Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tavini ia Iehova ma te haapeapea ore

E tavini ia Iehova ma te haapeapea ore

‘Te faaroo ra Maria i ta Iesu parau. Area Mareta, peapea ihora ïa i te haapaoraa i te manihini.’—LUKA 10:39, 40.

HIMENE: 94, 134

1, 2. No te aha Iesu i au ai ia Mareta, eaha râ te hape ta Mareta i rave o te faaite ra e e ere o ˈna i te taata tia?

 IA MANAˈO outou ia Mareta, te tuahine o Lazaro, eaha te hohoˈa e puta mai? Te faataa ra te Bibilia, e hoa piri o Mareta no Iesu e ua parauhia e mea au na ˈna ia Mareta. Mea papu, e ere o ˈna anaˈe te vahine o ta Iesu i au e i faatura. Ei hiˈoraa, e hoa piri atoa te tuahine o Mareta, o Maria no Iesu. E te here atoa ra Iesu i to ˈna mama, o Maria te iˈoa. (Ioa. 11:5; 19:25-27) No te aha ïa Iesu i au ai ia Mareta?

2 Mea au na Iesu ia Mareta, no to ˈna hamani maitai e to ˈna aau horoa noa. E e vahine haa rahi o ˈna i te pae o te ohipa. Te mea faufaa roa ˈˈe râ, mea au na Iesu ia ˈna no to ˈna faaroo rahi. Ua tiaturi oia i te mau haapiiraa atoa a Iesu e aita roa ˈtu oia i maere e o Iesu te Mesia fafauhia. (Ioa. 11:21-27) Noa ˈtu e e ere Mareta i te taata tia, mai te taatoaraa o tatou, ua rave atoa o ˈna i te hape. Ei hiˈoraa, i te hoê taime a haere ai Iesu e farerei ia ratou, ua riri Mareta i to ˈna tuahine ra o Maria. E ua ani atu oia ia Iesu ia tamaˈi ia Maria. Ua parau atu Mareta, ‘E te Fatu, eita oe e haapao mai, e ua faarue mai tau tuahine ia ˈu, o vau anaˈe teie rave noa ˈi? e parau atu oe ia ˈna e rave atoa mai.’ (A taio i te Luka 10:38-42.) No te aha Mareta i parau ai mai te reira? Eaha ta tatou e nehenehe e haapii i ta Iesu i pahono ia ˈna?

UA HAAPEAPEA O MARETA

3, 4. Eaha ta Maria i rave o ta Iesu i au e eaha ta Mareta i haapii? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

3 Ua mauruuru roa Iesu ia Mareta raua Maria no to raua titau-manihini-raa ia ˈna i to ratou fare e ua hinaaro oia ia faaohipa i tera taime no te haapii ia raua i te parau mau faufaa. Ua parahi oioi Maria i pihaiiho ia Iesu no te ‘faaroo i ta ˈna parau.’ Ua hinaaro oia e haapii i tei nehenehe ia ˈna no ǒ mai i te Orometua Rahi ra. Ua nehenehe atoa ta Mareta e maiti i te faaroo ia Iesu. Ahani Mareta i vaiiho i ta ˈna ohipa i te hiti no te faaroo ia Iesu, e haapopou-atoa-hia o ˈna.

4 Te haapeapea nei râ o Mareta. Te haa rahi nei oia no te faaineine i te hoê maa taa ê na Iesu e ua rave oia e rave rahi atu ohipa ia riro to Iesu faaearaa ei mea oaoa. I to ˈna iteraa e aita Maria i tauturu ia ˈna, ua riri oia a amuamu ai i nia ia Iesu. Ua ite oia e te tutava ra o Mareta i te haa rahi. Ma te hamani maitai, ua parau atu oia: “E Mareta e, e Mareta, ua ahoaho oe, e te peapea na oe ia oe iho i te mau mea e rave rahi.” Ua faaite atu oia ia hamani i te hoê maa ohie noa. I muri iho, ua haamaitai Iesu ia Maria no to ˈna faaroo-maitai-raa ia ˈna. Ua na ô oia: “Ua rave iho nei Maria i taua mea tia ra, e ore roa hoi ta ˈna e riro ê.” Ua moehia paha ia Maria i ta ˈna i amu, te mea papu râ, aita roa ˈtu oia i haamoe i te mau haapiiraa a Iesu e ta ˈna haapopouraa ia Maria. E 60 matahiti i mairi, ua papai te aposetolo Ioane: ‘Ua aroha Iesu ia Mareta e to ˈna tuahine.’ (Ioa. 11:5) Te faaite ra taua parau ra e ua farii o Mareta i te aˈoraa î i te here a Iesu e ua tavini oia ma te taiva ore ia Iehova i te toea o to ˈna oraraa.

5. No te aha mea fifi i teie mahana iho â râ ia tiatonu noa i nia i te mea faufaa roa ˈˈe, e eaha te mau uiraa ta tatou e pahono?

5 I teie mahana, te taa ra ia tatou e e rave rahi ohipa o te nehenehe e haapeapea ia tatou ia tavini ia Iehova e aita hoi te reira i itehia i tahito ra. Ua faaara Te Pare Tiairaa o te 15 no Tetepa 1958 (Beretane) i te mau taeae e tuahine eiaha e vaiiho i te mau ravea apî ia haapeapea ia ratou no te tavini ia Iehova. I tera ra tau, e au ra e e ohipa apî te ite-noa-hia pauroa te mahana. Mai te mau vea no nia i te mau faaahuraa, te radio, te hohoˈa teata e te afata teata o tei matau-roa-hia. Ua parau Te Pare Tiairaa e te piri noa ˈtura tatou i te anotau hopea e “te maraa noa ˈtu ra te mau faaanaanataeraa.” I teie mahana, hau atu i na mua ˈˈe ra, e rave rahi ohipa o te nehenehe e haapeapea ia tatou. Eaha ïa ta tatou e nehenehe e rave ia riro hau atu â mai ia Maria e ia tiatonu noa i nia i te haamoriraa a Iehova?

EIAHA E FAAOHIPA HAU ATU Â I TA TE AO E HOROA MAI

6. Mea nafea te nunaa o Iehova i faaohipa ˈi i te mau ravea apî?

6 Ua faaohipa te nunaa o Iehova i te mau ravea apî no te poro i te parau apî oaoa. Ei hiˈoraa, i na mua ˈˈe e i te roaraa o te tamaˈi rahi matamua, ua faaite ratou i te “Hohoˈa Darama o te Poieteraa.” Ma te faaohipa i te mau hohoˈa e te mau hohoˈa teata huru poto rii e itehia ˈi i te mau hohoˈa penihia e e faaroo-atoa-hia ˈi i te reira. Ua poro ïa ratou i e mirioni taata i roto e rave rahi fenua. Te faataa ra te pae hopea o te “Hohoˈa Darama” i te hoê tau e itehia te hau ia faatere mai Iesu Mesia i te fenua. I muri aˈe, ua faaohipa te nunaa o Iehova i te radio no te haaparare i te poroi o te Basileia na te taata e rave rahi na te ao. I teie mahana, te faaohipa nei tatou i te mau roro uira e te Internet ia naea te feia noa ˈtu te vahi e ora ˈi ratou, oia atoa i te mau vahi atea.

Eiaha e vaiiho i te mau ohipa faufaa ore e haafariu ê ia tatou i ta tatou haamoriraa ia Iehova (A hiˈo i te paratarafa 7)

7. (a) No te aha mea atâta ia faaohipa hau atu â i ta te ao e horoa mai? (b) Eaha te titauhia ia tatou ia haapao maitai?

7 Te faaara mai ra te Bibilia e eiaha e faaohipa hau atu â i ta te ao e horoa mai. Te auraa ïa e e horoa rahi i te taime no te mau mea o ta te ao e pûpû mai ra. (A taio i te Korinetia 1, 7:29-31.) Te vai ra te tahi o teie mau mea e ere i te mea ino, e nehenehe râ te reira e haamâuˈa i to tatou taime. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e oaoa i te faaanaanatae, i te taio i te mau buka, i te mataitai i te afata teata, i te mataitai i te mau vahi anaanatae mau, i te hoohoo haere e i te imi i te mau roro uira no matara noa ˈtu ra aore ra mea moni roa. Mea au atoa na vetahi e aparau i nia i te reni, e hapono i te mau poroi e te mau poroi roro uira aore ra e hiˈopoa i te mau parau apî aore ra i te tuaro. E nehenehe atoa râ vetahi e maamaahia i te na reiraraa. * (Koh. 3:1, 6) Ia faaohipa tatou i to tatou taime i nia i te mau ohipa faufaa ore, eita tatou e horoa rahi atu â i to tatou taime i nia i te mea faufaa roa ˈtu â, oia hoi ta tatou haamoriraa ia Iehova.—A taio i te Ephesia 5:15-17.

8. No te aha mea faufaa ia ore tatou e hinaaro i te mau mea a teie nei ao?

8 Te rave nei Satani i tei nehenehe ia ˈna no te aratai ia tatou ia rave i te mau mea a teie nei ao e ia haafariu ê ia tatou i te taviniraa ia Iehova. Ua na reira Satani i te senekele matamua e e na reira atoa ˈtu â oia i teie mahana. (Tim. 2, 4:10) No reira, e tamau anaˈe i te hiˈopoa eaha to tatou huru i te mau mea a teie nei ao e eaha te faatanoraa te titauhia ia rave. Te parau mai ra te Bibilia eiaha e hinaaro i te mau mea a teie nei ao. Ia vai puai noa râ to tatou here no Iehova e tia ˈi. Ma te na reira, e mea ohie ïa no tatou i te auraro ia Iehova e i te vai piri noa ia ˈna.—Ioa. 1, 2:15-17.

A TIATONU NOA I NIA I TE MEA FAUFAA ROA ˈˈE

9. Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia tiatonu i nia i te aha, e e mea nafea oia i te horoaraa mai i te hiˈoraa?

9 Mai ia Iesu i haapii ma te mǎrû ia Mareta e eiaha e haapeapea i te mau mea e rave rahi, ua haapii atoa oia i ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê â haapiiraa. Ua faaitoito oia ia ratou ia tiatonu noa i nia i te taviniraa ia Iehova e i to ˈna Basileia. (A taio i te Mataio 6:22, 33.) Ua vaiiho mai Iesu i te hoê hiˈoraa maitai. Aita rea taoˈa ta ˈna e aita to ˈna e fare aore ra e fenua.—Luka 9:58; 19:33-35.

10. Eaha te hiˈoraa maitai ta Iesu i vaiiho mai?

10 Aita Iesu i vaiiho i te tahi noa ˈˈe mea e haafifi ia ˈna i ta ˈna ohipa pororaa. Ei hiˈoraa, i muri iti noa ˈˈe a haamata ˈi oia i te poro, ua hinaaro te nahoa no Kaperenaumi e faaea ˈtu â Iesu i roto i to ratou oire. Eaha ta ˈna i rave? Ua tiatonu noa oia i nia i ta ˈna taviniraa. Ua parau oia: “E parau haere â vau i te parau maitai o te basileia o te Atua i te mau oire ê atu â e tia ˈi, i tonohia mai ai hoi au.” (Luka 4:42-44) Mea atea roa to Iesu haereraa na raro no te poro i te parau apî oaoa e no te haapii i te taata e rave rahi. E taata tia roa oia, e ua rohirohi atoa oia e mea titauhia ia tamǎrû oia ia ˈna no te rahi o te ohipa.—Luka 8:23; Ioa. 4:6.

Te haapii mai ra Iesu e ia tiatonu tatou no te fanaˈo hau atu â taoˈa, e nehenehe ta tatou taviniraa i te Atua e haafifihia ˈi

11. Eaha ta Iesu i rave ia faatia mai te hoê taata i to ˈna fifi? Eaha te haapiiraa ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ?

11 I muri aˈe, ua horoa Iesu i te hoê haapiiraa faufaa i ta ˈna mau pǐpǐ, ua tâpû râ te hoê taata i te parau a Iesu a na ô ai: “E te orometua, parau na oe i tau tuaana, e tufa oia i ta mâua taoˈa.” Aita Iesu i tamata i te faaafaro i te fifi o teie taata. Aita atoa oia i vaiiho i te reira ia haafifi i ta ˈna haapiiraa i ta ˈna mau pǐpǐ. Ua faaohipa râ oia i te reira no te haapii ia ratou e ia tiatonu ratou i nia i te hinaaro e fanaˈo hau atu â taoˈa, e nehenehe ta ratou taviniraa ia Iehova e haafifihia ˈi.—Luka 12:13-15.

12, 13. (a) Eaha ta Iesu i rave ia maere te tahi mau taata Heleni i Ierusalema? (b) Ua aha Iesu a ani ai Philipi ia ˈna ia farerei i teie mau taata?

12 Ei taata, mea ahoaho roa te mau mahana e toe ra no Iesu. (Mat. 26:38; Ioa. 12:27) Ua ite oia e e mauiui mau â oia a pohe atu ai. Ua ite atoa oia e mea rahi atu â ta ˈna ohipa e toe ra hou to ˈna poheraa. Ei hiˈoraa, i te Tapati o te 9 no Nisana, ua tomo Iesu i Ierusalema na nia i te hoê asini. Ua farii popou te nahoa ia ˈna mai to ratou Arii. (Luka 19:38) I te mahana i muri aˈe, ua tiahi Iesu ma te itoito i te feia nounou o tei hoo i te mau taoˈa mea moni roa e o tei eiâ i te taata mai roto mai i te hiero.—Luka 19:45, 46.

13 Ua ite te tahi mau taata Heleni, o tei haere i Ierusalema no te faatupu i te oroa Pasa, ia Iesu i te na reiraraa e ua maere roa ratou. Ua ani ratou i te aposetolo Philipi e nehenehe anei ta ratou e farerei ia Iesu. Aita râ Iesu i tamata i te imi i te feia o tei turu e o tei paruru ia ˈna i teie mau enemi. Ua ite râ oia eaha te ohipa faufaa roa ˈˈe. Ua tiatonu noa oia i nia i ta Iehova i hinaaro ia rave oia, te pûpûraa ïa i to ˈna ora ei tusia. Ua haamanaˈo oia i ta ˈna mau pǐpǐ e te fatata mai ra oia i te pohe. Tera râ, e titauhia ia ineine te feia atoa e pee ra ia ˈna i te rave i te haapaeraa ia ora atoa ratou. Ua parau oia: “O te nounou i to ˈna ora ua ere ïa i te ora, e te ore e hinaaro i to ˈna ora i teie nei ao, ei ora mure ore ïa to ˈna i te ao a muri nei.” Ua fafau atoa Iesu e e haamaitai te Metua i ta ˈna mau pǐpǐ e e horoa oia i te ora mure ore ia ratou. Ua nehenehe ïa Philipi e horoa i teie poroi faaitoitoraa na te feia Heleni.—Ioa. 12:20-26.

14. Noa ˈtu e ua tuu Iesu i te ohipa pororaa na mua roa i roto i to ˈna oraraa, eaha ta ˈna i rave atoa?

14 Te ohipa faufaa ta Iesu i rave a ora ˈi oia i te fenua nei, o te pororaa ïa i te parau apî oaoa. Noa ˈtu e ua tiatonu oia i to ˈna oraraa no nia i te pororaa, aita oia i manaˈo noa i te rave i te ohipa. Ei hiˈoraa, ua haere oia i te hoê faaipoiporaa, ua taui oia i te pape ei uaina maitai roa. (Ioa. 2:2, 6-10) Ua tamaa atoa oia i te fare o to ˈna mau hoa e te tahi atu o tei anaanatae i te faaroo i te parau apî oaoa. (Luka 5:29; Ioa. 12:2) Te mea faufaa roa ˈtu â, ua faataa Iesu i te tahi taime no te pure, no te feruri e no te tamǎrû ia ˈna.—Mat. 14:23; Mar. 1:35; 6:31, 32.

‘HAAPAE I TE MAU MEA ATOA’

15. Eaha ta te aposetolo Paulo i parau no nia i ta te mau Kerisetiano e titauhia ia rave, e no te aha e hiˈoraa maitai oia?

15 Ua parau te aposetolo Paulo e e au te mau Kerisetiano i te mau taata e horo i te hororaa atea e ia tapae ratou i te reni, mea tia ia haapae ratou i te mau mea atoa e faataere ai aore ra e faaea ˈi ratou i te horo. (A taio i te Hebera 12:1.) Ua vaiiho mai Paulo i te hoê hiˈoraa maitai. E nehenehe ta ˈna e riro mai ei taata ona e ei taata tuiroo mai te mau aratai haapaoraa ati Iuda, ua vaiiho râ oia i te reira no te tiatonu i nia i “te mau mea faufaa roa ˈˈe.” Ua haa rahi oia i roto i te ohipa pororaa e ua ratere na roto e rave rahi tuhaa mai ia Suria, Asia Iti, Makedonia e Iudea. Ua tiai ru oia i ta ˈna haamaitairaa, te ora mure ore i te raˈi. Ua parau oia: “I te haamoeraa i te mau mea i muri ra, e te titauraa ˈtu hoi i tei mua, te nenei tia ˈtu nei au i te tapao, ia noaa te berabeio [aore ra te re].” (Phil. 1:10; 3:8, 13, 14) Aita Paulo i faaipoipo, ua nehenehe ïa oia e ‘haapao noa i ta te Fatu ra ma te peapea ore.’—Kor. 1, 7:32-35.

Ua vaiiho Paulo i to ˈna toroa no te tiatonu i nia i “te mau mea faufaa roa ˈˈe”

16, 17. Ei taata faaipoipo aore ra aita, e nafea tatou e pee ai i to Paulo hiˈoraa? E mea nafea Mark raua Claire i te na reiraraa?

16 Mai ia Paulo, ua maiti te tahi mau tavini a Iehova i teie mahana ia ore e faaipoipo no te horoa rahi atu â i roto i te taviniraa ia Iehova. (Mat. 19:11, 12) No te feia faaea taa noa, e iti roa mai te mau hopoia o te utuafare i te feia faaipoipo. Tera râ, ei taata faaipoipo aore ra aita, e nehenehe tatou pauroa e ‘haapae i te mau mea atoa’ o te haafifi ra ia tatou no te tavini ia Iehova. E titauhia paha ia tatou ia rave i te tahi mau tauiraa. Eita ïa tatou e haamâuˈa i to tatou taime e e nehenehe atoa tatou e horoa rahi atu â i roto i te taviniraa ia Iehova.

17 Ei hiˈoraa, ua rave Mark i te taviniraa pionie i muri noa ˈˈe i ta ˈna tau haapiiraa. Hoê â tupuraa i te pae o Claire. Ua paari raua i te fenua no Galles. Ua faaipoipo raua a vai noa ˈi i roto i te taviniraa pionie. Tera râ, ua hinaaro raua e tavini atu â. Te faataa ra Mark: “Ua nehenehe ïa mâua e faaohie i to mâua oraraa, ma te vaiiho i to mâua fare e toru piha e ma te faarue i ta mâua ohipa afa taime ia nehenehe mâua e haere i roto i te ohipa paturaa na te ara.” I te roaraa e 20 matahiti i te maoro, ua ratere raua i roto e rave rahi tuhaa no Afirika no te tauturu i roto i te ohipa paturaa o te mau Piha a te Basileia. E i te tahi mau taime, mea iti roa ta raua moni, ua tamau râ Iehova i te aupuru ia raua. Te parau ra Claire: “Ua horoa mai te reira i te oaoa rahi no te tavini atu â ia Iehova i te mau mahana atoa. E rave rahi hoa to mâua, e aita mâua i ere noa ˈˈe i te tahi mea. No te tahi noa tuhaa o ta mâua i haapae, eita e nehenehe e faaau i te oaoa ta mâua e ite ra a tavini ai ia Iehova ma te taime taatoa.” Tera atoa te manaˈo o te rahiraa taeae e tuahine i roto i te taviniraa taime taatoa. *

18. Eaha te mau uiraa ta tatou e nehenehe e uiui?

18 Te manaˈo ra anei outou e e nehenehe ta outou e oaoa ˈtu â i roto i ta outou taviniraa ia Iehova? Te vai ra anei te tahi ohipa o te haafariu ê ia outou i te mea faufaa roa ˈˈe? Mai te peu e e, eaha ta outou e nehenehe e rave? E nehenehe paha ta outou e haamaitai atu â i ta outou taioraa e haapiiraa Bibilia. E faataa mai te tumu parau i muri nei e nafea outou e na reira ˈi.

^ A hiˈo i te tumu parau “E tiaturi te taata ite ore i te mau parau atoa.”

^ A hiˈo atoa i te aamu o te oraraa o Hadyn e Melody Sanderson i roto i te tumu parau, “Faisons ce que nous savons être juste.” (Te Pare Tiairaa o te 1 no Mati 2006 [Farani]) Mea maitai ta raua ohipa i Auteralia, ua vaiiho râ raua i te reira no te haere i roto i te taviniraa taime taatoa. A taio i tei tupu i muri aˈe a ere ai raua i te moni a tavini noa ˈi ei mitionare i Initia.