maitai o ta tatou mau vea. Ua faaoti te hoê tiaau haaati i Marite i te pûpû i te feia haapao o te mau fare toa hooraa huira i te hoê A ara mai na! no nia i te mau huira. Ua pûpû atoa raua ta ˈna vahine i te hoê anairaa tumu parau no nia i te taote i na hau atu 100 piha ohipa a te mau taote. Ua parau o ˈna e ua tauturu te reira i te taata ia matau i ta tatou ohipa pororaa e i ta tatou mau papai. I muri aˈe i te matau-maitai-raa i ta raua tuhaa fenua, ua tia i te tiaau haaati e ta ˈna vahine ia hoˈi e farerei e rave rahi atu â taata.

Ua papai te hoê tuahine o Judy te iˈoa i te pu rahi no te faaite i to ˈna mauruuru no te faaitoitoraa no te poro ma te faaohipa i te niuniu paraparau. Ua parau o ˈna e e rave tamau to ˈna mama, e 86 matahiti to ˈna e mea rahi to ˈna maˈi, i tera huru pororaa. E ua haamata o ˈna i te hoê haapiiraa Bibilia e te hoê mama e 92 matahiti!

E manuïa iho â te mau manaˈo tauturu i roto i ta tatou mau papai. A tamata! E tauturu te reira ia oe ia tapea i to oe oaoa e itoito rahi no te taviniraa.

A HAAMAU I TE MAU FA AU NOA

Na te aha e faaite e e taata poro aravihi tatou? Te rahiraa papai ta tatou i vaiiho? Te rahiraa haapiiraa Bibilia ta tatou e faatere ra? Te rahiraa taata ta tatou i tauturu ia riro ei Ite no Iehova? A feruri na ia Noa. Taa ê atu i to ˈna utuafare, ehia rahiraa taata ta Noa i tauturu ia riro ei tavini a Iehova? Noa ˈtu râ, mea papu e e taata poro manuïa o ˈna. Te mea faufaa, o te taviniraa ïa ia Iehova ma te taiva ore.—Kor. 1, 4:2.

Ua taa i te taata poro e rave rahi e no te oaoa i te poro, mea faufaa ia haamau ratou i te mau fa au noa. Eaha te tahi o teie mau fa? Teie te tahi i roto i te tumu parau tarenihia “ A haamau i te mau fa au noa.”

A ani ia Iehova ia tauturu ia oe ia riro ta oe taviniraa ei mea hoona e te mauruuru. A naea ˈi ta oe fa, e oaoa oe i te ite e te rave nei oe i tei nehenehe no te poro i te parau apî oaoa.

Parau mau, e ere paha i te mea ohie ia poro i te parau apî oaoa. Te vai nei râ te ravea ia itoito atu â oe i roto i ta oe taviniraa. Ia riro ta oe mau tauaparauraa e to oe hoa pororaa ei mea faaitoito e ta oe iho haapiiraa ei mea tamau e te faufaa. A tamata i te mau manaˈo tauturu a te tavini haapao maitai e te paari e a haamau i te mau fa au noa. E te mea faufaa roa ˈˈe, a haamanaˈo e ua horoa Iehova na oe te fanaˈoraa taa ê e poro i te parau apî oaoa ei Ite no ˈna. (Isa. 43:10) Oia mau, e oaoa mau oe ia tapea noa oe i to itoito rahi i roto i te taviniraa!