Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A aro ia Satani e a upootia mai!

A aro ia Satani e a upootia mai!

‘O te patoi atu ia Satani ma te faaroo turori ore.’—PET. 1, 5:9.

1. (a) No te aha mea faufaa iho â i teie nei â ia aro tatou ia Satani? (b) E nafea tatou e ite ai e nehenehe tatou e upootia mai i nia ia Satani?

 TE ARO nei Satani i te feia faatavaihia o te ora noa â ra i te fenua nei e te “mamoe ê atu.” (Ioa. 10:16) I roto i te taime e toe ra ia ˈna, te hinaaro roa ra te Diabolo e faaino i te faaroo o te mau tavini a Iehova. (A taio i te Apokalupo 12:9, 12.) E nehenehe râ tatou e upootia mai i nia ia Satani. Te parau ra te Bibilia: “E patoi atu i te diabolo, e na ˈna e maue ê atu.”—Iak. 4:7.

2, 3. (a) No te aha Satani i hinaaro ai ia tiaturi te taata e aita oia e vai mau ra? (b) Mea nafea oe e ite ai e te vai mau ra o Satani?

2 Mea maamaa no te taata e rave rahi i te manaˈoraa e te vai mau ra o Satani. No ratou, te vai mau ra o Satani e te mau demoni i roto noa râ i te mau buka, te mau hohoˈa teatea riaria e te mau hauti video. Te manaˈo ra ratou e mai te peu e mea maramarama oe, eita oe e tiaturi i te mau varua ino. Mea fifi anei no Satani ia ore te taata e tiaturi e te vai mau ra o ˈna e ta ˈna mau demoni? Aita. Mea ohie aˈe râ no Satani i te haavarevare i te feia aita e tiaturi ra i te reira. (Kor. 2, 4:4) Te horoa nei o Satani i tera mau huru manaˈo no te haavarevare i te taata.

3 Ei tavini a Iehova, eita tatou e vare. Ua ite tatou e te vai mau ra te Diabolo. Mea nafea tatou e ite ai i te reira? Te faataa mai ra te Bibilia e ua paraparau Satani ia Eva maoti te hoê ophi. (Gen. 3:1-5) Ua uiui oia ia Iehova eaha te tumu i tavini ai Ioba ia Iehova. (Ioba 1:9-12) Ua tamata Satani i te faahema ia Iesu. (Mat. 4:1-10) I muri aˈe i to Iesu riroraa mai ei arii i 1914, ua haamata o Satani i te ‘haere e tamaˈi’ i te feia faatavaihia e ora noa â ra i te fenua nei. (Apo. 12:17) Te tamau noa ra teie tamaˈi no te mea te tamata ra te Diabolo i te faaino i te faaroo o te feia faatavaihia e to te mau mamoe ê atu. No te upootia mai i teie tamaˈi, mea tia ia aro tatou ia Satani e ia haapuai noa i to tatou faaroo. E hiˈopoa mai tatou i roto i teie tumu parau e toru ravea.

A PATOI I TE TEOTEO

4. No te aha o Satani te hiˈoraa rahi aˈe o te teoteo?

4 Mea teoteo mau â o Satani. Ua tae roa teie melahi ino i te patoi i te tiaraa o te Atua e faatere e ua tutava oia ia haamori te taata ia ˈna, eiaha râ ia Iehova. Aita ˈtu â hiˈoraa teoteo e te ahaaha mai to ˈna. No reira, hoê ravea no te aro ia Satani, o te patoiraa ïa i te teoteo e te faaiteraa i te haehaa.—A taio i te Petero 1, 5:5.

5, 6. (a) E mea ino anei ia hinaaro e haafaufaa ia tatou iho? A faataa. (b) No te aha mea atâta ˈi te huru teoteo, e eaha ta te tahi mau hiˈoraa Bibilia e faaite ra?

5 E ere i te mea ino ia hinaaro e haafaufaa ia tatou iho ma te tiaturi e ma te faatura ia tatou iho. Oia atoa ma te ite i te mauruuru no te mea ua rave tatou aore ra to tatou fetii piri i te hoê ohipa faahiahia, aore ra te vai ra ta tatou te hoê taoˈa nehenehe mau. Ua parau te aposetolo Paulo i te mau taeae no Tesalonia: “A riro ai outou ei teoteoraa na matou i roto i te mau Etaretia [aore ra mau amuiraa] o te Atua, no to outou aho roa ˈe to outou faaroo i roto i te mau hamani-ino-raa ˈe te mau ati ta outou e faaoromaˈi na.” (Tes. 2, 1:4, Te Faufaa Apî) E nehenehe tatou e faufaahia i te manaˈo maitai no nia i ta te tahi ohipa e i ta tatou iho. Eiaha tatou e haama i to tatou utuafare, peu tumu aore ra te vahi i paari mai ai tatou.—Ohi. 21:39.

6 Tera râ, te vai ra te tahi huru teoteo o te nehenehe e faataa ê ia tatou ia vetahi ê e i to tatou auhoaraa e o Iehova iho â râ. E turai teie huru teoteo ia inoino tatou ia aˈohia mai aore ra ia patoi roa ˈtu i te aˈoraa eiaha râ ia farii i te reira ma te haehaa. (Sal. 141:5) Ua faataahia teie huru teoteo mai te huru ra e te faateitei ra te taata ia ratou iho aore ra mai te huru ra e “te faaite ra te hoê haerea ahaaha ia ite atu vetahi e mea maitai aˈe ratou i te tahi atu, e aita hoi e tumu!” Mea riri na Iehova i teie huru teoteo. (Ezk. 33:28; Am. 6:8) Mea au râ na Satani ia pee te mau taata i to ˈna huru ahaaha ma te faateitei ia ratou iho. A feruri na i to Satani oaoa i to Nimeroda, Pharao e Abasaloma faaiteraa i te teoteo ma te faateiteiraa ia ratou! (Gen. 10:8, 9; Exo. 5:1, 2; Sam. 2, 15:4-6) No te teoteo atoa i atea ê ai o Kaina i te Atua. Ua aˈo Iehova ia Kaina, aita râ o ˈna i faaroo no to ˈna teoteo. E taata etaeta oia, aita i tâuˈa i te faaararaa a te Atua e ua tae roa i te hara ia Iehova.—Gen. 4:6-8.

7, 8. (a) Eaha te au-ore-raa i te tahi nunaa, e nafea te reira i taaihia ˈi i te teoteo? (b) E nafea te teoteo e haafifi ai i te hau o te amuiraa? A faataa.

7 I teie mahana, mea rahi te ravea ino e faaite ai te taata i te huru teoteo. Hoê o taua mau ravea ra, o te au-ore-raa ïa i te tahi atu nunaa. Ia au i te hoê titionare, te au-ore-raa i te tahi nunaa, o te faaiteraa ïa i te manaˈo oti noa i nia i te mau taata no te tahi atu nunaa. Oia atoa i te “tiaturiraa e mea taa ê te mau huru maitatai e te aravihi o te tahi nunaa i te tahi atu. No reira, e mea hau aˈe te tahi mau nunaa i te tahi atu.” Ua faatupu te au-ore-raa i te tahi nunaa i te aroraa, i te tamaˈi e oia atoa i te taparahiraa rahi.

E nehenehe te teoteo e haafifi i te hau o te amuiraa

8 Mea papu, eiaha roa teie tupuraa ia itehia i roto i te amuiraa Kerisetiano. E nehenehe atoa râ te feii e tupu i rotopu i te mau taeae e tuahine no te teoteo a ore atu ai e nehenehe e tapea i te reira. Tera ïa tei tupu no te tahi mau Kerisetiano o te senekele matamua, no reira Iakobo i ani ai ia ratou i teie uiraa puai mau: “Nohea te tamaˈi e te mârô i roto ia outou na?” (Iak. 4:1) Mai te peu e mea riri na tatou i te tahi atu e te manaˈo ra tatou e mea maitai aˈe tatou ia ratou, e parau aore ra e rave paha tatou i te tahi ohipa o te haamauiui mau ia ratou. (Mas. 12:18) Te mea papu, e nehenehe te teoteo e haafifi i te hau o te amuiraa.

9. E nafea te Bibilia e tauturu mai ai ia aro i te au-ore-raa i te tahi nunaa e te mau huru teoteo tano ore atoa? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

9 Mai te peu e e manaˈo tatou e mea maitai aˈe tatou i te tahi atu, a haamanaˈo e mea riri na Iehova i “te feia atoa i teoteo te aau ra.” (Mas. 16:5) Mea titau-atoa-hia ia hiˈopoa i to tatou aau e ia ui, ‘I to ˈu manaˈo, mea faahiahia aˈe vau i te tahi atu taata no te fenua ê, nunaa aore ra peu tumu’? Mai te peu e e, te moehia râ ia tatou e na te Atua “i hamani i te taata i te mau fenua atoa nei.” (Ohi. 17:26) Noa ˈtu râ, mai te huru ra e hoê â anaˈe nunaa tatou paatoa, no te mea no roto mai te taata ia Adamu. Mea maamaa iho â ia tiaturi e ua hamani te Atua i te tahi mau nunaa hau aˈe i te tahi atu. Ia na reira tatou i te manaˈo, te vaiiho ra ïa tatou ia Satani ia faaino i to tatou here e auhoêraa. (Ioa. 13:35) No te aro ia Satani e no te upootia mai, e mea tia ia haapae tatou i te mau huru teoteo tano ore atoa.—Mas. 16:18.

A HAAPAE I TE NOUNOU TAOˈA E TE HINAARO I TEIE NEI AO

10, 11. (a) No te aha e mea ohie ai ia hinaaro tatou i teie nei ao? (b) Eaha te faahopearaa no to Dema hinaaroraa i teie nei ao?

10 O Satani “te arii o teie nei ao” e te faatere nei oia i te reira. (Ioa. 12:31; Ioa. 1, 5:19) E rave rahi mea o teie nei ao o te patoi ra i te mau ture aveia Bibilia. Mea papu, e ere te mau mea atoa o teie nei ao i te mea ino. Tera râ, ua ite papu tatou e e faaohipa o Satani i te mau ravea o teie nei ao no te haamâha i to tatou mau hinaaro tia ore, a hara ˈtu ai. Aore ra e faatupu oia i roto ia tatou i te hinaaro no te mau mea o teie nei ao a ore atu ai e haapao faahou i ta tatou haamoriraa ia Iehova.—A taio i te Ioane 1, 2:15, 16.

11 Ua hinaaro atoa te tahi mau Kerisetiano matamua i te mau mea o teie nei ao. Ei hiˈoraa, ua papai Paulo: “Ua faarue mai hoi Dema ia ˈu, ua nounou i teie nei ao.” (Tim. 2, 4:10) Aita te Bibilia e faataa maitai ra eaha mau ta Dema i nounou i roto i teie nei ao. Na te reira râ i turai ia ˈna ia faarue ia Paulo. E au ra e ua haamata o Dema i te hinaaro i te mau mea materia hau aˈe i ta ˈna taviniraa ia Iehova. Mai te peu e e te reira iho â, ua ere o Dema i te fanaˈoraa taa ê faahiahia mau e tavini i te Atua. Ua maitaihia anei râ oia? Aita. E horoa mai hoi Iehova hau atu i ta te ao e horoa mai! I nehenehe na hoi ta Dema e faaea ei tauturu na Paulo.—Mas. 10:22.

Eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te moni ia riro ei mea faufaa aˈe i to tatou auhoaraa e o Iehova

12. E nafea Satani e ohipa ˈi i nia i to tatou hinaaro ma te faaohipa i “te haavare o te taoˈa”?

12 E nehenehe te reira e tupu atoa i teie mahana. Ei Kerisetiano, e ere i te mea ino ia aupuru ia tatou iho e to tatou utuafare. (Tim. 1, 5:8) Te hinaaro ra Iehova ia oaoa to tatou oraraa. Ua ite tatou e ua horoa oia ia Adamu raua Eva i te hoê paradaiso nehenehe mau no te ora i roto. (Gen. 2:9) Te faaohipa râ Satani i “te haavare o te taoˈa” no te haamâha i to tatou mau hinaaro tia ore. (Mat. 13:22) Mea rahi o te manaˈo ra e e hopoi mai te moni e te mau taoˈa materia i te oaoa aore ra i te manuïa i roto i to tatou oraraa. Ia manaˈo tatou mai te reira, e erehia tatou i te mea faufaa roa ˈˈe, to tatou ïa taairaa e o Iehova. Ua faaara Iesu: “E ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti; e riro oia i te au ore atu i te hoê, e te hinaaro atu i te tahi; e aore ra, e riro i te au atu i te hoê, e te faarue taue i te tahi. O outou nei hoi, e ore e tia ia faaroo i te Atua e te Mamona [aore ra taoˈa].” (Mat. 6:24) Ia tavini tatou no te taoˈa materia iho â râ, e faaea ïa tatou i te tavini ia Iehova. Tera hoi ta Satani e hinaaro mau ra. Eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te moni aore ra te mau taoˈa materia i hoohia mai ia riro ei mea faufaa aˈe i to tatou auhoaraa e o Iehova. No te aro ia Satani e no te upootia mai, e mea titauhia ia faaite tatou i te hoê haerea maitai i nia i te mau taoˈa materia.—A taio i te Timoteo 1, 6:6-10.

A PATOI I TE TAATIRAA PAE TINO TIA ORE

13. E nafea teie nei ao e paturu ai i te hoê manaˈo tano ore no nia i te faaipoiporaa e te taatiraa pae tino?

13 O te taatiraa pae tino tia ore te tahi atu marei a Satani. No te taata e rave rahi, ua hope te tau o te faaipoiporaa, te taiva-ore-raa ïa i te hoê tane aore ra i te hoê vahine, e taotia hoi te reira i to ratou tiamâraa. Ia au i te hoê vahine hauti teata, eita e nehenehe e taiva ore i te hoê taata. Ua parau â oia, “Aita vau i ite aˈenei i te hoê taata taiva ore aore ra o te hinaaro ra e na reira.” Ua parau atoa te hoê tane hauti teata, “Aita i papu ia ˈu e e natura taata iho â anei ia taati i te hoê taata i te toearaa o to tatou oraraa.” Eaha ra Satani i te oaoa ia faaino te mau taata tuiroo i ta te Atua ô o te faaipoiporaa. Aita roa ˈtu Satani e turu i te faanahoraa o te faaipoiporaa e aita atoa oia i hinaaro ia manuïa te mau faaipoiporaa. No reira, no te aro ia Satani e no te upootia mai, e mea titauhia ia ite tatou i te manaˈo o te Atua no nia i te faaipoiporaa.

14, 15. Ia turaihia oe ia rave i te taatiraa pae tino tia ore, e nafea ïa oe?

14 Noa ˈtu e taata faaipoipo aore ra e taata faaea taa noa tatou, e mea titauhia ia haa rahi no te aro i te mau taatiraa pae tino tia ore atoa. Mea ohie anei? Aita roa ˈtu! Ei hiˈoraa, mai te peu e e taata apî oe, e faaroo paha oe i to oe mau hoa haapiiraa ia faatietie i te taatiraa pae tino ta ratou i rave e te taata ta ratou i hinaaro. Te faatietie atoa ra paha ratou teie peu tia ore na roto i te mau poroi aore ra te mau hohoˈa faufau ta ratou e haaparare atu na roto i te niuniu afaifai. I roto i te tahi mau oire, hoê â huru te mau poroi aore ra te mau hohoˈa faufau i haponohia i te taata na roto i te niuniu afaifai i te hohoˈa faufau e te mau tamarii. Te parau ra te Bibilia: “O te taata râ i faaturi ra, ua hamani ino oia i to ˈna iho tino.” (Kor. 1, 6:18) Ua rahi te mauiui e te pohe tei itehia no roto mai i te mau maˈi o te parare na roto i te taatiraa pae tino. Ua tatarahapa e rave rahi feia apî o tei rave i te taatiraa pae tino hou te faaipoiporaa. Te turai ra te faaanaanataeraa o teie ao ia tiaturi tatou e aita e faahopearaa ino ia ofatihia te mau ture a te Atua. Ia tiaturi tatou i te reira, e nehenehe tatou e topa i roto i te “haavare o te ino,” aore ra hara.—Heb. 3:13.

15 Ia turaihia oe ia rave i te taatiraa pae tino tia ore, e nafea ïa oe? A farii e e vahi paruparu to oe. (Roma 7:22, 23) A pure i te Atua ia horoa mai i te puai. (Phil. 4:6, 7; Sal. 29:11) A ape i te mau tupuraa o te turai ia oe ia rave i te ohipa taatiraa pae tino tia ore. (Mas. 22:3) Ia tamatahia oe, a patoi oioi i te reira.—Gen. 39:12.

16. Eaha ta Iesu i parau a tamata ˈi Satani ia ˈna, e eaha ta tatou e haapii mai i teie hiˈoraa?

16 Ua vaiiho mai Iesu i te hiˈoraa puai mau. Aita oia i vare i ta Satani mau parau, aita atoa i feruri noa i nia i te reira. Ua parau oioi râ oia ia Satani: “Ua papaihia.” (A taio i te Mataio 4:4-10.) No to Iesu ite i te Parau a te Atua i faahiti oioi ai oia i te mau irava a tamata ˈi Satani ia ˈna. No te aro ia Satani e no te upootia mai, eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te taatiraa pae tino tia ore ia faahema ia tatou.—Kor. 1, 6:9, 10.

E UPOOTIA I TE ARORAA MA TE FAAOROMAI

17, 18. (a) Eaha te tahi atu mau marei ta Satani e faaohipa ra, e no te aha e faaruru ai tatou i te reira? (b) Eaha te faahopearaa a Satani i muri aˈe, e nafea ïa te reira e tauturu ai ia oe ia faaoromai?

17 Teie na marei e toru a Satani: te teoteo, te nounou taoˈa e te taatiraa pae tino tia ore. Tera râ, te vai ra ˈtu â. Ei hiˈoraa, te vai ra te tahi mau Kerisetiano e patoihia ra e te mau melo o to ratou utuafare aore ra te mau hoa haapiiraa e faaooo ra ia ratou. Te ora ra vetahi i roto i te mau fenua e te tamata ra te hau faatere i te tapea i ta ratou pororaa. E nehenehe tatou e faaû i teie mau fifi. Te faaara mai ra Iesu: “E e ririhia outou e te taata atoa no to ˈu nei iˈoa; o te taata râ e tapea maite e tae noa ˈtu i te hopea, o te ora ïa.”—Mat. 10:22.

E haamouhia Satani (A hiˈo i te paratarafa 18)

18 E nafea ia aro tatou ia Satani e ia upootia mai? Ua parau Iesu: “E tamau maite â outou, e na reira outou i te ora.” (Luka 21:19, Te Faufaa Apî) Eita te ino ta te taata e rave ra i nia ia tatou e vai maoro. Aita e taata e nehenehe e haafifi i to tatou taairaa e te Atua mai te peu e e vaiiho tatou i te reira ia tupu. (Roma 8:38, 39) Noa ˈtu e e pohe te tahi mau tavini taiva ore a Iehova, e ere ïa te auraa e ua upootia mai o Satani. E faatia faahou mai Iehova ia ratou. (Ioa. 5:28, 29) Aita râ e a muri aˈe no Satani. Ia oti teie ao ino i te haamouhia, e hurihia oia i roto i te abuso 1 000 matahiti. (Apo. 20:1-3) Ia hope na tausani matahiti o te faatereraa a te Mesia, e “tuuhia Satani i reira i tana tapearaa ra.” E tamata ïa oia i te faahema faahou i te huitaata tia roa no te taime hopea. I muri iho, e haamouhia oia. (Apo. 20:7-10) Noa ˈtu aita to te Diabolo e a muri aˈe, no tatou râ oia ïa! A tamau i te aro ia Satani e i te tapea i to faaroo puai. E nehenehe ïa tatou e aro ia Satani e e upootia mai!