Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Aramagedo—te tamaˈi a te Atua e faaore i te tamaˈi

Aramagedo—te tamaˈi a te Atua e faaore i te tamaˈi

Aramagedo—te tamaˈi a te Atua e faaore i te tamaˈi

“E mea riaria roa na ratou e taparahi i te taata-tupu; no reira, i to ratou manaˈo e mea maamaa e e mea faufau te tamaˈi, te hoê mea aita ta ratou e taˈo i roto i to ratou reo.”—FAATAARAA A FRIDTJOF NANSEN, RATERE MAIMI NO NOREVETIA, NO NIA I TE NUNAA INUIT I GROENLAND I 1888.

O VAI hoi te ore e oaoa i te ora i roto i te hoê totaiete taata “e mea maamaa e e mea faufau” te tamaˈi? O vai te ore e hinaaro i te hoê ao aita e taˈo no te tamaˈi no te mea aore e aroraa? E moemoeâ paha teie ao, mai te peu iho â râ e tiaturi tatou e na te taata e faatupu i te reira.

I roto râ i te parau tohu a Isaia, ua fafau te Atua iho e faatupu i teie ao: “E tiapai ratou i ta ratou ˈoˈe ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope raau; e ore te hoê fenua e aa mai i te tahi fenua i te ˈoˈe, e ore hoi ratou e haapii faahou i te tamaˈi.”—Isaia 2:4.

Papu maitai, ia tupu teie nei parau fafau e mea tia ia taui roa teie ao e ta ˈna e 20 mirioni faehau ineine no te aro e ta ˈna tau 20 tamaˈi uˈana noa. Eita tatou e maere e na te Atua Puai hope ra o Iehova e haa i roto i te mau ohipa a te huitaata. E tae roa teie haaraa a Iehova i ta te Bibilia e parau ra o Aramagedo.—Apokalupo 16:14, 16.

Noa ˈtu e ua faaohipahia i teie tau te taˈo “Aramagedo” no te hoê haamouraa rahi tamaˈi atomi, te faataa ra te hoê titionare i te auraa matamua o teie taˈo i te na ôraa e: “Te vahi no te hoê aroraa rahi hopea i rotopu i te mau puai o te maitai e te ino.” E upootia anei te maitai i nia i te ino, aore ra e moemoeâ noa anei teie tamaˈi?

E nehenehe tatou e itoito mai ma te tapao e te faahiti pinepine ra te Bibilia i te hopea o te ino. “Te feia rave hara ra, e mou ïa i te fenua nei,” ta te papai salamo e tohu ra. “Te feia parau ino, e ore roa ïa.” (Salamo 104:35) “Na te feia piˈo ore . . . e parahi i te fenua, e te feia parau-tia te haapapuhia i reira,” ta te buka Maseli ïa e parau ra. “E tâpû-ê-hia ra te paieti ore i te fenua nei, e te feia i rave i te hara ra, e taihitumuhia ïa.”—Maseli 2:21, 22.

Te haamaramarama maitai ra te Bibilia e e ore te feia iino e faarue i to ratou mana ma te hau; no reira ïa e hinaarohia ˈi te hoê tamaˈi hopea a te Atua no te faaore roa i te ino taatoa, oia atoa ïa te ino o te tamaˈi. (Salamo 2:2) Ua topa te Bibilia no teie tamaˈi hoê roa i te iˈoa faufaa roa o Aramagedo.

Te mau tamaˈi tahito i arohia tapiri ia Megido

Te auraa o te iˈoa “Aramagedo” o “Mouˈa no Megido” ïa. E aamu roa to te oire tahito ra o Megido e to te fenua papu tapiri o Iezereela no te mau tamaˈi i reira i upootia roa ˈi te hoê paeau . “I te roaraa o te tuatapaparaa, ua riro Megido e te Peho o Iezereela ei tahua aroraa tei haa papu i nia i te haerea o te taˈere,” ta te taata tuatapapa o Eric Cline ïa i papai i roto i te buka The Battles of Armageddon.

Mai ta Cline i tapao, e mea pinepine ua upootia roa te hoê paeau i roto i te mau tamaˈi i arohia na tapiri ia Megido. Ua faaû te nuu Mongol, tei haru hoi i te hoê tuhaa rahi o Asia i te senekele 13, i to ratou pau matamua i roto i taua peho ra. E ere i te mea atea ia Megido, ua noaa te rê i te nuu Beretane arataihia e te tenerara Edmund Allenby i nia i te mau taata Turekia i te Tamaˈi rahi Matamua. Ua faataa te hoê taata tuatapapa i ta Allenby rê ei “hoê o te mau aroraa oioi roa ˈˈe e ei tamaˈi faufaa roa ˈˈe o te tuatapaparaa taatoa.”

Tapiri ia Megido, ua tupu atoa te mau tamaˈi bibilia i reira te hoê paeau i upootia roa ˈi. I reira te tavana Baraka i haapau ai i te nuu Kanaana o Sisera. (Te mau tavana 4:14-16; 5:19-21) Ua rê Gideona e te hoê pǔpǔ iti e 300 taata i nia i te nuu rahi Midiana i taua vahi ra. (Te mau tavana 7:19-22) Ua pohe te arii Saula e ta ˈna tamaiti o Ionatana, a pau ai te nuu Iseraela i te nuu Philiseti, i te Mouˈa tapiri o Gilaboa.—Samuela 1, 31:1-7.

No te mea e tahua aroraa upootiaraa papu teie, ua tupu i Megido e te mau peho tapiri e rave rahi aroraa i te roaraa e 4 000 matahiti. Ua numera te hoê taata tuatapapa e 34 aˈe aroraa!

Ma te feaa ore e tuatiraa to te aamu o Megido e ta ˈna tahua aroraa upootiaraa papu e te auraa taipe o te iˈoa “Aramagedo.” Noa ˈtu e itehia tera iˈoa hoê noa taime i roto i te Bibilia, te haapapu maitai ra te mau irava o te buka Apokalupo i ta Aramagedo ohipa i nia i te oraraa o te taata atoa i te fenua.

Aramagedo ia au i te Bibilia

Noa ˈtu e ua upootia roa te hoê paeau i roto e rave rahi tamaˈi tahito i arohia na tapiri ia Megido, aita hoê aˈe i faaore roa i te ino. Aita hoê aˈe i faatia i te mau puai o te maitai ia haapau roa i te mau puai o te ino. I te tanoraa, no ô i te Atua ra tera huru tamaˈi. Mai ta Iesu i parau na, “o te Atua anaˈe ra te maitai.” (Luka 18:19) Hau atu â, te faahiti taa ê ra te Bibilia ia Aramagedo ei tamaˈi a te Atua.

I roto i te Bibilia, te na ô ra te buka Apokalupo e e haaputuhia “te hui arii o te fenua nei e o te ao atoa nei . . . i te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra.” (Apokalupo 16:14) Te na ô nei â te faatiaraa tohu e: “Ua haaputuputu ihora ratou i te hoê vahi, o Aramagedo te iˈoa i te parau Hebera ra.” * (Apokalupo 16:16) I muri iho, te faataa ra te Apokalupo e e putuputu “te mau arii o te ao nei, e ta ratou mau nuu” no te “aro ia ˈna i te parahi i nia i te puaahorofenua ra e tana ra nuu.” (Apokalupo 19:19) O Iesu Mesia ïa te parahi i nia i te puaahorofenua.—Timoteo 1, 6:14, 15; Apokalupo 19:11, 12, 16.

Eaha ta tatou e faaoti i teie mau irava? E tamaˈi o Aramagedo i rotopu i te Atua e te mau puai huitaata faaroo ore. No te aha Iehova e ta ˈna Tamaiti e aro ai i roto i teie huru tamaˈi? No te hoê ïa tumu, na Aramagedo ‘e haamou i te feia e faaino ra i te fenua nei.’ (Apokalupo 11:18, MN) Hau atu â, e hopoi mai te reira i te hoê ao hau, “te fenua apî ta [te Atua] i parau maira,” i reira e ‘vai mau ai te parau-tia.’—Petero 2, 3:13.

No te aha e titauhia ˈi Aramagedo?

Mea fifi anei ia manaˈo e e faatoroa Iehova, te “Atua no ˈna te aroha,” i ta ˈna Tamaiti, te “Arii no te hau,” no te aro i roto i te hoê tamaˈi? (Korinetia 2, 13:11; Isaia 9:6) E tauturu te iteraa i to raua mau manaˈo turai ia taa i te tumu. Te faataa ra te Salamo ia Iesu ei taata tamaˈi te parahi i nia i te puaahorofenua. No te aha oia e aro ai? Mai ta te papai Salamo e faataa ra, te horo ra te Mesia no “te parau mau, e te [haehaa], e te parau-tia.” Te haere ra oia e tamaˈi no te mea te hinaaro ra oia i te parau-tia e e mea riri na ˈna te ino.—Salamo 45:4, 7MN.

Oia atoa, te faataa ra te Bibilia i te huru o Iehova i mua i te parau-tia ore o ta ˈna e ite nei i roto i teie nei ao i teie mahana. “Ua hiˈo maira te FATU i te reira, e ua tupu ihora to ˈna riri, no te mea aita e parau-tia,” ta te peropheta Isaia ïa i papai. “E ahu ihora oia i te parau-tia ei paruru ouma; e e te mana faaora ei taupoo. E ahu oia ia ˈna iho e te hinaaro uˈana e faaafaro i te mau mea e e faautua e e tahoo i te mau hape ta te taata e faaruru.”—Isaia 59:15, 17, Today’s English Version.

A mana noa ˈi te feia iino, eita te taata parau-tia e fanaˈo i te hau e te ino ore. (Maseli 29:2; Koheleta 8:9) Papu maitai e eita tatou e nehenehe e faataa ê i te viivii e te ino i ǒ te feia e na reira ra. No reira, ia tupu te hau e te parau-tia vai tamau e titauhia ïa te hoê hoo—te haamouraa o te feia iino. “E riro te taata ino ei hoo no te feia parau-tia,” ta Solomona ïa i papai.—Maseli 21:18.

I te mea e o te Atua te Haava, e nehenehe tatou e papu e mea tia anaˈe ta ˈna mau haavaraa i nia i te feia iino. “Eita anei te Haava i to te ao atoa nei e rave i te mea tia?” ta Aberahama i ui. Te pahonoraa, ta Aberahama i ite, oia hoi e mea tia noa Iehova! (Genese 18:25) Hau atu â te haapapu ra te Bibilia e aita Iehova e mauruuru ra i te haamouraa i te taata ino; e na reira râ oia ei ravea hopea anaˈe.—Ezekiela 18:32; Petero 2, 3:9.

E tamaˈi mau o Aramagedo

E tia tatou i teihea paeau i roto i teie tamaˈi faufaa roa? E manaˈo oioi noa e rave rahi o tatou e te turu nei tatou i te mau puai o te maitai. E nafea râ tatou e papu ai? “E imi i te parau-tia, e imi i te haehaa,” ta te peropheta Zephania ïa e aˈo ra. (Zephania 2:3) Te hinaaro o te Atua, oia hoi, ‘ia ora te [mau huru] taata atoa, e ia noaa ia ratou te ite [papu] i te parau mau,’ ta te aposetolo Paulo e parau ra.—Timoteo 1, 2:4MN.

Ia haapii tatou i te parau mau no nia ia Iehova e ta ˈna opuaraa no te faaore i te ino i te fenua nei, o te taahiraa matamua ïa e ora ˈi tatou. Ia faaohipa tatou i te parau-tia o te piti ïa o te taahiraa e fariihia ˈi e e paruruhia ˈi tatou e te Atua.

Ia rave tatou i teie na taahiraa faufaa, e nehenehe mau â tatou e tiai ia Aramagedo, te hoê tamaˈi o te faaore roa i te tamaˈi taata nei. Ia oti tera tamaˈi, e manaˈo ai te taata i te mau vahi atoa e mea maamaa e e mea faufau te tamaˈi. “E ore [roa] ratou e haapii faahou i te tamaˈi.”—Isaia 2:4MN.

[Nota i raro i te api]

^ Ei faahohonuraa no te ite e vahi mau anei o Aramagedo, a hiˈo i te tumu parau “Uiraa a te feia taio,” i te api 32.

[Parau iti faaôhia i te api 5]

O Aramagedo te haaraa a te Atua i roto i te mau ohipa a te huitaata

[Hohoˈa i te api 6]

Megido

[Hohoˈa i te api 6]

Ua upootia roa o Gideona e ta ˈna mau taata i roto i te hoê tamaˈi tapiri ia Megido

[Hohoˈa i te mau api 6, 7]

Ia oti Aramagedo, e manaˈo ai te taata i te mau vahi atoa e mea maamaa e e mea faufau te tamaˈi

[Hohoˈa i te api 8]

Ia haapii tatou i te parau mau no nia ia Iehova e ta ˈna opuaraa o te taahiraa matamua ïa e ora ˈi tatou