Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A vai ara, te hinaaro ra o Satani e haapau ia oe!

A vai ara, te hinaaro ra o Satani e haapau ia oe!

“E faaitoito, te hahaere nei hoi to outou enemi o te diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.”—PET. 1, 5:8.

1. A faataa mea nafea te hoê melahi i te riroraa mai ei Satani.

 I TE hoê taime, e taairaa maitai to ˈna e o Iehova. I muri iho râ, ua hinaaro teie melahi ia haamori te taata ia ˈna. Aita oia i haavî oioi i teie hinaaro, ua vaiiho râ oia i te reira ia rahi roa mai e tae roa i te taime a hara ˈi oia. (Iak. 1:14, 15) Aita to ˈna iˈoa tumu i faataahia, e i teie râ mahana, ua piihia o ˈna Satani. “Aore oia i haapao i te parau mau.” Ua orure hau oia ia Iehova e ua riro ei ‘metua no te haavare.’—Ioa. 8:44.

2, 3. Eaha ta te mau taˈo “Satani,” “Diabolo,” “ophi” e “teni” e faaite ra no nia i te enemi rahi roa ˈˈe o Iehova?

2 Mai te taime a orure hau ai oia, ua riro o Satani ei enemi rahi roa ˈˈe o Iehova e o te huitaata. Ia hiˈopoa tatou mea nafea te Bibilia e faataa ra i te huru o Satani, e ite ïa tatou e mea ino mau â o ˈna. Te auraa o te iˈoa ra Satani, e “patoi” ïa. Te faaite ra te reira e e melahi ino tera e mea riri na ˈna te faatereraa a te Atua e te aro atoa nei oia i te reira ma te puai rahi. Te hinaaro mau ra o Satani ia mou ta Iehova faatereraa.

3 Ia au i te Apokalupo 12:9, ua piihia o Satani te Diabolo, te auraa ïa e o “pari haavare.” Ua faaino o Satani i te Atua ma te pari ia ˈna e e haavare Oia. Te haamanaˈo mai ra te parau ra “ophi tahito” mea nafea Satani i te faaohiparaa i te ophi no te haavarevare ia Eva. Te faataa-maitai-hia ra te taˈo ra “te teni rahi” ia Satani. E riri rahi to ˈna, e te taehae e te ino atoa. Te hinaaro ra oia ia ore te opuaraa a Iehova ia tupu e ia haamouhia te nunaa o te Atua.

4. Eaha ta tatou e hiˈo mai i roto i teie tumu parau?

4 Mea papu, mea puai o Satani i te haafifi i to tatou taiva ore. No reira te Bibilia i faaara ˈi ia tatou: “E haapao maitai, e faaitoito, te hahaere nei hoi to outou enemi o te diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.” (Pet. 1, 5:8) E hiˈo mai ïa tatou i roto i teie tumu parau e toru huru o Satani. E no te aha e paruru ai ia tatou i teie enemi ino o Iehova e o to ˈNa nunaa.

MEA PUAI SATANI

5, 6. (a) A horoa i te tahi mau hiˈoraa o te faaite ra e e “hau i te puai” te mau melahi. (b) E mana to Satani, “no ˈna te pohe nei,” eaha ïa te auraa?

5 E “hau i te puai” te mau melahi. (Sal. 103:20) Mea maramarama aˈe e mea puai aˈe ratou i te taata. E faaohipa iho â te mau melahi taiva ore i to ratou puai ma te maitai. Ei hiˈoraa, ua haapohe hoê o te mau melahi a Iehova 185 000 faehau enemi no Asura. Eita roa ïa ta te hoê taata aore ra ta te hoê nuu taatoa e nehenehe e na reira. (Arii 2, 19:35) I te tahi atu taime, ua faaohipa te hoê melahi i to ˈna aravihi e puai no te faaora mai i te mau pǐpǐ a Iesu mai roto mai i te fare tapearaa. Noa ˈtu tei pihaiiho te mau tiai, aita roa ˈtu ratou i ite e ua tatara te melahi i te mau opani, ua vaiiho i te mau aposetolo ia haere e ua tamau i te mau opani i muri ia ratou!—Ohi. 5:18-23.

6 E faaohipa te mau melahi taiva ore i to ratou puai ma te maitai, area o Satani, e faaohipa oia i to ˈna puai ma te tano ore. E puai rahi e e mana iho â to Satani. Te faataa ra te Bibilia ia ˈna mai “te arii o teie nei ao” e “te atua o teie nei ao.” (Ioa. 12:31; Kor. 2, 4:4) Oia atoa, e mana to Satani, ‘no ˈna hoi te pohe nei.’ (Heb. 2:14) E ere ïa te auraa e e haapohe tia ˈtu oia i te mau taata atoa. Eaha ïa te auraa? A tahi, ua î te ao a Satani i te haerea au ore e te ino. Te piti, ua vare o Eva i te parau a Satani e ua faaroo ore o Adamu i te Atua, no reira te taata atoa i hara ai e i pohe ai. (Roma 5:12) Ua pii atoa Iesu ia Satani, te “taparahi taata.” (Ioa. 8:44) E enemi puai mau â oia.

Aita anaˈe ta Iehova tauturu, eita roa ˈtu tatou e nehenehe e upootia mai i ta tatou aroraa ia Satani

7. Mea nafea te mau demoni i te faaiteraa e mea puai ratou?

7 Ia patoi tatou ia Satani, te patoi atoa ra ïa tatou i te feia atoa o te turu ra ia ˈna e o te orure hau ra i te faatereraa a te Atua. Tei roto atoa te mau demoni, te hoê ïa pǔpǔ rahi o te tahi atu mau melahi orure hau. (Apo. 12:3, 4) Ma te haamauiui rahi i te taata, ua faaite te mau demoni e rave rahi taime mea puai roa ˈˈe ratou. (Mat. 8:28-32; Mar. 5:1-5) Eiaha roa ˈtu e haamoe e mea puai iho â te mau demoni e to ratou faatere. (Mat. 9:34) Aita anaˈe ta Iehova tauturu, eita roa ˈtu tatou e nehenehe e upootia mai i ta tatou aroraa ia Satani.

MEA TAEHAE SATANI

8. (a) Eaha te fa a Satani? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.) (b) Mai ta tatou i ite mai nei, mea nafea teie nei ao i ino ai mai ia Satani?

8 Ua faaau te aposetolo Petero ia Satani i te hoê “liona uuru.” Te faataa ra te hoê buka, e ua hurihia te taˈo Heleni ra “uuru” i te “taˈi a te hoê animara taehae e pohe poia ra.” Te faataa-maitai-hia ra te taehae e te haerea ino o Satani! Aita i navai noa ia ˈna i te faatere i te ao taatoa. E au atoa ra o Satani i te hoê liona o te poia noa ra. (Ioa. 1, 5:19) Ta ˈna opuaraa matamua, ia pau ia ˈna te feia faatavaihia e ora noa ra i nia i te fenua e o te apitihia i te “mamoe ê atu.” (Ioa. 10:16; Apo. 12:17) Tera ïa te fa a Satani, o te haamouraa i te nunaa a Iehova. Te haapapu ra te hamani-ino-raahia te mau Kerisetiano mau mai te senekele matamua e tae roa mai i teie mahana e mea taehae iho â o Satani.

9, 10. (a) Mea nafea Satani i te hamani-ino-raa i te nunaa Iseraela? A faataa. (b) Eaha te tumu taa ê i hamani ino ai Satani ia Iseraela i tahito? (c) Eaha to te Diabolo huru ia rave hoê o te mau tavini a Iehova i te hara ino mau i teie mahana?

9 Ua faaite o Satani i to ˈna taehae ma te tahi atu ravea. Ia poia anaˈe te hoê liona, eita o ˈna e aroha i ta ˈna e aˈuaˈu ra. Hou oia e haapohe ai i te animara, eita oia e aroha e eita atoa oia e faahapa ia ˈna iho i muri aˈe. Oia atoa no Satani, eita o ˈna e faaite i te aroha i te feia ta ˈna e hamani ino ra. Ei hiˈoraa, i to oe manaˈo, eaha to Satani huru ia ite oia i te mau Iseraela ia rave i te taatiraa pae tino tia ore e te nounou? A hiˈo na i te faahopearaa ino o te peu tia ore a Zimeri e te nounou o Gehazi, te ite ra anei oe ia Satani e oaoa ra?—Num. 25:6-8, 14, 15; Arii 2, 5:20-27.

Te oaoa roa ra o Satani i te ite i te mau tavini a Iehova ia rave i te hara (A hiˈo i te paratarafa 10)

10 E tumu taa ê i hamani ino ai Satani ia Iseraela i tahito ra. A haamanaˈo e mea na roto mai i tera nunaa te Mesia e fa mai ai e o ˈna anaˈe te nehenehe e haamou ia Satani a haapapu atu ai e no Iehova iho â te tiaraa e faatere. (Gen. 3:15) Ma te imi i te ravea ia hara te mau Iseraela, aita o Satani e hinaaro ra ia fanaˈo ratou i te farii maitai a te Atua. Eiaha tatou e manaˈo e ua aroha o Satani ia Davida i to ˈna faaturiraa. Eiaha atoa e manaˈo e ua aroha oia ia Mose i te oreraa oia i tomo i roto i te Fenua tǎpǔhia. E oaoa roa râ o Satani i te ite i te mau tavini a te Atua ia rave i te hara ino mau. E riro te reira ei tumu e faaino ai oia ia Iehova.—Mas. 27:11.

11. Eaha paha te fa a Satani i nia ia Sara?

11 Mea riri iho â râ na Satani te opu fetii no reira mai te Mesia e fa mai ai. A feruri na eaha tei tupu i muri aˈe i to Iehova parauraa ia Aberahama e e riro oia ei “nunaa rahi.” (Gen. 12:1-3) Tei Aiphiti o Aberahama raua Sara. Ua afai o Pharao ia Sara i to ˈna fare e ua hinaaro oia ia riro Sara ei vahine na ˈna. Tera râ, ua paruru Iehova ia Sara e ua faaora mai ia ˈna i teie tupuraa fifi. (A taio i te Genese 12:14-20.) Hoê â atoa ïa i tei tupu i roto i te oire o Gerara hou a fanauhia ˈi Isaaka. (Gen. 20:1-7) E nehenehe anei râ e parau e o Satani te tumu o teie mau tupuraa? A haamanaˈo e ua faarue o Sara i te oire ruperupe mau o Ura no te ora i raro aˈe i te fare ie. Ua tiaturi anei o Satani e e tamata oia ia ˈna ma te faaite atu i te aorai nehenehe mau o Pharao e o Abimeleka? Ua manaˈo anei o Satani e e taiva Sara i ta ˈna tane e ia Iehova a faaipoipo atu ai hoê o na arii? Aita te Bibilia e parau ra. Eita e ore e e oaoa roa te Diabolo ahani aita Sara i riro mai ei melo no te opu fetii o te Mesia. Aita e manaˈo faahapa to Satani ia tuino oia i te faaipoiporaa, te roo e te taairaa o teie vahine maitai e o Iehova. Mea taehae e mea ino mau â o Satani!

Aita oia e tâuˈa no nia i te mea maitai e te mea ino

12, 13. (a) Mea nafea Satani i te faaiteraa i to ˈna ino i muri aˈe i te fanauraahia mai o Iesu? (b) Eaha to Satani manaˈo i te feia apî o te here ra e o te tutava ra i te tavini ia Iehova i teie mahana?

12 Ua fanauhia o Iesu tausani matahiti i muri aˈe ia Aberahama. Eiaha e manaˈo e mea nehenehe teie aiû no Satani. Ua ite Satani e e riro mai teie aiû ei Mesia fafauhia a paari mai ai. O Iesu te tuhaa matamua o te huaai o Aberahama e i muri aˈe e “haamou oia i te ohipa a te diabolo.” (Ioa. 1, 3:8) Ua manaˈo anei o Satani e mea ino roa ia taparahi i te hoê aiû? Aita. Aita oia e haapao ra i te mea maitai e te mea ino. Ua tamata oioi râ oia i te haapohe i te aiû ra o Iesu. Mea nafea?

13 I to te arii Heroda faarooraa na roto i te feia hiˈo fetia e ua fanauhia mai ‘te Arii o te ati Iuda,’ ua riri roa oia e ua hinaaro oia e haapohe i teie aiû. (Mat. 2:1-3, 13) Faaue atura oia ia taparahihia pauroa te mau tamarii tamaroa e piti matahiti e i raro aˈe mai i Betelehema e i te mau oire tapiri. (A taio i te Mataio 2:13-18.) Ua ora mai Iesu i teie taparahiraa riaria mau. Eaha râ ta te reira e haapii mai no nia i to tatou enemi o Satani? Aita te Diabolo e haafaufaa ra i te ora o te taata. Aita atoa oia e haapao i te maitai o te tamarii. E “liona uuru” iho â o Satani. Eiaha roa ˈtu e haamoe e mea taehae oia!

MEA HAAVAREVARE O SATANI

14, 15. Mea nafea Satani i te ‘haapoiriraa i te feia aau faaroo ore’?

14 Teie te ravea a Satani no te haafariu ê i te taata i to ratou here i te Atua ra o Iehova, o te haavarevareraa ïa. (Ioa. 1, 4:8) Te haavarevare ra o Satani i te taata ia ore ratou ‘ia ite i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta ˈna i tono mai.’ (Ioa. 17:3) ‘Ua haapoiri te Diabolo i te feia aau faaroo ore’ ia ore ratou e ite i te parau mau no nia ia Iehova.—Kor. 2, 4:4.

15 Hoê o na ravea rahi roa ˈˈe ta Satani e faaohipa no te tamata i te taata, o te haapaoraa hape ïa. Ua ite o ˈna e te titau ra Iehova ia haamori tatou ia ˈna anaˈe ra. (Exo. 20:5) A feruri na i te oaoa o Satani i te ite i te taata ia haamori i to ratou mau tupuna aore ra te natura aore ra te mau animara. Oia atoa i te hoê taata aore ra te tahi mea ê atu ia Iehova. E rave rahi taata o te manaˈo ra e te farii ra te Atua i ta ratou haamoriraa, tera râ hoi, no roto mai te reira i te tiaturiraa hape e te mau peu tutuu faufaa ore. Hoê â tupuraa to te mau Iseraela i te tau o Isaia. Ua parau Iehova ia ratou: “Eaha outou i horoa ˈi i te ario i te mea maa ore, e ta outou ohipa i te mea paia ore? a haapao maitai mai na ia ˈu, a amu ai i te mea maitai; e mauruuru ïa outou i te maa maitatai roa ra.”—Isa. 55:2.

E nehenehe o Satani e haavare i te mau tavini itoito rahi o Iehova

16, 17. (a) No te aha Iesu i parau ai ia Petero: “Haere na muri mai ia ˈu, e Satani”? (b) E nafea Satani e haavare ai ia tatou ia faaea tatou i te vai ara?

16 E nehenehe o Satani e haavare atoa i te mau tavini itoito rahi a Iehova. Ei hiˈoraa, a haamanaˈo i tei tupu a parau ai o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e fatata oia i te haapohehia. Ua parau te aposetolo Petero o tei here ia Iesu: “Eiaha roa ia, e te Fatu, eiaha roa oe ia na reirahia mai.” I roto i te reo tumu, ua pahono atu o Iesu ia Petero: “Haere na muri mai ia ˈu, e Satani.” (Mat. 16:22, 23) No te aha Iesu i pii ai ia Petero “Satani”? No te mea ua ite Iesu eaha te ohipa e tupu mai. Fatata oia i te pohe mai te hoê tusia taraehara no te haapapu atu e e mea haavare iho â te Diabolo. E tau fifi mau â hoi teie no te huitaata, e ere ïa i te taime no Iesu ia faaea i te vai ara. E oaoa roa ïa Satani ahani Iesu i faaea i te vai ara.

17 Te fatata mai ra te mahana hopea o teie nei ao e te ora ra tatou i te hoê tau fifi mau. Te hinaaro ra o Satani ia faaea tatou i te vai ara, ia feruri tamau râ tatou e nafea e manuïa ˈi i roto i teie nei ao. Te hinaaro atoa ra o ˈna ia haamoe tatou e te ora nei tatou i te anotau hopea a faaea ˈi i te vai ara. Eiaha e vaiiho i te reira ia tupu! “E ara” râ. (Mat. 24:42) Eiaha roa ˈtu e vare i te mau parau a Satani e mea atea â te hopea aore ra eita roa ˈtu te reira e tae mai.

18, 19. (a) E nafea Satani e tamata ˈi i te haavarevare ia tatou a manaˈo atu ai e mea faufaa ore to Iehova here no tatou? (b) E nafea Iehova e tauturu mai ai ia vai ara noa tatou?

18 Te tamata atoa ra o Satani i te haavare ia tatou ma te tahi atu ravea. Te hinaaro nei oia ia tiaturi tatou e e ere i te mea tano ia here mai Iehova ia tatou e eita roa ˈtu Iehova e faaore i ta tatou mau hara. E haavare râ te reira na Satani. A feruri na, o vai mau â te ore e tano ia here mai Iehova ia ˈna? O Satani. Eita roa ˈtu Iehova e faaore i ta vai hara? Ta Satani. No tatou râ, te na ô ra te Bibilia: “E ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa.” (Heb. 6:10) Te haafaufaa ra o Iehova i te mau mea atoa ta tatou e rave ra no te faaoaoa ia ˈna. E ere roa ˈtu ta tatou taviniraa i te mea faufaa ore no ˈna. (A taio i te Korinetia 1, 15:58.) Eiaha roa ˈtu ïa e vare i te mau parau a Satani.

19 Mai ta tatou i ite mai nei, mea puai, mea taehae e mea haavarevare o Satani. E nafea tatou e upootia mai ai i ta tatou aroraa i te hoê enemi mai teie? E horoa mai Iehova i te tauturu. Te haapii mai ra ta ˈna Parau no nia i te huru raveraa a Satani, “e ere hoi tatou i te ite ore i ta ˈna mau ravea.” (Kor. 2, 2:11) Ia taahia te huru raveraa a Satani no te hamani ino ia tatou, mea ohie aˈe ïa no tatou i te vai ara noa. Eita râ e navai ia ite noa i ta Satani mau huru raveraa. Te parau ra te Bibilia: “E patoi atu i te diabolo, e na ˈna e maue ê atu.” (Iak. 4:7) E hiˈo mai tatou i roto i to muri mai tumu parau e toru ravea ia nehenehe tatou e aro ia Satani e e upootia mai.