Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faaineine i ta outou mau tamarii ia tavini ia Iehova

A faaineine i ta outou mau tamarii ia tavini ia Iehova

“Ia hoi faahou mai te taata a te Atua ta oe i tono mai, e ia haapii mai oia i ta matou e rave i te tamaiti e fanau mai.”—TAV. 13:8, TE BIBILIA MOˈA V.C.J.S. (1976)

HIMENE: 88, 120

1. Eaha ta Manoa i rave a faaroo ai e e riro oia ei metua tane?

 UA PAPU ia Manoa e i ta ˈna vahine e eita roa ˈtu raua e fanau mai i te tamarii. I te hoê mahana, ua parau te hoê melahi a Iehova i te vahine a Manoa e e fanau mai oia i te hoê tamaiti. Auê ïa maereraa faahiahia mau! I to ˈna faaiteraa ˈtu ia Manoa i te parau apî, ua oaoa roa oia. Ua feruri maite atoa râ o Manoa eaha ta Iehova e tiai ra ia ˈna ei metua. E nafea raua ta ˈna vahine e faaineine ai i ta raua tamaiti ia here e ia tavini ia Iehova noa ˈtu e te rave ra te feia i Iseraela i te ohipa ino? Ua taparuparu Manoa ia Iehova ia tono faahou mai i ta ˈna melahi ma te parau: “Ia hoi faahou mai te taata a te Atua ta oe i tono mai, e ia haapii mai oia i ta matou e rave i te tamaiti e fanau mai.”—Tav. 13:1-8, V.C.J.S.

2. Eaha te titauhia ia oe ia haapii oe i to tamarii, e e nafea oe e na reira ˈi? (A hiˈo atoa i te tumu parau tarenihia “ Ta oe mau piahi Bibilia faufaa roa ˈˈe.”)

2 Mai te peu e e metua oe, te taa ra ïa ia oe i to Manoa huru. E hopoia atoa ta oe no te tauturu i ta oe tamarii ia ite o vai Iehova e ia here ia ˈna. (Mas. 1:8) I roto i te arui haamoriraa utuafare, e nehenehe ta oe e tauturu ia ratou ia tamau i te haapii atu ia ite no nia Iehova e no nia i te Bibilia. Mea papu, e titauhia hau atu â i te haapiiraa i te Bibilia i te mau hebedoma atoa e ta outou mau tamarii. (A taio i te Deuteronomi 6:6-9.) E nafea oe e nehenehe ai e tauturu ia ratou ia here e ia tavini ia Iehova? I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou i te hiˈoraa o Iesu. Noa ˈtu aita oia i riro mai ei metua, e nehenehe tatou e haapii mai i ta ˈna huru raveraa a haapii ai e a faaineine ai oia i ta ˈna mau pǐpǐ. Ua faaite oia i te here e te haehaa e oia atoa i te haroaroa ia ratou. E ua taa mau â ia ˈna i to ratou huru e ua ite oia e nafea e tauturu ia ratou. E hiˈo mai ïa tatou e nafea ia pee i to Iesu hiˈoraa.

A HERE I TA OE TAMARII

3. Mea nafea te mau pǐpǐ a Iesu i papu ai e te here ra oia ia ratou?

3 Ua parau pinepine Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e ua here oia ia ratou. (A taio i te Ioane 15:9.) Ua faataa atoa oia i to ˈna taime no ratou. (Mar. 6:31, 32; Ioa. 2:2; 21:12, 13) E ere noa Iesu i te hoê taata haapii, e hoa atoa râ oia no ratou. Ua papu ïa i te mau pǐpǐ e te here ra oia ia ratou. Eaha ïa te haapiiraa ta oe e huti mai i to Iesu hiˈoraa?

4. E nafea oe e faaite ai i ta oe tamarii e te here ra oe ia ratou? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

4 A parau i ta oe tamarii e te here ra oe ia ratou e a faaite atu e mea faufaa ratou no oe. (Mas. 4:3; Tito 2:4) Te parau ra o Samuel, o te ora ra i Auteralia: “I to ˈu tamarii-rii-raa, pauroa te po, e faaohipa papa i te buka Ta ˈu Buka Aamu Bibilia no te taio. E nehenehe oia e pahono i ta ˈu mau uiraa, e tauahi oia ia ˈu e e apa mai ai hou a taoto ai au. Ua maere roa vau i te iteraa e aita to ˈu papa i paari i roto i te hoê utuafare mea varavara ia faaitehia te here te tahi i te tahi! Ua rave râ oia i te tutavaraa rahi no te faaite i to ˈna here ia ˈu. No reira, ua puai roa ˈtoa to ˈu taairaa no ˈna e ua oaoa vau e ua ite au i te hau.” No reira, a tauturu ïa i ta oe tamarii ia manaˈo mai te reira ma te parau atu ia ratou e “Ua here au ia oe.” A tauahi e a apa ˈtu ia ratou. A faataa i te taime no te paraparau ia ratou, no te tamaa e no te hauti e o ratou.

5, 6. (a) No to Iesu here i ta ˈna mau pǐpǐ, eaha ta ˈna i rave? (b) E nafea oe e aˈo ai i ta oe mau tamarii?

5 Ua parau Iesu: “O ta ˈu e here ra, o ta ˈu ïa e aˈo, e e papai hoi; e tena na, a faaitoito, e e tatarahapa.” * (Apo. 3:19) Ei hiˈoraa, ua tatamaˈi te mau pǐpǐ e rave rahi taime o vai te mea rahi aˈe i rotopu ia ratou. Aita Iesu i haafaufaa ore i tera fifi. Ua aˈo pinepine râ oia ia ratou ma te faaoromai. E taata maitai roa oia, e ua tiai oia i te taime e i te vahi tano no te aˈo ia ratou.—Mar. 9:33-37.

A maiti i te taime e i te vahi tano no te aˈo ia ratou a faaite ai i te mǎrû

6 No to oe here i ta oe tamarii, ua ite oe e mea titauhia ia aˈo ia ratou. I te tahi mau taime, ua navai noa i te faataaraa ˈtu ia ratou no te aha mea tano aore ra mea ino te tahi ohipa. E nafea râ aita iho â anaˈe ratou e faaroo? (Mas. 22:15) A haapii i to Iesu hiˈoraa. A tamau i te aˈo ia ratou ma te faaoromai no te aratai, no te faaineine, e no te aˈo. A maiti i te taime e i te vahi tano no te aˈo ia ratou a faaite ai i te mǎrû. Te haamanaˈo ra o Elaine te hoê tuahine no Afirika Apatoa mea nafea to ˈna metua i te aˈoraa ia ˈna. Ua faataa noa iho â raua ia Elaine eaha ta raua e tiai ra ia ˈna. Ua parau atu raua e ia aˈohia oia no to ˈna faaroo ore, e na reira iho â raua. Ua parau râ oia: “Aita raua e aˈo mai na roto i te riri aore ra aita e faataa mai no te aha vau e aˈohia ˈi.” No teie huru aˈoraa, ua ite oia e ua here noa to ˈna na metua ia ˈna.

A FAAITE I TE HAEHAA

7, 8. (a) Eaha ta te mau pǐpǐ a Iesu i haapii no nia i ta ˈna mau pure? (b) E nafea ta oe mau pure e haapii ai i ta oe tamarii ia tiaturi ia Iehova?

7 I te taime a tapeahia ˈi Iesu e a haapohehia ˈi oia, ua pure oia i to ˈna Metua: “Aba, e tau Metua, e tia te mau mea atoa ia oe; e hopoi ê atu i teie nei auˈa; ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to ˈu.” * (Mar. 14:36) A feruri na i te huru o te mau pǐpǐ a Iesu a faaroo ai ratou aore ra a haapii ai i muri aˈe no nia i ta ˈna ia pure. Ua taa ia ratou e noa ˈtu e taata tia roa oia, ua tamau oia i te ani i to ˈna Metua i ta ˈna tauturu. Ua haapii ïa ratou e mea titauhia ia faaite ratou i te haehaa e i te tiaturi ia Iehova.

Ia faaroo ta oe mau tamarii ia oe ia ani ia Iehova i te tauturu, e haapii ïa ratou ia tiaturi atoa ia Iehova

8 E nehenehe ta oe tamarii e haapii atu â i ta oe mau pure. Mea papu, eita oe e pure noa no te haapii i ta oe tamarii. Ia faaroo râ ratou i ta oe pure, e nehenehe ratou e tiaturi ia Iehova. I roto i ta oe mau pure, eiaha noa e ani ia Iehova e tauturu i ta oe tamarii, e ani atoa râ ia tauturu ia oe. Te parau ra Ana, o te ora ra i Beresilia: “Te vai ra anaˈe te mau fifi, ia maˈi-anaˈe-hia to ˈu mama e papa ruau, e ani to ˈu na metua ia Iehova ia horoa i te itoito no te faaruru i te tupuraa e i te paari no te rave i te mau faaotiraa maitai. I roto atoa i te hepohepo rahi, e vaiiho raua i to raua mau fifi i roto i te rima o Iehova. Ma te na reira, ua haapii au i te tiaturi ia Iehova.” Ia faaroo ta oe mau tamarii ia oe ia ani ia Iehova i te itoito no te poro i te hoê taata tapiri aore ra ia ani i ta oe paoti ohipa i te hoê mahana no te tairururaa, ua taa ïa ia ratou e te tiaturi ra oe i ta Iehova tauturu e e haapii ratou i te na reira.

9. (a) Mea nafea Iesu i te haapiiraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaite i te haehaa e te here miimii ore? (b) Eaha ta ta oe mau tamarii e haapii, ia faaite oe i te haehaa e te here miimii ore?

9 Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaite i te haehaa e te here miimii ore e ua vaiiho atoa mai oia i te hiˈoraa. (A taio i te Luka 22:27.) Ua ite ta ˈna mau pǐpǐ i te haapaeraa rahi ta ˈna i rave no te tavini ia Iehova e i tauturu i te tahi atu e ua haapii atoa ratou i te na reira. E nehenehe atoa outou e haapii i ta outou tamarii ma te horoa i te hiˈoraa. Te parau ra Debbie, e piti tamarii ta ˈna: “Aita roa ˈtu vau i pohehae ia horoa rahi ta ˈu tane ei matahiapo i to ˈna taime no vetahi ê. Ua ite au e ia hinaaro noa ˈtu to ˈu utuafare i te taime a ta ˈu tane, e horoa mai iho â oia.” (Tim. 1, 3:4, 5) E nafea te hiˈoraa o Debbie e Pranas, ta ˈna tane, i te ohiparaa i nia i to raua utuafare? Te parau ra oia e ua ineine noa ta ˈna mau tamarii i te tauturu i te mau tairururaa. Ua oaoa ratou, e hoa atoa to ratou e ua hinaaro atoa e apiti atu e to ratou mau taeae e tuahine. Te tavini atoa nei te utuafare taatoa ia Iehova ma te taime taatoa. Ia faaite oe i te haehaa e te here miimii ore, e haapii oe i ta oe tamarii ia ineine atoa i te tauturu ia vetahi ê.

A FAAITE I TE HAROAROA

10. Mea nafea Iesu i te faaiteraa i te haroaroa tia roa a haere mai ai te tahi mau taata i Galilea no te hiˈo ia ˈna?

10 E haroaroa tia roa to Iesu. Aita oia i tiatonu noa i nia i ta te taata i rave, no te aha atoa râ ratou i na reira ˈi. E nehenehe oia e hiˈo i roto i to ratou aau. Ei hiˈoraa, i te hoê taime, ua haere mai te tahi mau taata i Galilea no te hiˈo ia ˈna. (Ioa. 6:22-24) Ua taa ia ˈna e te tumu i haere mai ratou i ǒ nei, eiaha no te faaroo i ta ˈna haapiiraa, no te mea râ ua hinaaro ratou i te maa. (Ioa. 2:25) Ua ite maitai Iesu i to ratou mau manaˈo. Ua faaafaro ïa oia ia ratou ma te faaoromai e ua faataa ˈtu eaha te mau tauiraa te titauhia ia ratou ia rave.—A taio i te Ioane 6:25-27.

A tauturu i ta outou mau tamarii ia oaoa i roto i te taviniraa (A hiˈo i te paratarafa 11)

11. (a) E nafea oe e tamata ˈi i te taa i te manaˈo o ta oe tamarii no nia i te pororaa? (b) E nafea oe e tauturu ai i ta oe tamarii ia oaoa i roto i te taviniraa?

11 Noa ˈtu eita oe e nehenehe e hiˈo i roto i te aau, e nehenehe râ oe e faaite i te haroaroa. Ei hiˈoraa, e nehenehe oe e tamata i te taa eaha te manaˈo o ta oe tamarii no nia i te taviniraa. A ui, ‘E nehenehe anei ta ratou e tiai noa i te taime i roto i te taviniraa ia faaea outou no te tamǎrû no te amuamu aore ra no te inu i te pape?’ Ia taa ia oe e aita ta oe tamarii e oaoa rahi ra i roto i te taviniraa, a rave ïa i te tahi ohipa e anaanatae atu â ratou. A horoa ˈtu i te hoê hopoia nainai o ta ratou e nehenehe e rave ia manaˈo oia e te haafaufaahia ra oia.

12. (a) Ua faaara Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te aha? (b) No te aha te mau pǐpǐ e hinaaro mau ai i ta ˈna faaararaa?

12 Mea nafea atoa Iesu i te faaohiparaa i te haroaroa? Ua ite Iesu e e nehenehe te hape a te hoê taata e aratai ia vetahi ê ia rave i te hara ino. No reira oia i faaara ˈi i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te reira. Ei hiˈoraa, ua ite te mau pǐpǐ e mea ino te mau ohipa morare tia ore. Ua parau oia: “O te hiˈo noa ˈtu i ta vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro, ua faaturi ïa ia ˈna i to ˈna ihora aau. E te hapa na oe i to mata atau, e ohiti e faarue ê atu.” (Mat. 5:27-29) Ua ora te mau pǐpǐ a Iesu i rotopu i te feia morare ore no Roma o tei au i te mataitai i te hautiraa faufau e te mau aparauraa hairiiri. Ua faaara Iesu ma te î i te here i ta ˈna mau pǐpǐ ia ape i te tahi mau mea o te haafifi ia ratou ia rave i te mea tano.

13, 14. E nafea oe e tauturu ai i ta oe tamarii ia ape i te faaanaanataeraa morare ore?

13 Ei metua, e nehenehe ta oe e faaohipa i te haroaroa no te paruru i ta oe tamarii ia rave i te tahi mau ohipa e oto ai Iehova. Teie râ hoi, i teie mahana te fifi atoa ra te mau tamarii nainai i te mataitai i te hohoˈa faufau e te tahi atu ohipa morare ore. Mea papu, e mea tia ia parau oe i ta oe tamarii e mea ino ia mataitai i te mau ohipa morare ore. Teie râ, te vai ra ˈtu â ta oe e nehenehe e rave no te paruru ia ratou. A uiui: ‘Ua ite anei ta ˈu tamarii no te aha mea atâta ia mataitai i te hohoˈa faufau? Eaha te turai ia ˈna ia mataitai i teie mau hohoˈa? E imi anei au i te ravea ia aparau ohie mai ratou ia ˈu no nia i te mau mea atoa, ia ani mai ratou i te tauturu noa ˈtu ua tamatahia ratou i te mataitai i te hohoˈa faufau?’ Noa ˈtu e mea apî roa ta oe tamarii, a parau atu: “Ia ite noa ˈtu oe i te tahi ohipa i nia i te Internet o te turai ra ia oe ia hiˈo no nia i te taatiraa pae tino e e hinaaro oe e mataitai i te reira, a haere mai e a faaite mai ia ˈu. Eiaha e mǎtaˈu aore ra e haama i te ani mai i te tauturu. Te hinaaro nei au e tauturu ia oe.”

14 Ia maiti oe i te faaanaanataeraa no oe iho, a feruri maitai atoa e nafea oe e nehenehe ai e riro ei hiˈoraa maitai no ta oe mau tamarii. Te parau ra Pranas, tei faahitihia na: “E nehenehe noa oe e parau i te mau mea atoa, e hiˈo iho â te tamarii eaha ta oe e rave ra e e pee ratou i to oe hiˈoraa.” Ia haapao maitai oe i te maiti i te himene, buka e i te mataitai i te afata teata ei faaanaanataeraa tano, e nehenehe te reira e tauturu i ta oe tamarii ia na reira atoa.—Roma 2:21-24.

E TAUTURU IHO Â IEHOVA IA OE

15, 16. (a) E nafea e papu ai ia outou e te hinaaro ra Iehova e tauturu ia outou ia faaineine i ta outou tamarii? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i to muri nei tumu parau?

15 Eaha tei tupu a ani ai Manoa ia Iehova ia tauturu ia ˈna ia riro ei metua maitai? “Ua faaroo maira te Atua i te reo o Manoa ra.” (Tav. 13:9) E te mau metua, e faaroo iho â Iehova i ta outou mau pure. E nehenehe oia e tauturu ia outou ia faaineine i ta outou mau tamarii. E tauturu atoa oia ia outou ia faaite i te here, te haehaa e te haroaroa.

16 Te hinaaro ra Iehova e tauturu ia outou ia faaineine i ta outou tamarii ia taurearea mai ratou. I roto i to muri nei tumu parau, e hiˈopoa mai tatou mea nafea to Iesu hiˈoraa no nia i te faaiteraa i te here, te haehaa e te haroaroa e tauturu ai ia outou ia faaineine i te feia apî ia tavini ia Iehova.

^ Te haapii ra te Bibilia e te auraa o te parau ra aˈo, e aratairaa, e faaineineraa, e aˈoraa ïa. E i te tahi atu taime, e faautuaraa. Mea titauhia ia horoa te mau metua i te aˈoraa ma te mǎrû eiaha roa ˈtu râ ia riri anaˈe ratou.

^ I te tau o Iesu, i pii na te tamarii i to ratou metua tane Aba. Te faataa ra teie taˈo i te here e te faatura.—The International Standard Bible Encyclopedia.