Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te diluvi i te tau o Noa ua tupu mau anei i te fenua atoa?

Te diluvi i te tau o Noa ua tupu mau anei i te fenua atoa?

Uiraa a te feia taio

Te diluvi i te tau o Noa ua tupu mau anei i te fenua atoa?

Ua tupu te diluvi i te tau o Noa ua hau atu i te 4 000 matahiti i teie nei. No reira aita e taata i ite mata roa i te reira i te fenua no te faaite atu. Te vai nei râ te hoê faatiaraa papaihia o tera ati o te faaite ra e ua poˈi roa te mouˈa teitei roa ˈˈe o tera tau i te pape.

Te na ô ra te parau a te tuatapaparaa e: “Roohia ihora te fenua i te diluvi e a maha aˈera ahururaa o te ao . . . E rahi roa maira hoi te pape i nia iho i te fenua nei; e nina-atoa-hia te mau mouˈa teitei atoa i raro aˈe i te raˈi nei. Teitei roa ˈtura te pape i nia ˈˈe i te mau mouˈa atoa i ninahia ra, e hoê ahuru, e pae tiahapa i te kubiti [fatata e 6,5 metera].”—Genese 7:17-20.

E manaˈo paha vetahi e e aai aore ra e parau faarahi noa te aamu no nia i te ninaraahia te fenua atoa e te pape. Aita roa ˈtu! Ia au hoi i te tahi faito, ua teitei â te pape i nia i te rahiraa o te fenua. Fatata e 71 % o te fenua tei tapoihia e te miti. I te tanoraa mau tei reira noâ te pape o te diluvi. E mai te peu e e tahe te anavai hiona paari e te pape toetoe paari o na poro fenua, e maraa mai te miti i nia ˈˈe i te mau oire mai ia New York e Tokyo.

Te tiaturi ra te feia ihifenua tei rave i te mau maimiraa i te pae apatoerau tooa o te râ o te Hau Amui e i te hoê roaraa tau maoro ua naea 100 ati vaipue tahito tei nina i tera tuhaa fenua. Ua tairi taue te tahi vaipue i teie vahi e te pape e 600 metera i te teitei, e 105 kilometera i te hora—te hoê vaipue e 2 000 kilometera afata pape, e hau atu i te piti tausani miria tane i te teiaha. Ua turai te mau maimiraa mai teie i te tahi atu mau aivanaa ia manaˈo e ua tupu iho â paha te hoê diluvi i nia i te fenua atoa.

No te feia e tiaturi ra e o te Bibilia te Parau a te Atua, ua tupu iho â ïa te hoê diluvi i nia i te fenua atoa. E ohipa mau te reira. Ua parau Iesu i te Atua e: “O to parau na te parau mau.” (Ioane 17:17) Ua papai te aposetolo Paulo e teie te hinaaro o te Atua, ia ‘ora te taata atoa e ia noaa te ite i te parau mau.’ (Timoteo 1, 2:3, 4) E nafea Paulo e haapii ai i te mau pǐpǐ a Iesu i te parau mau no nia i te Atua e ta ˈna opuaraa ahiri e e aai to roto i te Parau a te Atua?

Aita noa Iesu i tiaturi e ua tupu te diluvi ua tiaturi atoa râ oia e ua tupu te reira i nia i te fenua atoa. I roto i ta ˈna parau tohu rahi o to ˈna vairaa mai e te hopea o teie nei ao, ua faaau oia i teie mau tupuraa i te tau o Noa. (Mataio 24:37-39) Ua papai atoa te aposetolo Petero no nia i te diluvi i te tau o Noa: “I pohe ai te reira fenua i te ninaraahia e te miti.”—Petero 2, 3:6.

Ahiri e e aai o Noa e te diluvi atoa, eita paha ïa e tiaturihia te mau faaararaa a Petero e a Iesu no te feia e ora ra i te mau mahana hopea. Maoti i te riro mai ei faaararaa, e haafeaa teie manaˈo i te ite pae varua o te hoê taata e e fifihia to ˈna mau ravea no te ora ˈtu i te hoê ati rahi aˈe i to te diluvi i te tau o Noa.—Petero 2, 3:1-7.

I to ˈna parauraa no nia i to ˈna hamani maitai tamau i to ˈna nunaa, ua na ô te Atua e: “Mai ta ˈu . . . i tǎpǔ i te pape ia Noa ra e ore e nina-faahou-hia te fenua: oia atoa ta ˈu i tǎpǔ ia oe ra e e ore au e riri faahou, e ore hoi e aˈo ia oe na.” Mai te diluvi i te tau o Noa i nina iho â i te fenua, e vai noa te aroha o te Atua i nia i te feia e tiaturi ra ia ˈna.—Isaia 54:9.