Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A tuu ia Iehova i muâ ia oe

A tuu ia Iehova i muâ ia oe

A tuu ia Iehova i muâ ia oe

“Ua tuu vau ia Iehova ei muâ ia ˈu.”—SAL. 16:8.

1. E nafea te mau aamu bibilia e nehenehe ai e ohipa i nia ia tatou?

 TE VAI ra i roto i te Parau papaihia a Iehova te hoê faatiaraa faahiahia o te mau ohiparaa a te Atua e te huitaata. Te faahiti ra te reira i te taata e rave rahi e tuhaa ta ratou i roto i te tupuraa o te opuaraa a te Atua. Parau mau, e ere ta ratou mau parau e ohipa i papaihia i roto i te Bibilia i te mau aamu noa no to tatou oaoa. E nehenehe râ tera mau aamu e haafatata ˈtu â ia tatou i te Atua.—Iak. 4:8.

2, 3. Eaha te auraa o te mau parau o te Salamo 16:8?

2 E nehenehe tatou paatoa e haapii rahi na roto i te mau tupuraa o te mau taata matau-maitai-hia o te Bibilia—o Aberahama, Sara, Mose, Ruta, Davida, Esetera, te aposetolo Paulo, e vetahi ê. E nehenehe atoa râ tatou e faufaahia i te mau aamu o te mau taata haihai aˈe. E nehenehe te feruriruriraa i te mau aamu bibilia e tauturu ia tatou ia haa ia au i te mau parau a te fatu salamo: “Ua tuu vau ia Iehova ei muâ ia ˈu; tei tau rima atau oia, e ore au e aueue.” (Sal. 16:8) Eaha te auraa o teie mau parau?

3 E pinepine te hoê faehau i te faaohipa i ta ˈna ˈoˈe e to ˈna rima atau, a vaiiho ai i tera pae ma te paruru-ore-hia e te paruru i to ˈna rima aui. E paruruhia râ oia mai te peu e e aro mai te hoê hoa i pihai iho ia ˈna i to ˈna pae atau. Mai te peu e e haamanaˈo tatou ia Iehova e e rave tatou i to ˈna hinaaro, e paruru oia ia tatou. E hiˈo anaˈe ïa e nafea te hiˈopoaraa i te mau aamu bibilia e nehenehe ai e haapuai i to tatou faaroo ia “tuu [tatou] ia Iehova i mua noa ia [tatou].”—Byington.

E pahono Iehova i ta tatou mau pure

4. A horoa i te hoê hiˈoraa bibilia e faaite ra e e pahono te Atua i te mau pure.

4 Ia tuu tatou ia Iehova i mua ia tatou, e pahono oia i ta tatou mau pure. (Sal. 65:2; 66:19) Te vai ra ta tatou haapapuraa no te reira i roto i te tupuraa o te tavini ruhiruhia roa ˈˈe a Aberahama, peneiaˈe o Eliezera. Ua tono Aberahama ia ˈna i Mesopotamia no te imi i te hoê vahine mǎtaˈu i te Atua na Isaaka. Ua pure Eliezera no te ani i te aratairaa a te Atua e ua ite oia i te reira i to Rebeka faainuraa i ta ˈna mau kamela i te pape. No te mea ua pure uˈana oia, ua itea ia Eliezera te hoê o tei riro ei vahine here a Isaaka. (Gen. 24:12-14, 67) E ohipa taa ê mau â ta te tavini a Aberahama. Eiaha anei râ tatou e tiaturi e e faaroo Iehova i ta tatou mau pure?

5. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e e nehenehe atoa te hoê pure poto mamû noa ia Iehova e manuïa?

5 I te tahi mau taime, e hinaaro paha tatou e pure oioi no te ani i ta te Atua tauturu. I te hoê taime, ua tapao te arii Peresia ra o Aretehasateta e ua inoino ta ˈna hopoi uaina o Nehemia. “Eaha to oe hinaaro?” ta te arii ïa i ui. “E oti aˈera ta [Nehemia] pure i te Atua no te raˈi.” Ua tia ia haapoto Nehemia i taua pure mamû ra ia hiˈohia. Ua pahono atu râ te Atua, no te mea ua turuhia Nehemia e te arii no te patu faahou i te mau patu o Ierusalema. (A taio i te Nehemia 2:1-8.) Oia, e nehenehe te hoê pure poto mamû noa e manuïa.

6, 7. (a) No nia i te pure, eaha te hiˈoraa ta Epaphera i vaiiho? (b) No te aha e mea tia ˈi ia pure tatou no vetahi ê?

6 Te aˈohia ra tatou ia ‘pure te tahi i te tahi,’ noa ˈtu e eita tatou e ite oioi noa i te haapapuraa e te pahonohia ra tera mau pure. (Iak. 5:16) Ua pure maite Epaphera, “e tavini no te Mesia,” no to ˈna fetii faaroo. Ua papai Paulo mai Roma ˈtu e ua parau e: “O Epaphera, e tavini no te Mesia, no ǒ na ia outou [to Kolosa], te aroha ˈtu nei ia outou, e te tautoo-maite-raa i te pure ia outou aita e faaea, ia mau maite â outou ma te nehenehe, e te î i te mau hinaaro atoa o te Atua ra. Ei ite hoi au no ˈna, e itoito rahi to ˈna ia outou, e to Laodikea, e to Hierapoli.”—Kol. 1:7; 4:12, 13.

7 E oire o Kolosa, Laodikea, e Hierapoli o te hoê â tuhaa fenua o Asia Iti. I ora na te mau Kerisetiano i Hierapoli i rotopu i te feia haamori i te ruahine o Cybèle, ua haaatihia te mau Kerisetiano i Laodikea e te mau taata nounou taoˈa, e ua haafifihia to Kolosa e te philosophia a te taata. (Kol. 2:8) No reira Epaphera, no Kolosa hoi oia, ‘i faaitoito ai ia ˈna iho i te pure’ no te mau Kerisetiano i roto i taua oire ra! Aita te Bibilia e faataa ra mea nafea te mau pure a Epaphera i te pahonoraahia, aita râ oia i faaea i te pure no te mau hoa Kerisetiano, eiaha atoa ïa tatou. Noa ˈtu e eita tatou ‘e haapeapea ia vetahi ê,’ peneiaˈe ua ite tatou e te faaruru nei te hoê melo utuafare aore ra te hoê hoa i te hoê tamataraa ino o te faaroo. (Pet. 1, 4:15) Mea tano mau â ia pure o tatou anaˈe no ˈna! Maoti te mau pure a vetahi ê i tauturuhia ˈi Paulo, e e nehenehe atoa ta tatou mau pure e haamaitai rahi ia ratou.—Kor. 2, 1:10, 11.

8. (a) Mea nafea to tatou iteraa e ua haafaufaa te mau matahiapo no Ephesia? (b) Eaha to tatou huru no nia i te pure i te Atua e tia ˈi?

8 E hiˈo anei vetahi ê ia tatou ei tane e ei vahine pure tamau? I muri aˈe i to Paulo farereiraa i te mau matahiapo no Ephesia, “ua tuu ihora [oia] i to ˈna turi i raro, ua pure ihora e ratou atoa.” I muri iho, “oto anaˈe ihora ratou atoa, tauahi maira i nia i te aˈî o Paulo ua hôˈi maira ia ˈna. No te parau ta ˈna i parau atura e, e ore roa ratou e ite faahou mai i to ˈna mata i rahi roa ˈi to ratou oto.” (Ohi. 20:36-38) Aita tatou i ite i te mau iˈoa o teie mau matahiapo atoa, e mea papu râ ua haafaufaa ratou i te pure. Papu maitai e mea tia ia poihere tatou i te fanaˈoraa taa ê e pure i te Atua e ia “[amo] i te rima [haapao maitai]” i roto i te faaroo ia pahono mai to tatou Metua i te raˈi ia tatou.—Tim. 1, 2:8MN.

A auraro roa i te Atua

9, 10. (a) Eaha te hiˈoraa i vaiihohia e te mau tamahine a Zelophehada? (b) E nafea te auraro o te mau tamahine a Zelophehada e ohipa ˈi i nia i te hiˈoraa a te hoê Kerisetiano taa noa i te faaipoiporaa?

9 E tauturu te haamanaˈo-noa-raa ia Iehova ia auraro ia ˈna e e fanaˈo tatou i te mau haamaitairaa ei faahopearaa. (Deut. 28:13; Sam. 1, 15:22) E titau te reira i te hoê feruriraa auraro. A hiˈo na i te haerea o na tuahine pae tino e pae, te mau tamahine a Zelophehada, o tei ora i te tau o Mose. I rotopu i te mau Iseraela, e peu matauhia te horoaraa na te mau tamaiti i te tufaa no ǒ i to ratou mau metua tane. Ua pohe te taata ra o Zelophehada ma te tamaiti ore, e ua faaue Iehova e e mea tia ia horoahia na teie na vahine e pae i te taatoaraa o te tufaa—hoê mea tei titauhia. Ua titauhia ia faaipoipo ratou i te mau tamaiti a Manase ia vai noa te tufaa i tutuuhia i roto i taua noa opu fetii ra.—Num. 27:1-8; 36:6-8.

10 Ua tiaturi te mau tamahine a Zelophehada e e faatitiaifarohia te mau mea ia auraro ratou i te Atua. “E ua na reira hoi te mau tamahine o Zelophehada i ta Iehova i parau mai ia Mose,” ta te Bibilia ïa e parau ra. “I faaipoipo ihora hoi taua mau tamahine a Zelophehada ra o Mahala, e o Tireza, e o Hogela, e o Mikela, e o Noa, i te mau tamarii a te taeae o to ratou ra metua tane: i faaipoipohia ihora ratou i roto i te mau fetii a te tamarii a Manase a Iosepha ra, vai maite ihora ta ratou ra tufaa i roto i te opu ra i te fetii o to ratou ra metua tane.” (Num. 36:10-12) Ua rave tera nau vahine auraro i ta Iehova i faaue. (Ios. 17:3, 4) Ma te hoê â tiaturi, te auraro ra te mau Kerisetiano taa noa feruriraa paari i te pae varua i te Atua na roto i te faaipoiporaa “i roto noa i te Fatu.”—Kor. 1, 7:39MN.

11, 12. Mea nafea to Kaleba faaiteraa e ua tiaturi oia i te Atua?

11 E mea tia ia auraro roa tatou ia Iehova, mai te ati Iseraela ra o Kaleba. (Deut. 1:36) I muri aˈe i te matararaa mai o Iseraela mai Aiphiti mai i te 16raa o te senekele H.T.T., ua tono Mose 12 taata no te hiˈo haere ia Kanaana, e piti anaˈe râ o na taata hiˈo haere—o Kaleba raua o Iosua—tei faaitoito i te nunaa ia tiaturi roa i te Atua e ia tomo atu i te fenua. (Num. 14:6-9) Fatata e 40 matahiti i muri aˈe, te ora noa râ Iosua raua o Kaleba e a pee hua ˈi raua ia Iehova, e ua faaohipa te Atua ia Iosua no te aratai i te mau Iseraela i te Fenua tǎpǔhia. Teie râ, e au ra e ua pohe na taata hiˈo haere tiaturi ore hoê ahuru a overe haere ai Iseraela e 40 matahiti i roto i te medebara.—Num. 14:31-34.

12 Ei taata ruhiruhia i ora mai i te tupuraa o Iseraela i roto i te medebara, ua nehenehe Kaleba e tia ˈtu i mua ia Iosua e parau atu ai e: ‘Ua pee hua vau i tau Atua ra ia Iehova.’ (A taio i te Iosua 14:6-9.) Ua ani o Kaleba, e vau ahuru ma pae matahiti to ˈna , ia horoahia na ˈna te tuhaa fenua mouˈa ta te Atua i fafau ia ˈna, noa ˈtu e ua parahihia te reira e te mau enemi i roto i to ratou mau oire rarahi i faaetaetahia.—Ios. 14:10-15.

13. Noa ˈtu ta tatou mau tamataraa, e haamaitaihia tatou ia aha tatou?

13 Mai te taata haapao maitai e te auraro ra o Kaleba, e fanaˈo tatou i te turu a te Atua ia ‘pee hua tatou ia Iehova.’ Mai te peu e e faaû tatou i te mau fifi rarahi, e haamaitaihia tatou ‘a pee hua ˈi tatou ia Iehova.’ E nehenehe râ te na reiraraa e riro ei tautooraa i te roaraa o te oraraa, mai ia Kaleba. Noa ˈtu e ua pee Solomona ia Iehova a arii mai ai oia, ua faafariu ê ta ˈna mau vahine i to ˈna aau ia tavini i te mau atua hape i to ˈna ruhiruhiaraa, e “aore aˈera [oia] i pee hua ia Iehova, mai to ˈna metua mai ia Davida i pee ra.” (Arii 1, 11:4-6) Noa ˈtu râ te mau tamataraa, ia auraro tamau roa tatou i te Atua e ia tuu tatou ia ˈna i muâ ia tatou.

A tiaturi noa ia Iehova

14, 15. Eaha ta oe i haapii no nia i te faufaaraa ia tiaturi i te Atua na roto i te mau tupuraa o Naomi?

14 E mea tia ia tiaturi tatou i te Atua ia ahoaho iho â râ tatou no te mea e au ra e mea peapea to tatou a muri aˈe. A hiˈo na i te vahine ruhiruhia ra o Naomi, ua pohe hoi ta ˈna tane e ta ˈna na tamaiti e piti. Ia ˈna i hoˈi i Iuda mai Moabi atu, ua oto oia: “Eiaha vau ia parauhia o Naomi [“To ˈu Nehenehe,” MN, nota], ia parauhia râ vau o Mara [“Maramara,” MN, nota], e oto rahi hoi ta te Manahope i tuu mai ia ˈu nei: i haere hoi au ma te î, e ua taitai faahou mai Iehova ia ˈu ma te faufaa ore; eaha hoi outou i parau mai ai ia ˈu ia Naomi, tei faahaehaa mai Iehova ia ˈu, e ua tuu mai te Manahope i te ati ia ˈu nei?”—Ruta 1:20, 21.

15 Noa ˈtu e ua ahoaho o Naomi, e faaite te taio-maitai-raa i te buka a Ruta e ua tiaturi noa oia ia Iehova. E ua taui mau â to ˈna mau tupuraa! Ua riro te hunoa vahine ivi a Naomi ra o Ruta ei vahine na Boaza e ua fanau mai i te hoê tamaiti. Ua riro mai o Naomi ei hii no te tamaiti e te na ô ra te faatiaraa e: “Na te mau vahine tupu . . . i mairi i to ˈna iˈoa, na ô aˈera, E mootua to Naomi ua fanau; mairi ihora ratou i to ˈna iˈoa ia Obeda, o te metua oia no Iese, te metua o Davida.” (Ruta 4:14-17) Ia faatiahia mai o Naomi no te ora i nia i te fenua, e ite oia e ua riro o Ruta, to reira atoa oia, ei tupuna vahine o Iesu, te Mesia. (Mat. 1:5, 6, 16) Mai ia Naomi, eita tatou e nehenehe e papu e nafea te mau tupuraa au ore e taui ai. No reira, e tiaturi noa anaˈe i te Atua, mai ia tatou e aˈohia ra i roto i te Maseli 3:5, 6: “E tiaturi ia Iehova ma to aau atoa ra; eiaha râ e tiaturi i to oe ihora haapao. Eiaha e haamoe ia ˈna i to oe atoa ra mau haerea; e na ˈna e faaite ia oe i to oe ra mau haerea.”

A turui i nia i te varua moˈa

16. Mea nafea te varua moˈa o te Atua i te tautururaa i te tahi mau matahiapo i Iseraela i tahito?

16 Ia tuu tatou ia Iehova i muâ ia tatou, e aratai oia ia tatou maoti to ˈna varua moˈa. (Gal. 5:16-18) Tei nia te varua o te Atua i na matahiapo e 70 i maitihia no te tauturu ia Mose ia ‘[amo] i te hopoia o te mau taata’ o Iseraela. O Eledada raua o Medada anaˈe tei maitihia, ua tauturu râ te varua moˈa i te taatoaraa o ratou ia amo i ta ratou hopoia. (Num. 11:13-29; MN) Ma te feaa ore, e taata aravihi, mǎtaˈu i te Atua, tiaturihia ratou e te haerea tia mai te feia i maitihia i na mua ˈtu. (Exo. 18:21) Te faaitehia ra teie mau huru maitatai e te mau matahiapo i teie mahana.

17. Eaha te tuhaa a te varua moˈa o Iehova i roto i te hamaniraa i te sekene?

17 E tuhaa faufaa ta te varua moˈa o Iehova i roto i te hamaniraa i te sekene i te medebara. Ua maiti Iehova ia Bezaleela ei taata rimaî rahi e ei hamani i te sekene, a fafau ai ‘e faaî ia ˈna i te varua o te Atua i te [paari], te [maramarama] e te ite i te mau ohipa atoa.’ (Exo. 31:3-5; MN) Ua ohipa te mau taata “paari” e o Bezaleela e to ˈna tauturu o Aholiaba i te amoraa i teie hopoia faahiahia. Hau atu â, ua turai te varua o Iehova i te taata i tia te aau ia horoa noa i te mau ô. (Exo. 31:6; 35:5, 30-34) Te turai ra taua noa varua ra i te mau tavini a te Atua no teie tau ia rave i te mau mea atoa ta ratou e nehenehe no te paturu i te mau faufaa a te Basileia. (Mat. 6:33) E aravihi paha to tatou, e mea tia râ ia pure tatou no te ani i te varua moˈa e ia vaiiho i te reira ia aratai ia tatou mai te peu e e rave tatou i te ohipa ta Iehova i horoa na to ˈna nunaa i to tatou tau.—Luka 11:13.

A faatura noa ia Iehova sabaota

18, 19. (a) Eaha te huru haerea ta te varua moˈa o te Atua e faatupu i roto ia tatou? (b) Eaha ta oe i haapii na roto i na hiˈoraa o Simeona raua o Ana?

18 E faatupu te varua moˈa i roto ia tatou i te hoê haerea faatura o te tuu ia Iehova i muâ ia tatou. Ua parauhia i te nunaa o te Atua i tahito ra: “O Iehova o te mau Nuu ta outou e faatura ei mea moˈa.” (Isa. 8:13, Byington) E piti taata ruhiruhia haerea faatura i te senekele matamua i Ierusalema, o Simeona raua o Ana. (A taio i te Luka 2:25-38.) Ua tiaturi Simeona i te mau parau tohu no nia i te Mesia e ua ‘tiai i te haamahanahana no Iseraela.’ Ua ninii te Atua i te varua moˈa i nia ia Simeona e ua haapapu oia ia ˈna e e ora oia no te ite i te Mesia. E tera tei tupu. I te hoê mahana i te matahiti 2 H.T.T., ua hopoihia mai Iesu i te hiero e Maria raua o Iosepha, te metua vahine o te tamarii e te metua tane faaamu. Ma te turaihia e te varua moˈa, ua tohu Simeona no nia i te Mesia e ua faaite atea e e oto Maria, o tei mauiui i te taime e rîhia ˈi Iesu i nia i te hoê pou haamauiuiraa. A feruri na râ i te oaoa rahi o Simeona i to ˈna raveraa i roto i to ˈna rima “te Mesia a to ˈna Fatu [ra o Iehova]”! E e hiˈoraa maitai roa ta te taata haerea faatura ra o Simeona i vaiiho no te mau tavini a te Atua i teie mahana!

19 “Aore roa” te vahine ivi ruhiruhia haerea faatura e 84 matahiti ra o Ana “i faarue i te hiero.” Ua tia oia i te haamoriraa ia Iehova “ma te pure e te haapaeraa maa” i te rui e te ao. Tei reira atoa oia i te hopoiraahia te aiû ra o Iesu i te hiero. Ua mauruuru mau â oia i te iteraa i te Mesia no a muri aˈe! Oia mau, ua ‘haamaitai oia i te Fatu e ua parau ihora i te tamarii i te feia atoa i haapǎpǎ i te ora i Ierusalema.’ Ua tia iho â ia tufa Ana i teie parau apî maitai na vetahi ê! Mai ia Simeona raua o Ana, te oaoa roa ra te mau Kerisetiano ruhiruhia i teie tau e e ere roa ˈtu te mau taata i te mea paari roa no te tavini ia Iehova ei Ite no ˈna.

20. Noa ˈtu e eaha to tatou faito matahiti, e mea tia ia aha tatou, e no te aha?

20 Noa ˈtu e eaha to tatou faito matahiti, e mea tia ia tuu tatou ia Iehova i muâ ia tatou. E e haamaitai oia i ta tatou mau tutavaraa haehaa no te faaite ia vetahi ê i to ˈna tiaraa arii e ta ˈna mau ohipa faahiahia. (Sal. 71:17, 18; 145:10-13) Mai te peu râ e e hinaaro tatou e faahanahana ia Iehova, e mea tia ia faaite tatou i te mau huru maitatai ta Iehova e au. Eaha ta tatou e nehenehe e haapii no nia i teie mau huru maitatai ma te hiˈopoa i te tahi atu â mau aamu bibilia?

Eaha ta oe e pahono?

• Mea nafea to tatou iteraa e e faaroo Iehova i te mau pure?

• No te aha ia auraro roa tatou i te Atua e tia ˈi?

• Noa ˈtu e te ahoaho ra tatou, no te aha ia tiaturi noa tatou ia Iehova e tia ˈi?

• E nafea te varua moˈa o te Atua e tauturu ai i to ˈna nunaa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 10]

Ua manuïa te pure a Nehemia ia Iehova

[Hohoˈa i te api 11]

E tauturu te haamanaˈoraa i te mau haamaitairaa ta Naomi i fanaˈo ia tatou ia tiaturi ia Iehova