Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tiai atu â!

E tiai atu â!

“Ia maoro iti noâ, e tiai atu â.”—HAB. 2:3.

HIMENE: 128, 45

1, 2. Eaha te haerea e titauhia i te mau tavini a Iehova ia rave?

 UA TIAI maite te mau tavini a Iehova i te tupuraa o te mau parau tohu. Ei hiˈoraa, ua tiai Ieremia ia haamou Babulonia ia Iuda, e tera ïa tei itehia i te 607 hou te Mesia. (Ier. 25:8-11) Ua tohu Isaia e e faahoˈi mai Iehova i te ati Iuda o tei afai-ê-hia i Iuda: ‘E oaoa te feia atoa i tiai maite ia ˈna ra.’ (Isa. 30:18) Ua tiai atoa Mika ia tupu iho â ta Iehova i fafau e ua parau atu: ‘E hiˈo vau ia Iehova.’ (Mika 7:7) E hanere matahiti i te maoro, ua tiaturi te mau tavini a te Atua e e tae mai iho â te Mesia fafauhia.—Luka 3:15; Pet. 1, 1:10-12. *

2 I teie mahana, te tiai atoa ra tatou i te tupuraa o te mau parau tohu no nia i te Basileia o Iehova. Fatata Iesu, ei Arii o tera Basileia, e faaora mai i te mau tavini a te Atua i teie nei ao atâta mau. (Ioa. 1, 5:19) No reira, mea titauhia ia tiai tatou i te taeraa mai o te mahana o Iehova o te fa mai i te hoê taime manaˈo-ore-hia e ia rave tatou i tei nehenehe no te vai ineine.

3. Ia tiai maoro tatou ia tae mai te hopea, eaha paha ta tatou e ui?

3 Te tiai ru nei tatou i te mahana e faatupu ai te Atua i to ˈna hinaaro i te fenua nei. (Mat. 6:10) Ia tiai noa râ tatou e rave rahi matahiti ia tae mai te hopea, e haamata paha tatou i te ui, ‘No te aha e titauhia ia tatou ia tiai atu â ia tae oioi mai te hopea’?

NO TE AHA E TITAUHIA IA TATOU IA TIAI ATU Â IA TAE OIOI MAI TE HOPEA?

4. Ua faaue Iesu “e ara,” no te aha ïa mea faufaa no tatou?

4 Ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ “e ara.” No reira e mea faufaa ia tiai atu â ia tae oioi mai te hopea. (Mat. 24:42; Luka 21:34-36) Te tamau atoa ra te faanahonahoraa a Iehova i te haamanaˈo mai ia ‘tiai e ia ru ia tae mai taua mahana o te Atua ra’ e ia tiatonu noa i nia i te parau fafau a Iehova o te ao apî.—A taio i te Petero 2, 3:11-13.

5. Eaha te tahi atu tumu e tiai atu â ˈi tatou i te mahana o Iehova?

5 No te mea ua tiai noa te mau pǐpǐ a Iesu i te senekele matamua i te mahana o Iehova, e mea faufaa ˈtu â ïa no tatou i teie mahana ia tiai atoa i te reira. No te aha? No te mea te haapapu ra te tapao ta Iesu i horoa e e Arii oia no te Basileia o te Atua mai 1914 mai â e te ora nei tatou i te ‘anotau hopea o teie nei ao.’ Ei hiˈoraa, mai ta Iesu i fafau, te fifi noa ˈtura te mau tupuraa i roto i teie nei ao e te porohia ra te parau apî o te Basileia na te mau fenua atoa. (Mat. 24:3, 7-14) Aita Iesu i parau eaha te maororaa o te anotau hopea, mea titauhia ia vai ineine ia tae mai te hopea i te hoê taime manaˈo-ore-hia.

6. A piri mai ai te hopea, e nafea tatou e ite ai e e ino roa ˈtu â te mau tupuraa?

6 E nehenehe anei te ‘anotau hopea o teie nei ao’ e faaauhia i te hoê tau no a muri aˈe a ino roa ˈtu ai te ao? Te parau ra te Bibilia e e rahi atu â te taata i te inoraa i “taua anotau hopea nei.” (Tim. 2, 3:1, 13; Mat. 24:21; Apo. 12:12) Noa ˈtu e te ino noa ˈtura te mau mea atoa i teie mahana, ua ite tatou e e rahi roa ˈtu â te reira.

7. Eaha ta te Mataio 24:37-39 e haapii mai ra no nia i te mau tupuraa o te ao i te roaraa o te anotau hopea?

7 Ua manaˈo paha vetahi e hou te “ati rahi,” e itehia te tamaˈi i roto e rave rau fenua e e rave rahi taata o te maˈihia aore ra e pohe poia. (Apo. 7:14) Ahiri e tera iho â te auraa, mea papu e itehia te tupuraa o te mau parau tohu atoa o te Bibilia. Mea papu atoa no te feia aita e anaanatae ra eaha ta te Bibilia e parau ra. A haamanaˈo, ua parau Iesu e i teie anotau hopea, e rave rahi taata aore roa i tâuˈa i te reira. E ora ratou i te hoê oraraa o ta ratou i matau na e e hitimaue ratou ia tae mai te mahana o Iehova. (A taio i te Mataio 24:37-39.) Ma te papu, eiaha tatou e tiai i te mau tupuraa o te ao o te ino ra hou te “ati rahi” e e faahepohia te taata ia tiaturi e te fatata mai ra te hopea.—Luka 17:20; Pet. 2, 3:3, 4.

I papu ai ia tatou e te ora nei tatou i ‘te anotau hopea o teie nei ao’

8. No te mea e ua faaarahia tatou no nia i te tapao a Iesu, ua papu ia tatou i te aha?

8 Ua horoa Iesu i te tapao i ta ˈna mau pǐpǐ ei faaararaa papu maitai no nia i te tau e ora ˈi ratou. Ua faaarahia ïa te mau pǐpǐ a Iesu. (Mat. 24:27, 42) Mai 1914 mai â, te itehia ra te tupu-mau-raa o te tuhaa e rave rau no nia i te tapao a Iesu. No reira tatou i papu ai e te ora nei tatou i ‘te anotau hopea o teie nei ao.’ Ua faaoti aˈena Iehova i te taime e haamou ai oia i te ao ino a Satani.

9. E mea tia ia tiai noa â tatou ia tae oioi mai te hopea, no te aha?

9 E mea tia ia tiai noa â tatou ia tae oioi mai te hopea, no te aha? No te mea te auraro ra tatou ia Iesu Mesia. Hau atu â, te ite ra tatou i te tupuraa o te tapao ta Iesu i horoa mai no nia i te anotau hopea. Aita tatou e haapao noa i ta tatou e faaroo ra. Te tiaturi nei râ tatou e te tupu nei iho â te parau tohu Bibilia. No reira ïa tatou e tiaturi ai e ua fatata te hopea. E mea tia ïa ia vai ara noa tatou e ia ineine tatou ia tae mai te hopea.

E TIAI TATOU EHIA MAORORAA?

10, 11. (a) No te aha Iesu i parau ai i ta ˈna mau pǐpǐ “e ara”? (b) Eaha ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave ia ore te hopea e tae oioi mai? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

10 Mea rahi o tatou o te tavini noa ra ia Iehova ma te taiva ore e o te tiai ru ra e rave rahi matahiti i teie nei ia tae mai to ˈna mahana. Noa ˈtu e mea maoro tatou i te tiai-noa-raa, e mea tia ia tiai noa â tatou ia tae oioi mai tera mahana. E titauhia ia tatou ia ineine ia tae mai Iesu no te haamou i te ao a Satani. A haamanaˈo i ta Iesu i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ: “A hiˈo maitai ra, e ara, e e pure: aita hoi outou i ite i taua tau ra. Mai te hoe hoi taata i haere i te fenua roa, vaiiho ihora i tona fare, e poroi atura i tona mau tavini e, e haapao i te mau ohipa ˈtoa ra, e ua faaue atura i te tiai uputa e, e ara. E tenana, e ara ˈtoa outou (aore hoi outou i ite i te hora e tae mai ai te fatu fare: i te ahiahi, e i te tuiraa po, e i te aaoaraa môa anei, e aore ra i te poipoi), O te roohia mai outou e ua taoto, a tae taue mai ai oia. E o taˈu e parau atu ia outou na, o taˈu ïa parau i te taata ˈtoa: E ara.”—Mar. 13:33-37, Te Bibilia Moˈa V.C.J.S. (1976).

Ia aro te haapaoraa hape e nehenehe te reira e tupu oioi mai i te hoê taime manaˈo-ore-hia

11 I to te mau pǐpǐ a Iesu taaraa e ua haamata oia i te faatere i te Basileia o te Atua i 1914, ua papu ia ratou e e tae mai te hopea i te hoê taime manaˈo-ore-hia. No reira i ineine ai ratou ma te haa ˈtu â i roto i te ohipa pororaa. Ua parau Iesu e e tae mai hoi oia i muri aˈe, “i te aaoaraa môa anei, e aore ra i te poipoi.” Ia tupu mai te reira, eaha ta te mau pǐpǐ a Iesu e titauhia ia rave? Ua na ô Iesu: “E ara.” Noa ˈtu e e manaˈo tatou e mea maoro to tatou tiai-noa-raa, e ere i te auraa e mea atea roa te hopea, aore ra eita paha te reira e tae mai a ora noa ˈi tatou.

12. Eaha ta Habakuka i ani ia Iehova, e mea nafea te Atua i pahono ai ia ˈna?

12 Ua tamau noa te peropheta Habakuka i te tiai a poro ai oia no nia i te haamouraa o Ierusalema. Oia atoa, ua poro te tahi atu mau peropheta na mua ˈˈe ia ˈna i taua poroi ra e rave rahi matahiti. I ite na Habakuka e te rahi noa ˈtura te ino e te parau-tia ore i taua tau ra. Ua taparuparu ïa oia ia Iehova ma te ani atu: “Te maoro, e Iehova, o ta ˈu tiaororaa.” Noa ˈtu e aita Iehova i haapapu i te taime e tae mai ai te hopea, ua pahono mai râ oia ia Habakuka ma te haapapu atu: “E ore e haamaoro hua.” Ua na ô atoa Iehova ia Habakuka ia “tiai atu â.”—A taio i te Habakuka 1:1-4; 2:3.

13. Eaha ta Habakuka i nehenehe e manaˈo, e eaha te tupu ahani oia i manaˈo mai te reira?

13 Ahani Habakuka i fiu i te tiai-noa-raa i te hopea e i parau ai: ‘Te tiai noa ra vau i te haamouraa o Ierusalema e rave rahi matahiti i te maoro. Mea maorohia te reira hou te hopea e tae mai ai. Aita ïa e faufaa ia tamau vau i te poro no nia i te reira. Na te tahi atu e rave i tera ohipa.’ Eaha te tupu ahani oia i manaˈo mai te reira? E ere ïa oia i te farii maitai o Iehova. E ahani aita oia i faaineine ia ˈna ia tae mai te hopea, eita oia e ora mai.

14. No te aha tatou e haamauruuru ai ia Iehova no to ˈna faaararaa ia tatou ia tiai atu â i te hopea?

14 A feruri na e tei roto oe i te ao apî. Ua itehia te mau tupuraa atoa i tohuhia no nia i te anotau hopea mai ta Iehova i fafau. Te tiaturi roa ˈtu â ra oe ia Iehova, e ua rahi roa ˈtu â to oe tiaturiraa i te mea e e faatupu iho â oia i te mau ohipa atoa ta ˈna i fafau. (A taio i te Iosua 23:14.) E mauruuru roa oe ia Iehova i to ˈna maitiraa i te taime tano ia tae mai te hopea e i to ˈna faaararaa i to ˈna nunaa ia tiai atu â i te hopea.—Ohi. 1:7; Pet. 1, 4:7.

E TAMAU TATOU I TE PORO A TIAI NOA ˈI

Te poro anei oe i te parau apî oaoa ma te itoito? (A hiˈo i te paratarafa 15)

15, 16. No te aha e rave ai tatou i tei nehenehe i roto i te ohipa pororaa i teie anotau hopea nei?

15 Te haamanaˈo noa mai ra te faanahonahoraa a Iehova ia haafaufaa i ta tatou taviniraa ia Iehova i roto i to tatou oraraa. E tauturu mai te reira ia tatou eiaha noa no te tavini i te Atua ma te haa rahi, no te taa maitai atoa râ i te ruraa o ta tatou poroi. Ua papu ia tatou e e te tupu noa ra te tapao ta Iesu i horoa i teie nei â e te fatata mai ra te hopea. No reira ïa tatou i tuu ai ia Iehova na mua roa i roto i to tatou oraraa e i tamau ai tatou i te poro i te parau apî oaoa no nia i te Basileia.—Mat. 6:33; Mar. 13:10.

16 Ia poro tatou i te parau apî oaoa ia vetahi ê, te tauturu ra tatou ia ora mai ratou i te haamouraa o te ao ino a Satani o te fatata ra i te tupu. I 1945, hoê o te tupuraa ino roa ˈˈe o te ati miti, te tomoraa ïa te pahi Wilhelm Gustloff. E tausani taata tei pohe. Ua ora mai râ te hoê tuahine e ta ˈna tane i te reira. Te haamanaˈo ra oia i te hoê vahine o tei tuô noa ra a tomo ai te pahi: “Ta ˈu mau pute vairaa ahu! Ta ˈu mau pute vairaa ahu! Ta ˈu mau piru! Pauroa ta ˈu mau piru tei roto i te piha taotoraa i raro. Aita e taoˈa faahou ta ˈu!” No te tahi atu mau horopatete, ua taa ia ratou i te mea faufaa roa ˈtu â, ua haa rahi ratou no te faaora mai i te taata. I teie mahana, ua fifihia te ora o te taata. Te hinaaro atoa ra tatou e haa mai tera mau horopatete miimii ore e e haafaufaa i te ruraa o ta tatou ohipa pororaa. E rave ïa tatou i tei nehenehe no te tauturu i te taata ia ora mai ia tae mai te hopea o teie nei ao.

A rave i te mau faaotiraa î i te paari e a tiatonu noa i nia i te faufaaraa o te pororaa (A hiˈo i te paratarafa 17)

17. No te aha e tiaturi ai tatou e e nehenehe te hopea e tupu i te hoê taime manaˈo-ore-hia?

17 E nehenehe tatou e ite papu e te tupu noa ra te mau parau tohu Bibilia e te fatata mai ra te hopea. Te tiai noa ra tatou ia aro ‘na ahuru tara’ e ‘te puaa taehae’ i te haapaoraa hape, o Babulonia rahi ïa. (Apo. 17:16) Eita tatou e manaˈo e e titauhia i te tahi atu â taime hou e tupu ai te reira. Eiaha e moe e ‘e tuu te Atua i teie manaˈo i roto i to ratou aau’ ia aro te haapaoraa hape e nehenehe te reira e tupu oioi mai i te hoê taime manaˈo-ore-hia! (Apo. 17:17) Te fatata mai ra te hopea o te ao a Satani. No reira ïa tatou e auraro ai i to Iesu faaararaa: “E ara râ ia outou, o te teimaha outou i te rahi o te maa e te taero, e te peapea o teie nei ao, a roohia mai ai outou e taua mahana ra aore i manaˈohia.” (Luka 21:34, 35; Apo. 16:15) Ia vai ara anaˈe e ia haa noa anaˈe i roto i te taviniraa a Iehova, ma te tiaturi e e haa oia no te feia o te tiai atu â ia ˈna.—Isa. 64:4.

18. Eaha te uiraa e pahonohia i roto i to muri mai tumu parau?

18 A tiai noa ˈi tatou i te taeraa mai o te hopea o teie ao ino a Satani, e titauhia ia tatou ia faaroo i te aˈoraa ta te pǐpǐ o Iuda i faahiti: “Area outou, e au mau here e, i te faatupuraa ia outou iho i to outou faaroo moˈa rahi ra, e te pureraa ma te Varua Maitai, tamau maite outou i to outou iho hinaaro i te Atua, i te tiairaa i te aroha o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, e tae noa ˈtu i te ora mure ore ra.” (Iuda 20, 21) E nafea râ tatou e faaite ai e te tiai noa ra tatou ma te ru i te ao apî a te Atua i te tae oioi mai? O ta tatou ïa e aparau i to muri mai tumu parau.

^ No te tahi atu â mau parau tohu no nia i te Mesia e te tupuraa o te reira, a hiˈo i te api 200 o te buka Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?